OD STRANAKA i koalicija koje imaju šanse ući u sabor tražili smo da napišu kojih bi prvih pet konkretnih poteza povukle osvoje li vlast ili budu u prilici sudjelovati u njoj. Molbu smo poslali koaliciji Restart, HDZ-u, Domovinskom pokretu Miroslava Škore, Mostu, Zeleno-lijevoj koaliciji, koaliciji Pametnog, Fokusa i Stranke s imenom i prezimenom te Živom zidu kao posljednjem u nizu onih koji će po relevantnim anketama nakon 5. srpnja sudjelovati u kreiranju nove parlamentarne većine. Od svih smo tražili da svoje prve poteze obrazlože. Domovinski pokret Miroslava Škore jedini nije odgovorio.
Objavljujemo ih redom kojim su odgovarali
Njihove odgovore donosimo bez ikakve novinarske i uredničke intervencije, osim međunaslova, a objavljujemo ih redom kako su nam pristizali. Zeleno-lijeva koalicija je šesta odgovorila na našu molbu.
Obećanja Zeleno-lijeve koalicije
Koalicijski okvir programa za parlamentarne izbore stranaka Možemo! – Nova ljevica – Radnička fronta – Orah – Zagreb je NAŠ! – Za grad temelji se na tri stupa: Zeleno gospodarstvo i dostojanstveni uvjeti rada, Društvena jednakost te Demokratizacija i borba protiv korupcije. U svakom je stupu sažet niz ključnih smjernica za oporavak Hrvatske od aktualne krize, ali i za oporavak od ekonomskih, političkih, društvenih i kulturnih šteta koje su godinama proizvodile dosadašnje vlasti. Za njihovo ostvarenje osmišljeni su paketi mjera, a pet konkretnih mjera za dubinske promjene društva i politike koje ćemo ostvariti našim ulaskom u Sabor su:
1. Zakon o obnovi Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije nakon potresa
Nakon skandaloznog raspuštanja Vlade u trenutku kad ne postoji Zakon o obnovi potresom pogođenog glavnog grada i okolice u dvije županije, potpune prepuštenosti građana potres-profiterima u građevinskom sektoru te informacijskom kaosu gradskih komunalnih službi, pokrenuli smo peticiju suspendiranja ljetne stanke novog saziva Sabora, koju je do sad potpisalo više od 15 000 građana.
Kontrola cijena obnove
Naš je cilj donijeti kvalitetan, održiv i pravedan institucionalni i financijski okvir Zakona odmah po konstituiranju Sabora, na izvanrednoj sjednici koja će trajati dok se ne iznjedri prijedlog usuglašen sa strukom i građanima te usklađen s postojećim relevantnim zakonima, a zatim poslan u redovnu proceduru. Usporedo sa Zakonom pokrenut ćemo postupke kumulativne javne nabave za proizvode i usluge nužne za hitnu sanaciju i kasniju dugotrajnu obnovu kako bismo osigurali kontrolu cijena tih usluga na tržištu. Predlagat ćemo da 50% troškova obnove snosi država, 35% lokalna samouprava, a 15% privatni suvlasnici, s tim da je potonje promjenjivo s obzirom na socijalne kriterije i police osiguranja ugovorene prije potresa. Sredstva za obnovu državna i lokalna vlast moraju namaknuti kvalitetnim prijavama na fondove EU i donatorskim konferencijama, dok se građanima trebaju omogućiti povoljne kreditne linije preko HBOR-a. Kulturna baština i javne ustanove poput vrtića, škola i bolnica moraju biti obnovljene po najvišim protupotresnim standardima.
2. Mjere pomoći radnicima pogođenima COVID krizom i ekonomskim posljedicama iste
Pandemija korona virusa uzrokovala je usporavanje globalne ekonomije i gubitak radnih mjesta, a Hrvatska se pokazala osobito osjetljivom jer petina našega BDP-a ovisi o turizmu, što je već utjecalo na nezaposlenost sezonskih radnika i gubitak radnih mjesta u ugostiteljstvu. Nismo samodostatni niti u proizvodnji hrane, tako da će eventualno smanjenje ponude na međunarodnom tržištu i povećanje cijena dodatno osiromašiti naše već ugroženo stanovništvo. Stoga predlažemo kratkoročne mjere za pomoć najugroženijima koje su u skladu s Europskim zelenim planom i usmjerene na zaštitu prava radnika, a isplaćuju se direktno radnicima koji su izgubili radna mjesta i/ili prihod od samostalnog rada (samozaposleni, obrtnici). Tražit ćemo interventne mjere socijalne pomoći i drugim ugroženim skupinama: prekarnim radnicima koji su uslijed pandemije ostali bez radnih ugovora, nezaposlenima, samohranim roditeljima i neformalnim pružateljima skrbi. Osobama koje su izgubile prihod ili su im smanjena primanja, treba omogućiti zamrzavanje hipoteka i kredita te odgodu plaćanja računa.
Pomoć vezati uz smanjenje zagađenja
Državne programe za oporavak u recesiji usmjerene na poduzeća treba vezati uz ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova, kao što su to već napravile neke europske zemlje. Financiranje potrebno za izlazak iz ove krize prema održivoj budućnosti nije moguće provesti samo na nacionalnoj razini. Međutim, za pravedno i učinkovito trošenje EU fonda za oporavak od krize izazvane pandemijom potrebno je uspostaviti adekvatan demokratski nadzor..
3. Uvođenje obvezne zelene javne nabave
Jedan od naših prioriteta promjene proizvodnje i osiguranja kvalitetne prehrane, ali i sigurnog tržišta za naše OPG-ove, kao dijela ljudske sigurnosti jest stvaranje poljoprivredno-prehrambene bioekonomije za što ključnu ulogu ima jačanje tržišta lokalno uzgojenim proizvodima. Zalažemo se za uvođenje obvezne zelene javne nabave za opskrbu hranom i pićima u svim tijelima javne vlasti. To znači da se u natječaje ugrađuju kriteriji kvalitete uzgoja i kriteriji blizine (smanjenje transporta), čime se prednost daje lokalnim proizvodima. Povezano s time preusmjerit ćemo značajan dio poticaja prema organskom uzgoju hrane, dati više od 400 000 hektara državnog zemljišta OPG-ovima po simboličnoj cijeni, te osigurati infrastrukturu za otkup, skladištenje, zamrzavanje i pakiranje lokalno uzgojenih proizvoda.
4. Izmjene radnog zakonodavstva
Poboljšat ćemo radnička prava uz naglasak na povećanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme uz značajno smanjenje agencijskog i drugih oblika privremenog zapošljavanja. Uredit ćemo radno zakonodavstvo s jasno definiranim radnim vremenom i vremenom za odmor, posebno u segmentu određivanja i korištenja godišnjih odmora. Zakonom o radu jasno ćemo definirati pojam plaće, regulirati uvjete otkazivanja ugovora o radu, unaprijediti zaštitu ranjivih skupina radnika te osnažiti ustavno pravo na sindikalno organiziranje.
Minimalna plaća 4600 kuna
Minimalnu plaću definirat ćemo kao osnovnu plaću za četrdesetsatno radno vrijeme, u koju ne smiju biti uključeni bilo kakvi dodaci, kao što su dodatak za minuli, smjenski, prekovremeni ili noćni rad, rad nedjeljom, praznikom i blagdanom, naknada za prijevoz, stimulacija i dr. Minimalnu plaću treba odrediti najmanje u visini 60 % medijalne plaće u Hrvatskoj, dakle to bi u ovom trenutku bilo 4.600 kuna bruto. S rastom medijalne plaće svake godine rasla bi i minimalna plaća, zaustavio bi se rast nejednakosti u plaćama, a vremenom i smanjio, te bi se životne prilike za skoro 40.000 radnica i radnika, koji danas primaju minimalnu plaću, poboljšale. Izmijenit ćemo metodologiju izračuna minimalne plaće koju, osim na kriteriju relativne nejednakosti na tržištu rada, treba temeljiti i na izračunu minimalnih životnih troškova kako bi se osiguralo da minimalna plaća može pokriti osnovne troškove života.
5. Teritorijalni preustroj i antikorupcijske izmjene “Lex Šerifa”
Za kvalitetno upravljanje lokalnim razvojem i pružanje javnih usluga na lokalnoj razini nužno je provesti reformu teritorijalnog ustroja, što će rezultirati i smanjenjem broja jedinica lokalne samouprave. Cilj reforme je okrupnjavanje resursa i kapaciteta, što će, pak, ojačati njihovu autonomiju u odlučivanju o raspoređenosti prihoda te o kvalitetnijem održavanju komunalne i prometne infrastrukture. Uz uvođenje obavezne građanske kontrole nad upravljanjem i trošenjem javnih resursa, kao i kroz mehanizme lokalne demokracije te uz pomoć povezanih antikorupcijskih mjera i alata, lokalne će zajednice biti motiviranije za stvaranje okvira za svoj razvoj. Za nas je ključno pravno i administrativno osigurati okvir za regionalni razvoj kojim ćemo upravljati na način da se formiraju zajedničke službe na razini 4-6 regija koje upravljaju projektima od regionalnog značaja (primjerice energetika, zaštita okoliša, promet i sl.).
Maksimalno dva mandata na vlasti
Politička razina odlučivanja na razini regija bit će temeljena na legitimitetu predstavnika lokalne vlasti, dok je postojeća razina županijskog političkog predstavništva nepotrebna. Usporedo s teritorijalnim preustrojem i upravljanjem regionalnog razvoja, za sprječavanje klijentelističko-koruptivnih mreža, uravnoteženje odnosa moći između (grado)načelnika i lokalnih predstavničkih tijela, ograničavanje broja uzastopnih izvršnih mandata kojeg ista osoba može obnašati hitno ćemo izmijeniti Zakon o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi (Lex šerif). (Grado)načelničke funkcije svest ćemo na ono što one u demokratskim sustavima jesu – izvršna tijela, koja provode političke odluke predstavničkih tijela i građana. Trajanje izvršnih funkcija svest ćemo na maksimalno dva uzastopna mandata.