NA VIDEU koji trenutno kruži društvenim mrežama čuje se himna turskom borbenom dronu Bayraktar, za koji Kijev tvrdi da je nekoliko puta uspješno upotrijebio protiv ruske vojske. Na snimci se vide slike navodnog uništavanja ruskih vozila i artiljerijskih oruđa. Propaganda se marljivo provodi jer je video titlan na engleski i turski jeziku, piše Deutsche Welle.
Osim toga je ukrajinska vlada na društvenim mrežama objavila nekoliko videozapisa navodnih "uspješnih" akcija ovih dronova. Video je prije nekoliko dana na Twitteru objavila i ukrajinska ambasada u Turskoj.
Međutim, nema pouzdanih informacija o tome koliko često i koliko uspješno je Ukrajina zapravo koristila ove dronove do danas. Ne može se provjeriti ni tvrdnja Moskve da je oborila neke bespilotne letjelice Bayraktar. Činjenica je da Ukrajina ove borbene dronove ima od 2019. godine. U roku od tri godine kupljeno je oko 50 ovih bespilotnih letjelica.
Dron Bayraktar proizvodi turska kompanija Baykar
Ukrajinsko ministarstvo obrane prije nekoliko dana objavilo je da je isporučen određeni broj dodatnih dronova Bayraktar koji su spremni za borbenu uporabu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da je njegova zemlja imala velike koristi od dronova Bayraktar.
Kao što je uobičajeno u takvim slučajevima, turska se strana još nije oglasila po ovom pitanju. Svjetska javnost je tek iz medijskih izvještaja doznala o njihovom postojanju.
Dron Bayraktar TB2 razvija i proizvodi turska kompanija Baykar, koja je u vlasništvu dva brata. Mala kompanija osnovana 1984. godine postala je pravi gigant naoružanja tijekom vlade AKP-a. Pripada obitelji Bayraktar, dakle porodici zeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Njegov zet Selcuk Bayraktar je također tehnički direktor kompanije.
Kompanija Baykar je, prema vlastitim navodima, od 2006. do 2021. godine sedmerostruko povećala izvoz. Prema medijskim izvještajima, samo borbeni dron Bayraktar TB2 je naručen iz 16 zemalja; na primjer iz Ukrajine, Azerbejdžana, Maroka, Tunisa, Katara, Kirgistana i Turkmenistana. Osim toga, Poljska je kao prva članica NATO-a prošle godine objavila narudžbu 24 drona.
Borbeni dron Bayraktar TB2 naručilo je 16 zemalja
Bayraktar TB2 je već bio u akcijama u Iraku i Siriji. Azerbejdžan ga je u Nagorno-Karabahu koristio protiv armenskih milicija. U Libiji je korišten protiv vojske pobunjeničkog komandanta Khalife Haftara. Nedavno je navedeno da je dron korišten u Etiopiji u napadu izvršenom u siječnju u kojem je ubijeno 58 civila.
Bayraktar TB2 je dugačak 6.50 metara i ima raspon krila od dvanaest metara. Može ostati u zraku više od 24 sata i ima maksimalnu brzinu od oko 220 kilometara na sat. Stručnjaci navode da je jeftiniji od zapadne konkurencije.
Koliko borbenih dronova Ukrajina doista ima i je li Turska isporučila i dodatne naručene dronove - o tome nema pouzdanih informacija. No ako i jest tako: mogu li ovi borbeni dronovi diktirati tijek rata?
Mogu li borbeni dronovi diktirati tijek rata?
Wolfgang Richter, bivši pukovnik i vojni stručnjak berlinske Zaklade Znanost i politika (SWP), sumnja u takve navode. On je u intervjuu za DW rekao da bespilotna letjelica može iz upotrebe "izbaciti tenkove ili artiljerijsko oruđe". Da je Kijev primio svih 60-ak turskih borbenih dronova, to bi moglo nanijeti ozbiljne gubitke ruskoj strani. No u usporedbi s borbom na tlu, učinak dronova ostaje ograničen.
Richter podsjeća da se samo ispred Kijeva nalazi vojna kolona s oko 600 borbenih oklopnih vozila i da Rusija istovremeno s četiri velike grupe napada Ukrajinu. Osim toga, nije poznato je li i koliko borbenih dronova još u funkciji ili je Rusija neke od njih već uništila.
Turski predsjednik Erdogan godinama održava dobre odnose s Rusijom i s Ukrajinom. Dok je Turska, kao članica NATO-a, isporučivala borbene bespilotne letjelice Ukrajini, od Rusije je kupila proturaketne obrambene sustave S-400."S ruskom invazijom na Ukrajinu, ovo balansiranje postalo je još teže", kaže Daria Isačenko, stručnjakinja za sigurnosnu i obrambenu politiku u SWP-ovom Centru za primijenjene turske studije.
Erdogan je u dobrim odnosima s Rusijom i Ukrajinom
Prema njenim riječima, Erdogan sebi ne može priuštiti favoriziranje jedne od dvije strane jer bi to imalo ozbiljne sigurnosne i ekonomske posljedice za Ankaru. "Rusija nije zamjena za odnose Ankare sa Zapadom, a Zapad također nije zamjena za odnose Turske s Rusijom", izjavila je za DW Isačenko. Ona stoga pretpostavlja da će Erdogan učiniti samo "ono što je neophodno u okviru mogućnosti".
Kao odgovor na rusku invaziju, Ankara je za ruske ratne brodove blokirala turski pristup Crnom moru preko Bospora. Međutim, Isačenko ne vjeruje da bi se Ankara pridružila zapadnom "režimu sankcija" Rusiji jer "odgovor iz Moskve može brzo uslijediti, a to bi teško pogodilo tursku ekonomiju, posebno u sferama poput turizma, građevinskih usluga i uvoza pšenice". Turska inače uvozi 70 posto svoje pšenice iz Rusije.