U osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i institutima jutros je počeo jednodnevni štrajk upozorenja u organizaciji triju obrazovnih sindikata koji, uz ostalo, traže povećanje osnovice i koeficijenata te zaštitu i primjeren društveni status.
Štrajk organiziraju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a po njihovim jučerašnjim najavama održava se u oko 95 posto škola u kojima djeluju, no zasad nije jasno koliko učitelja, nastavnika i profesora štrajka.
Kroz proces pregovora s vladom sindikati su iznijeli pet zahtjeva - traže rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne "riješi pitanje" koeficijenata. Predstavnici triju sindikata najavili su da ovim štrajkom "počinju", a da će "svaki sljedeći štrajk biti dublji, širi, drugačiji".
Iz resornog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao i Vlade poručili su im da za štrajk nema razloga, a ministar Radovan Fuchs pozvao je roditelje da pošalju djecu u školu jer će nastava biti organizirana. Prema odluci vlade s telefonske sjednice održane u utorak, zaposlenicima u štrajku bit će umanjene plaće i dodaci na plaće za vrijeme sudjelovanja u štrajku.
U današnjem štrajku ne sudjeluje Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) jer ga smatraju pravno upitnim i s nejasnim ciljevima. Prema izjavi predsjednice SHU-a Sanje Šprem jedini je zakoniti dio zahtjeva triju sindikata borba za osnovicu.
Sindikati koji su danas u štrajku, u svrhu senzibiliziranja javnosti napravili su graf u kojem se uspoređuju s vojnicima, policajcima, liječnicima...
Sindikati uspoređuju rast prosječne plaće u 2024. u odnosu na 2023. godinu. No ono što pritom ne spominju jest da su nastavnicima i profesorima plaće rasle kontinuirano od 2019. Zbog toga podaci o redovitim profesorima u trajnom izbori s jedne strane i učitelje, nastavnike i asistente s druge strane, što su dvije kategorije koje ističu na grafu, mogu djelovati zavaravajuće, posebno usporedba s drugim zanimanjima. Možda je još veći problem sa sindikalnim grafom to što se ne navodi koji je prethodni iznos plaće, a koliko plaća iznosi nakon porasta.
O ovome je pisao i urednik portala Srednja.hr Marko Matijević koji je naglasio kako sindikati ne kažu kako je plaća vojnika u godinama koje analiziraju povećana s 922 € na 1203 € neto te da su plaće u vojsci toliko narasle jer su dotad bile na rubu minimalca.
"Na početak grafa stavljaju redovite profesore u trajnom izboru s 14 posto povećanja s čime se stvara dojam života na prosjačkom štapu. Zapravo, taj isti profesor je u prošloj godini imao medijalnu plaću od 3166 € neto. Redoviti profesor u trajnom zvanju tako ima 163 posto veću plaću od vojnika u prošloj godini, ali ni to nije dovoljna razlika kako bi se profesori osjećali ugodno", napisao je Matijević.
Matijević je objavio i tri grafa koji pokazuju kako je izgledao porast plaća u obrazovanju u posljednjih šest godina. O tome je pisao i Index.
Pogledajte tri grafa koja prikazuju kretanje plaća u osnovnim školama, srednjim školama i na fakultetima.