REDIZAJNOM dosadašnjih mjera za spas radnih mjesta Banski dvori se nadaju da će uspjeti ublažiti ovogodišnji udar koronakrize na hrvatsko gospodarstvo i spriječiti val gašenja tvrtki i otpuštanja radnika.
Vladine mjere, ocijenili su za Index ekonomisti i poduzetnici s kojima smo razgovarali, zaslužuju pohvalu. Ipak, upozoravaju, one neće biti dovoljne da nas izvuku iz recesijskog ponora u koji nas je gurnula pandemija koronavirusa, a još manje je poznato što nas čeka sljedeće godine. Stoga bi se prije moglo reći da mjere predstavljaju samo kratkotrajnu slamku spasa.
Postojeće mjere u redefiniranom obliku
Podsjetimo, mjere za očuvanje radnih mjesta u redefiniranom obliku, koje su u utorak predstavili premijer Andrej Plenković i ministar rada Josip Aladrović, u osnovi se svode na potpore poslodavcima za isplatu plaća radnicima ovisno o visini štete koju je koronakriza nanijela tvrtkama. Tako će, objasnili su u vladi, poduzetnik koji ima pad prometa od 40 posto ostvarivati pravo na potporu radnicima u iznosu od 2000 kuna. Veći pad prometa znači i veću potporu pa bi onaj poduzetnik kojem je promet potonuo 45 do 50 posto trebao dobiti potporu po radniku od 2500 kuna, dok je za pad prometa od 50 do 55 posto predviđena potpora od 3000 kuna. Za poduzetnike kojima je promet potonuo od 55 do 60 posto predviđena je potpora od 3500 kuna po zaposlenom, a za pad prometa veći od 60 posto 4000 kuna.
Pritom treba reći kako se pad prometa više neće mjeriti uspoređivanjem ovogodišnjeg mjeseca s lanjskim nego usporedbom ovogodišnjeg tromjesečja s drugim i trećim tromjesečjem prošle godine. Sektori čije se poslovanje našlo pod snažnim udarom epidemioloških mjera, poput ugostiteljstva, imat će mogućnost izbora - žele li kao usporedbu koristiti usporedbe po mjesecima ili po kvartalima.
Mjere koštaju 350 milijuna kuna
Za dio poduzetnika značajno je i redefiniranje mjere skraćenog radnog tjedna u okviru kojih potpore zaposlenima rastu s 2000 na 2800 kuna mjesečno. Povećava se i mogućnost skraćenja radnog vremena u tjednu s dosadašnjih 50 na 70 posto.
Ukupan trošak ovih mjera u Banskim dvorima procjenjuju na oko 350 milijuna kuna, a mjere važe do kraja godine, odnosno za razdoblje dok je na snazi ovogodišnji proračun. Očekuje se da će dio novca doći iz blagajne EU. Za poduzetnike je važna i najava smanjenja potrebne papirologije.
Aladrović: Vlada želi podržati gospodarstvo kako se ne bi zaustavila ekonomska aktivnost
"Vlada je prepoznala potrebu izmjena postojećih mjera kako bi se one prilagodile novim okolnostima uzrokovanim prije svega jačanjem pandemije, i to u smjeru jednostavnosti korištenja i promjeni obuhvata, a na osnovi višemjesečnog iskustva provedbe. Izmjene su prezentirane socijalnim partnerima te je postignuta visoka razina suglasnosti svih uključenih strana. Do kraja tjedna ćemo usuglasiti prijedloge, formalizirati donošenje i krenuti s provedbom mjera jer naši gospodarstvenici to od nas očekuju", objašnjava za Index ministar Aladrović.
Ministar Josip Aladrović
Naglasio je i da je vlada od ožujka do kolovoza poduzetnicima isplatila gotovo sedam milijardi kuna potpora, a kada se tome dodaju doprinosi, brojka se penje na oko 10 milijardi. Dodatnih 350 milijuna do kraja godine, kaže Aladrović, pokazuje da je vlada odlučna pružiti podršku kako se ne bi zaustavljala ekonomska aktivnost u zemlji.
Ekonomisti upozoravaju da je sljedeća godina krajnje neizvjesna, a da novca nemamo
I neovisni ekonomist Goran Šaravanja pozdravlja vladine mjere, za koje ocjenjuje da su na tragu onoga što poduzimaju i ostale europske zemlje.
"Jako je važno u ovakvim vremenima staviti naglasak na očuvanje privatnog sektora jer on predstavlja ključ zaposlenosti i porezne baze. Ove će mjere pomoći privatnom sektoru da preživi i da sačuva što je moguće više radnih mjesta", kaže za Index Šaravanja.
Goran Šaravanja
Ipak, upozorava, pred nama je neizvjesno razdoblje, a proračunski kapaciteti nisu neograničeni.
"Nikad nisam očekivao brz oporavak od koronakrize. Veliko je pitanje što nas očekuje u sljedećoj godini", ističe Šaravanja.
Sličnu ocjenu daje i Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Dobro je, kaže, što vlada nastoji pomoći gospodarstvu, ali nitko u ovom trenutku ne može reći što nas čeka u sljedećoj godini i hoće li biti potrebe za sličnim mjerama. Istodobno, koronakriza nas je već gurnula u velik proračunski manjak, a ogromnu proračunsku rupu krpamo zaduživanjem, odnosno povećanjem javnoga duga.
Predrag Bejaković
"Oporavak sigurno neće biti ni brz ni lagan. U cijeloj priči nedostaju mjere koje bi pomogle ne samo gospodarstvu nego i građanima. Kriza je mnoge od njih već bacila u tešku situaciju, a mnogi će se u njoj tek naći. Zato bi vlada trebala pomoći najugroženijima, poput nezaposlenih i radno nesposobnih, ali i starijih radno sposobnih građana. To se može napraviti kroz jačanje socijalnih naknada ili, primjerice, kroz privremeno ublažavanje kriterija za ostvarivanje prava iz nezaposlenosti. I druge zemlje su to napravile", naglašava za Index Bejaković.
HUP upozorava da su troškovi rada samo dio troškova poslovanja i da je korona poremetila ekonomske procese
Poslovni ljudi daju načelnu podršku vladinim mjerama. Ipak, smatraju da one neće biti dovoljne.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, primjerice, kažu da su zadovoljni redizajnom vladinih mjera, ali podsjećaju i da troškovi radne snage nisu jedini troškovi poslovanja, kao i da je likvidnost poslovanja za mnoge djelatnosti i dalje ozbiljno ugrožena. Pritom se pozivaju na anketu koju su proveli među svojim članicama iz prerađivačke industrije, a prema kojoj nas u 2021. očekuje tek blagi oporavak, dok kao tri najveća problema poduzetnici sada navode manjak novougovorenih poslova i narudžbi, kašnjenje u isporukama sirovina i problem s likvidnosti.
"Za mnoge poduzetnike, posebno male i srednje, pad prihoda i manji od 40 posto predstavlja potencijalno gašenje poslovne aktivnosti", ističe se u priopćenju HUP-a.
Poslodavci upozoravaju i da, uz pad prihoda, imaju rast troškova za sirovine i dijelove, logistiku i prijevoz, kao i za provedbu epidemioloških mjera. Stoga u HUP-u od vlade traže reforme, posebno u segmentu smanjenja ili ukidanja parafiskalnih nameta i manjeg administrativnog opterećenja. Tek to će, ocjenjuju, olakšati i ubrzati oporavak u sljedećoj godini.
Poslovnjaci traže reforme i strahuju od novog lockdowna
"Sve je to dobro, ali nažalost nedovoljno. Mjere su dobro pripremljene, no trebaju nam radikalniji potezi. Malo tvrtki koristi skraćeni radni tjedan, ali svima rastu troškovi inputa i rada, a suočavamo se i s nizom drugih problema zbog pandemije koronavirusa. Naše tvrtke zbog toga gube konkurentnost na globalnom tržištu i tu nam treba pomoć države. Hrvatska može bolje, ali za to je potrebna sinergija države i privatnog sektora", poručuje za Index čelni čovjek požeškog Spin Valisa Zdravko Jelčić.
Zdravko Jelčić
I suosnivač i izvršni direktor udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin smatra da su vladine mjere dobro pogođene i da će spriječiti crni scenarij masovnih zatvaranja i otkaza. U nekim sektorima, doduše, ni nova runda vladinih mjera neće biti dovoljna da bi spriječila stavljanje ključa u bravu i otkaze, no to ipak, ističe naš sugovornik, ne bi trebala biti masovnija pojava. Sve to, naravno, uz pretpostavku da ne završimo u novom lockdownu jer bi se tada iz temelja promijenio i ekonomski scenarij. Ipak, Oreščanin upozorava da jedini lijek za hrvatsku ekonomiju leži u reformama, a njih još čekamo.
Dražen Oreščanin
"Dugoročno, spas za hrvatsko gospodarstvo predstavljaju samo strukturne reforme, koje bi vlada trebala što prije pokrenuti", zaključuje za Index Oreščanin.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.