PREMA nedavno objavljenom istraživanju zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) naziva Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019., gotovo jedna petina mladih (18%) nije u 2018. pročitala niti jednu knjigu u svoje slobodno vrijeme.
Poražavajuće je da slični podaci vrijede i za prošle godine, odnosno da se ne radi o nekom iznenadnom padu u čitanju.
Studija je obuhvatila uzorak mladih od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz cijele Hrvatske.
Uočeno je kako su mladi svoje slobodno vrijeme u Hrvatskoj prošle godine najviše proveli u druženju s obitelji, što je zapravo vrlo lijep podatak, a zatim u slušanju glazbe, dokolici i gledanju filmova. Zanimljiva je informacija da su više slobodnog vremena provodili čitajući novine ili u odlasku u kupovinu, nego čitajući knjige.
Mladi se danas manje druže s prijateljima
Dodatna interesantna informacija jest da im je druženje s prijateljima bilo na petom mjestu, odnosno da su više slobodnog vremena trošili na videoigre, filmove, slušanje glazbe nego na izlaske s vršnjacima.
Kada se usporede ovi podaci s onima iz 2012. godine, među mladima se smanjila učestalost slušanja glazbe (s 80 na 73 posto) i izlazaka s prijateljima (sa 67 na 57 posto), poraslo je gledanje filmova (s 52 na 63 posto), dok je bavljenje sportom i čitanje knjiga i/ili novina ostalo na istoj razini, piše u istraživanju.
Odsele se od roditelja u dvadesetim godinama života
Prelazak mladih u odgovornost svijeta odraslih većinom se ne mjeri po godinama života, već po ključnim događajima kao što su završetak školovanja, zapošljavanje i zasnivanje vlastite obitelji.
Prema podacima navedenog istraživanja, 45 posto mladih se zaposlilo na puno radno vrijeme s 21 godinom, 19 posto se odselilo iz roditeljskog doma s 22 godine, a 18 posto je počelo živjeti s partnerom/partnericom s 23 godine. Zabilježena je koleracija između duljeg školovanja i napuštanja roditeljskog doma, odnosno “pokazuje se tendencija da dulje školovanje odgađa ostale ključne životne događaje koji označavaju tranziciju u odraslost“.
Zahtjevno tržište rada
Jedan od razloga zašto mladi danas ostaju dugo u roditeljskom domu jest i njihov položaj na tržištu rada, na kojem učestalije mijenjaju poslove nego što to čine njihovi stariji kolege te češće završe na nisko plaćenim poslovima.
“Većina mladih nalazi se izvan tržišta rada, a među onima koji rade prevladavaju ispitanici s ugovorom o radu na puno neodređeno vrijeme s poslovima na kojima rade više od 40 sati tjedno, pri čemu ih najviše radi u profesiji za koju su se školovali (37 posto), te u privatnom sektoru u kojem radi skoro osam desetina mladih“, piše u istraživanju.
“Mladi u najvećem broju smatraju kako su za uspješno zapošljavanje potrebne veze s osobama na pozicijama moći, utjecajni prijatelji, posjedovanje odgovarajućeg stupnja obrazovanja ili stručnost te sreća. Elementi koje mladi cijene pri prihvaćanju zaposlenja oslikavaju situaciju na tržištu rada jer najviše ispitanika priželjkuje sigurnost zaposlenja, dovoljno slobodnog vremena i prilike za napredovanje na poslu, dok ih najmanje želi rad s ljudima i mogućnost da doprinesu društvu“, dodaje se.
Na dnu smo ljestvice po zaposlenosti mladih u EU
Bitno je spomenuti da, mada najveći postotak mladih (37%) radi u struci, sličan postotak smatra da ne radi u struci (36%), a 25% njih je izjavilo da radi posao koji je blizak struci; što bi zapravo značilo da ih veći broj ne radi točno u struci nego što radi.
40% mladih je izjavilo da nema posao i da ga trenutno ne traži, 22% da ima ugovor na neodređeno, a 18% na određeno. 11% mladih je reklo kako nema posao, ali da ga aktivno traži.
U studiji se spominje kako je Hrvatska se s 41 posto zaposlenih mladih u dobi od 15–29 godina na dnu EU ljestvice, dok ih je u vodećoj Nizozemskoj zaposleno skoro tri četvrtine.