ANDREJ PLENKOVIĆ danas je na konferenciji za medije rekao da je za golemu plinsku aferu saznao prošli petak, nakon povratka iz Bruxellesa. Tada je za to, tvrdi premijer, saznao i njegov ministar gospodarstva Davor Filipović.
Gotovo tjedan dana prošlo je otkako hrvatski premijer ima informaciju o šteti od više od deset milijuna eura, a u konačnici i mnogo većoj, ali ništa po tom pitanju ne poduzima.
Prekjučer je umjesto da istupi u javnost i očituje se o velikom problemu, u zadnji čas pred novinare poslao Olega Butkovića, koji već danima u ime vlade komentira taj slučaj iako njegov resor s tim nema nikakve veze. Butković je rekao ono što i Plenković tvrdi - da vlada nema cijelu sliku stanja, ali da građani i HEP nisu ništa izgubili. Rekao je i da će vlada u četvrtak (danas) to i riješiti. Što je vlada i učinila. Donijela je odluku da se viškovi plina neće prodavati.
Plenkovićeva bizarna presica, novinarka ga pitala je li on uopće premijer
Danas su sve oči bile uprte u Plenkovića, čekali su se odgovori, a onda je premijer održao jednu od bizarnijih konferencija za medije u kojoj nije htio reći ništa konkretno o aferi s plinom.
Rekao je samo da je vlada donijela odluku da HEP više ne mora od Ine kupovati sav plin proizveden u Hrvatskoj. Na pitanje tko je od HEP-a kupovao plin po bagatelnoj cijeni, Plenković nije odgovorio.
"U ovom trenutku nemamo još tu sliku. Tražit ćemo cjelovitu analizu od ministra Filipovića", rekao je Plenković pa se počeo hvaliti da je zahvaljujući vladi HEP kupovao plin po "puno povoljnijoj cijeni".
> Neviđena presica Plenkovića o aferi. Novinarka: Jeste li vi uopće premijer?
Premijer je, u svom stilu, skretao s teme i cijelo vrijeme današnje bizarne presice izbjegavao dati konkretan odgovor, a onda je na pitanje kad je saznao za to, odgovorio:
"U petak, nakon povratka iz Bruxellesa. Koliko ja shvaćam, i ministar Filipović je saznao to u petak", rekao je pa na svako iduće pitanje o toj temi odgovarao s "ispitat ćemo sve."
Tek kasnije večeras na HRT-u oglasio se ministar Filipović. Nije teško za pretpostaviti da ništa konkretno nije rekao pa vrijedi izdvojiti samo jednu njegovu rečenicu. "Nije posao ministra da brine kako se kupuje i prodaje plin", kazao je i ogradio se od svega uz ponavljanje one iste Plenkovićeve mantre s današnje bizarne presice da je "ovo kompleksan slučaj i da sve tek treba utvrditi". Kada to misle učiniti, jer prošlo je već gotovo tjedan dana otkad su sve saznali, zasad nije poznato.
Istragu o cijelom slučaju pokrenuli su DORH i HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija).
Sve je krenulo uredbom iz prošle godine, potpisao ju je Plenković
Što se uopće događa u priči s plinom?
Ukratko, HEP je zbog odluke vlade Andreja Plenkovića kupovao plin od Ine po cijeni od 47 eura po megavatsatu te ga prodavao građanima i zaštićenim kupcima za 41 euro, no onda su se skladišta napunila i nastali su viškovi. Prema protokolu, plin se zatim prodaje, ali po tržišnoj cijeni. Tako je HEP plin prodavao u prosjeku za oko 11 eura, a onda je taj isti plin opet prodan na tržištu po višim cijenama.
Sve to bilo je moguće jer je na nekoliko dokumenata svoj potpis stavio upravo premijer Andrej Plenković. Budući da njemu očito treba više od tjedan dana da se očituje o ovome, pokušali smo sve sažeti u nekoliko ključnih točaka kako bi mu bilo jasnije.
Sve je krenulo 14. rujna 2022. godine kad je vlada donijela Uredbu o izmjeni i dopuni uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, kojom je Ina postala prisiljena prodavati sav plin koji proizvede u Hrvatskoj HEP-u po točno određenoj cijeni. Naravno, cijena je bila ispod tržišne.
U istoj uredbi je određeno da Ina mora i plin koji je već prodan ugovorom nekom drugom kupcu, a prije stupanja uredbe na snagu objavom u Narodnim novinama, prodati HEP-u. To znači da su se morali raskinuti svi postojeći ugovori jer se plin često prodaje unaprijed, za sljedeće mjesece i kvartale. Koliko je bilo takvih ugovora koje je Ina morala raskinuti, i za to vjerojatno platiti penale, nije javno objavljeno.
Ini je naloženo povećanje proizvodnje plina za 10 posto, a izričito se navodi da "...Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o raspodjeli kapaciteta plina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te cijeni plina po kojoj je Hrvatska elektroprivreda d.d. dužna prodavati energetskim subjektima...".
Na kraju se potvrđuje kako "Prirodnim plinom ... raspolaže Hrvatska elektroprivreda d.d. za potrebe i na način određen sukladno članku 5.a stavcima 4., 5. i 6. ove Uredbe." Članak 5.a stavak 5. se odnosi na spomenuti dio uredbe prema kojem vlada određuje kome i po kojoj cijeni HEP mora prodavati plin.
Cijena plina počela je potom oštro padati zbog odvajanja EU od energetske ovisnosti o Rusiji, primarno po pitanju plina, smanjenja uvoza iz Rusije i velike potražnje zbog punjenja skladišta plina diljem Europe prije nadolazeće zime.
Zašto je uredba produljena i nakon ožujka?
Sljedeći vladin potez povlači brojna pitanja.
Uredba kojom se Ina prisiljava da prodaje sav plin koji proizvede HEP-u trebala je trajati do 31. ožujka ove godine. Taj mjesec je cijena plina pala na manje od 50 eura po MWh te se kretala između 39 i 49 eura na glavnoj europskoj burzi u Nizozemskoj.
Unatoč tome, vlada je produljila rok u kojem Ina mora nastaviti prodavati plin HEP-u donijevši 16. ožujka 2023. Uredbu o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, kojom se rok produljio na razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024.
Osim produljenja, sve je ostalo isto, ali je nova cijena iznosila 47 eura po MWh. S obzirom na to da je zima do ožujka već bila prošla, energetska kriza se nije dogodila, skladišta diljem Europe bila su puna plina, a uvedeni su opskrbni pravci - odluka o produljenju uredbe sve do kraja ožujka 2024. je, najblaže rečeno, nepromišljena.
Zbog punih skladišta plin se mora prodavati na aukcijama
U lipnju cijena plina nastavlja padati, na razinu od 26 do 41 euro/MWh. Potrošnja pada zbog same činjenice da je odavno završila sezona grijanja te HEP-ovi kupci povlače manje količine. Ali plin HEP-u po sili vladine uredbe nastavlja stizati, i to ukupna količina plina koja se proizvede u Hrvatskoj.
Skladišta plina su puna, HEP ne može slati svojim kupcima više nego što zatraže pa je prisiljen rješavati se viškova. Količina plina u distribucijskom sustavu mora se kontinuirano kontrolirati i balansirati jer prevelika količina stvara previsok tlak u cijevima.
Kada se procijeni da postoji prevelika količina plina u sustavu, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) organizira aukcije na kojima se viškovi prodaju. Na njima sudjeluju kompanije koje su zakonom ovlaštene da smiju trgovati plinom u Hrvatskoj.
Osim aukcija, postoje tzv. bilančne skupine, a svaki kupac plina dužan je biti član bilančne skupine. Voditelj bilančne skupine je odgovoran za usklađivanje dnevnih količina plina koje se predaju u transportni sustav i preuzimaju iz transportnog sustava kako bi operator tog sustava trebao poduzimati što manje radnji uravnoteženja.
HEP: Informirali smo Ministarstvo o svemu. Filipović: Nije posao ministra da brine kako se kupuje plin
HEP je ustvrdio da su oni u više navrata informirali Ministarstvo (kojem je na čelu Davor Filipović) o nastalim problemima s viškovima plina, no da im nitko nikad nije odgovorio. Filipović je danas potvrdio da je dobio dopis.
"Sve ovo što se radi - prodaja, kupnja, dopunjavanje skladišta, ima li dovoljno ili nema kapaciteta - posao je Uprave. Nije posao ministra da vodi brigu o tome kako se kupuje i prodaje. Zato imamo uprave tih poduzeća", rekao je Filipović i odbacio svoju odgovornost.
Tko je kupovao jeftini plin?
Nakon što je saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot otvorio temu golemih količina zaliha plina skupljenih u HEP-u koje su se prodavale za sitan novac, iz Mosta su odmah počeli sumnjati da se taj jeftini plin prodavao jednom od najjačih distributera plina u Hrvatskoj, Prvom plinarskom društvu (PPD-u), tvrtki u vlasništvu Pavla Vujnovca, i zbog njegove dominacije na hrvatskoj plinarskoj sceni i zbog neskriveno dobrih odnosa s predsjednikom Uprave HEP-a Franom Barbarićem, ali i zbog ranijih "posebnih poslovnih odnosa", objavio je N1 jutros dodajući da su unatoč tome što im uključeni nisu htjeli odgovoriti, došli do saznanja da je PPD u lipnju od ukupno 343 tisuće MWh plina kupio 63 posto, i to prilično jeftino: prosječna cijena po kojoj je PPD nabavio plin iz HEP-ovih zaliha bila je oko 11 eura.
Taj isti PPD ima ekskluzivni ugovor s Gradskom plinarom Zagreb – Opskrba (koji je na snazi već neko vrijeme), prema kojem Plinara PPD-u plaća oko 106 eura za MWh.
N1 je objavio i tko je još kupovao jeftini plin od HEP-a: na drugom mjestu je tvrtka E.ON Plin, koja je kupila nešto manje od 10 posto zaliha, također za male iznose - prosječno na mjesečnoj razini oko 10 eura. Osam posto u ukupnom udjelu u tom jeftinom plinu kupila je tvrtka MET Croatia, no oni su plaćali u prosjeku oko 14 eura.
Cijena plina na tržištu u lipnju se kretala od 26 do 41 euro/MWh i jasno je da su sve ove tvrtke ozbiljno profitirale pri kupnji viškova iz HEP-a.
PPD demantira, vlada danas ukinula spornu uredbu
PPD sve demantira. Prvo kažu da podatke za lipanj još uvijek nemaju i da će HROTE to objaviti tek 15. srpnja te da su do lipnja kupili 11 posto viškova plina. Također, tvrde i da su plin za zagrebačku plinaru osigurali u prosincu 2022. godine. PPD je i večeras poslao demanti Indexu u kojem je ustvrdio da nisu enormno zaradili na prodaji plina i da nisu jeftino kupljeni plin prodavali za 105 eura.
Vlada je danas ukinula spornu uredbu. HEP više neće morati kupovati plin od Ine po reguliranoj cijeni. Kolika je šteta nanesena građanima, tek će se saznati.