Foto: Boris Šćitar/Pixsell, Index
ZAKLADA Hrabro dijete, na koju je prebačen novac iz istoimene Udruge (koji je prikupljen u akciji za Noru Šitum), radila je protuzakonito. Indexu je to potvrdilo Ministarstvo financija koje je 2016. provelo financijski nadzor nad Zakladom.
"Utvrđeno je da Zaklada nije vodila poslovne knjige u skladu s odredbama članka 15. stavak 1. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija te je protiv Zaklade kao pravne osobe i odgovorne osobe Zaklade podnesen optužni prijedlog radi prekršaja", stoji u odgovoru Ministarstva financija.
>> OTKRIVAMO Kako Zaklada Hrabro dijete troši novac za bolesnu djecu: Isplaćuju si božićnice, naknade
Za ovaj prekršaj predviđena je novčana kazna u iznosu od 1000 kuna do 50.000 kuna, no Zaklada do danas još uvijek nije kažnjena.
Nevjerojatan odgovor Ministarstva
Nakon što smo ponovno poslali upit Ministarstvu financija tražeći da nam odgovore s kolikim su ih točno iznosom kaznili, iz Ministarstva nam je stigao nevjerojatan odgovor.
"Do sastavljanja ovoga odgovora nije izrečena novčana kazna za prekršaj iz članka 15. stavak 1. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, po podnesenom optužnom prijedlogu radi prekršaja", stoji u odgovoru Ministarstva financija.
Inače, članak 15. stavak 1. ovog Zakona kaže: "Poslovne knjige vode se na način da osiguraju ispravnost i kontrolu unesenih podataka, čuvanje i mogućnost korištenja podataka, dobivanje uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.".
Zaklada Hrabro dijete, kako je utvrđeno nadzorom, nije vodila poslovne knjige u skladu s tim odredbama.
Nisu vodili poslovne knjige u skladu sa Zakonom
Također, u prekršajnim odredbama ovog Zakona stoji: "Kaznit će se za prekršaj neprofitna organizacija koja vodi jednostavno knjigovodstvo ako:
Ne vodi poslovne knjige tako da se osiguraju ispravnost i kontrola unesenih podataka, i/ili čuvanje i mogućnost korištenja podataka, i/ili dobivanje uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja (članak 15. stavak 1.)".
U odgovoru još navode da je nadzorom utvrđeno da su tekuće donacije isplaćene roditeljima oboljele djece za 2015. dokumentirane relevantnom knjigovodstvenom dokumentacijom.
Index prvi razotkrio rad Zaklade Hrabro dijete
Podsjetimo, upravo je Index prvi otkrio kako je Zaklada Hrabro dijete radila protivno zakonu, što nam je sad potvrdilo i Ministarstvo financija.
Upraviteljica Zaklade je Jasminka Žužić, donedavna predsjednica istoimene udruge. Ona je u Zakladu prebacila 4 milijuna kuna prikupljenih u akciji za Noru Šitum.
Kako je Index otkrio u ožujku 2016., tadašnji članovi Upravnog odbora Zaklade Hrabro dijete Maja Mikić i Dario Konjić odbili su prihvatiti financijsko izvješće koje im je predočila Jasminka Žužić.
Index je tad dobio zapisnik sa sastanka Zaklade i financijske bilance prema kojima se vidi kako se novac trošio. Bilance pokazuju da su Jasminki Žužić, upraviteljici Zaklade i još jednoj osobi isplaćivane plaće, naknada za prijevoz, naknada za odvojeni život, a isplaćene su im i božićnice u iznosu od 1000 kuna.
U zapisniku koji smo dobili sa sastanka Upravnog odbora Zaklade stoji da su njegovi članovi Maja Mikić i Dario Konjić (koji su u međuvremenu podnijeli ostavku) i Haris Kapetanović, koji je ujedno predsjednik Udruge Hrabro dijete, iz koje prima plaću.
U zapisniku tako stoji izjava Maje Mikić da nikad nije sudjelovala u radu Zaklade ni da je sudjelovala u donošenju ijedne odluke i akata Upravnog odbora.
Članovi Upravnog odbora nisu prihvatili financijsko izvješće Zaklade
"Član Upravnog odbora Maja Mikić navodi da je rješenje Ministarstva uprave da je član Upravnog odbora Zaklade Hrabro dijete prvi put vidjela na sjednici Upravnog odbora od 11. 12. 2015. Nakon te sjednice zatraženo je izvješće o radu u veljači 2016., kada saznaje da su bile izvršene donacije i raspolaganja sredstvima Zaklade bez odluke Upravnog odbora Zaklade. Stoga ne može prihvatiti izvješće upraviteljice Zaklade (Jasminke Žužić) o stanju poslova i financijskom stanju Zaklade.
Haris Kapetanović ne prihvaća dio financijskog izvješća jer nije sudjelovao niti bio član Upravnog odbora Zaklade.
Dario Konjić također ne prihvaća financijsko izvješće te poslovanje Zaklade te izjavljuje da se gotovo niti po jednoj točki Statuta Zaklade nije radilo. Navodi kako smatra da je takvo poslovanje neodgovorno te da u njemu niti na koji način ne želi sudjelovati niti biti odgovoran. Navodi kako niti jednog trenutka nije protiv donacija niti protiv zamolbe za pomoć oboljeloj djeci, ali smatra da se poslovanje i odluke moraju donositi i poštovati sukladno Statutu Zaklade, a do sada to nije bila praksa i to je nedopustivo", stoji u zapisniku sa sjednice održane u ožujku 2016.
O svemu je tada za Index progovorio i dobro upućeni izvor koji tvrdi da je upraviteljica Jasminka Žužić na svoju ruku donosila odluke o donacijama jer nisu sazivali sastanke Upravnog odbora, a progovorio je i o načinu kako se novac donirao.
Upraviteljica Zaklade sama sebi slala zahtjeve za donacijama i odobravala ih
"Zaklada je novac prebacivala Udruzi Hrabro dijete, čija je predsjednica tada bila Jasminka Žužić. Zatim je Udruga prebacivala novac krajnjem korisniku. Znamo za tijek novca dok se on slao na račun Udruge, ali za dalje transakcije ne znamo. Tu se novac gubi i ponavlja se 5-6 istih imena za koja su pravdane donacije. I još nešto, kad krajnji korisnik vrati sredstva od liječenja, on ga vraća Udruzi, a ne Zakladi i novac njima ostaje.
Zaklada je donirala novac bez da je donijela ikakav pravilnik ili kriterije o donacijama, odnosno koliko se kome može donirati. Udruga je od Zaklade zatražila novac za donaciju, što znači da je Jasminka Žužić sama sebi slala molbu za donaciju i sama sebi odobravala", rekao nam je izvor koji je odlučio ostati anoniman (podaci poznati redakciji), a dostavljeni su nam i dokumenti koji pokazuju da je Jasminka Žužić sama sebi slala zamolbe za donacijom, odnosno kao predsjednica Udruge Hrabro dijete slala je zamolbu Zakladi, čija je ona upraviteljica.
"Udruga je 60.000 kuna pozajmila Zakladi za plaće, a kasnije je Zaklada oročila 3 milijuna kuna koji su prikupljeni za Noru i mjesečno samo od kamata Zaklada dobije 6500 do 7000 kuna. To se trošilo kasnije na njihove plaće, a nisu odradili nijednu humanitarnu akciju. Zaklada otkad postoji nije radila ništa.
Sav novac doniran za Noru prebačen je na Zakladu. Zanimljivo je spomenuti i kako je Kapetanović tražio da mu Zaklada pomogne u iznosu od 2000 za neophodne troškove hospitalizacije njegova sina. Iako HZZO plaća putne troškove, Kapetanović je troškove pozajmice opravdao putnim troškovima, a uz to je priložio i račune za kavu sa šlagom, kavu s mlijekom, ćevapima, rakijom i pivom. Kupovali su i veste i hlače", rekao nam je tada izvor, a za sve ovo dostavljeni su nam i dokazi.