PRVI RADNI PRIJEDLOG za žuran sastanak s predsjednicom Vlade radi izrade Socijalnog sporazuma s prijedlogom rokova
1. Donošenje izmjena Zakona o radu koje će jamčiti poboljšanje položaja radnika u praksi: posebice ograničavanje rada na određeno vrijeme. Ugovori na neodređeno vrijeme moraju ostati/biti temeljni oblik zapošljavanja te ograničavanje tjednog rada na najviše 48 sati, uključujući prekovremeni rad!
rok: listopad 2009
2. Utvrđivanje akcijskog plana i primjenu hitnih mjera za rješavanje problema unutarnje nelikvidnosti koja prijeti blokadom ukupne poslovne aktivnosti i daljnjem gubitku radnih mjesta u proizvodnji.
rok: listopad 2009
3. Promptna naplata svih poreza koje državni i privatni kapital nije platio državnom proračunu radi nužnog ukidanja kriznog poreza na plaće i mirovine i povrata stope PDV-a na 22 posto, a svakako promptno ukidanje istih po prvim znacima ekonomskog oporavka. Istovremeno je potrebno provesti štednju na rashodovnoj strani Državnog proračuna, bez zahvata u plaće i mirovine, a posebno ukidanjem svih privilegija, s ciljem održanja kupovne moći građana, poticanja proizvodnje i smanjenja sive ekonomije i porezne evazije.
rok: do kraja 2009
4. Smanjivanje javne potrošnje i stavljanje rashoda države u 2010. godini u održive okvire
ukidanje bespovratnih potpora osim onih koje su usmjerene na unapređivanje znanja, inovacija i razvoja;
plan smanjivanja i ukidanja subvencija neuspješnim proizvodnjama, tj. preispitivanje sustava subvencija i njihovo usmjeravanje na proizvođače koji, sukladno razvojnim ciljevima, mogu za sobom „povući“ druge proizvodnje i gospodarske aktivnosti te bitno pridonijeti ukupnom razvoju RH (dodatno, potrebno je uspostaviti efikasni nadzor korištenja subvencija kao i indikatore praćenja njihovih učinaka kako bi se nove mjere bolje „ciljale“);
smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave u skladu s principom racionalne organizacije u funkciji potreba građana.
reformiranje javne uprave i javnih službi te racionaliziranje njihova poslovanja u prvome redu boljom organizacijom, informatizacijom i međusobnim umrežavanjem;
smanjivanje sredstava iz Proračuna za vjerske zajednice i promjena modela njihova financiranja uvođenjem crkvenog poreza;
preispitivanje načina financiranja i pomoći Hrvatima u BIH;
preispitivanje svih državnih investicijskih projekata;
revidiranje popisa branitelja te dovođenje razine njihovih povlastica u sklad s mogućnostima države odnosno u sklad sa socijalnim pravima drugih posebno štićenih kategorija građana;
žurno ukidanje povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opći propis;
interventno oporezovanje kapitala na način da kapital na jednaki način snosi teret zatvaranja proračunskog jaza i izlaska iz krize kao što je to snosio i rad (vidi dio o poreznom sustavu);
provođenje dubinske analize poslovanja svih javnih poduzeća, na nacionalnoj i lokalnoj razini, od zapošljavanja, preko davanja različitih pomoći i sponzoriranja, do upravljanja nekretninama i dr. kako bi se otkrile i zatvorile „rupe“ nekontroliranog „curenja“ novca, krađa i korupcije ...).
rok: do donošenja državnog proračuna
5. Ukidanje školarina na fakultetima za sve studente koji uredno izvršavaju svoje obaveze. I uvođenje kredita za financiranje ostalih troškova studija.
rok: donošenje zakona do kraja 2009,
stupanje na snagu za iduću školsku godinu
6. Smjesta utvrditi nove odvjetničke tarife prihvatljive građanima u skladu sa zaključcima GSV-a te preispitati javno-bilježničke ovlasti i tarife.
rok: listopad 2009
7. Zahtijevati ispunjenje obaveze Vlade RH prema zakonskim odredbama o minimalnoj plaći i dogovor sa sindikatima o premošćivanju postojećeg nepoštivanja propisa i dogovora.
rok: listopad 2009
8. Konačno regulirati rad nedjeljom u skladu sa zaključcima GSV-a.
rok: do kraja 2009
U DALJNJEM RADU NA SOCIJALNOM SPORAZUMU VALJA RASPRAVITI I DOGOVORITI SLJEDEĆE PRIJEDLOGE KAO SINDIKALNE ZAHTJEVE
Svaki od ovih zadataka mora imati svoje etape, rokove i nositelje te definirane zadatke Vlade, sindikata i poslodavaca u svakoj od etapa.
9. Uspostaviti novu ekonomsku politiku na načelima nordijskog modela što znači:
smanjena uloga države u gospodarstvu, jačanje tržišne regulacije (u mjeri i na način prisutan u skandinavskim zemljama), s ekonomskim kriterijima cijena ali zato snažnom socijalizacijom svih tržišnih posljedica u društvu, radi zaštite siromašnijih i slabijih;
osigurati bolju iskoristivost prirodnih resursa s posebnim naglaskom na njihovo očuvanje kao javnog dobra (bez privatizacije), razvijati obnovljive izvore energije i nove čiste tehnologije,
transparentnost javnih financija
temeljita reforma državne statistike radi zadovoljenja analitičkih potreba društva i države,
10. Uspostaviti novu poreznu politiku (jednako opteretiti i rad i kapital).
redefinirati tzv. namjenske poreze, mirovinski i zdravstveni doprinos, te doprinos za zapošljavanje važno posebno analizirati sa socijalnim partnerima.
ublažavanje poreznih tereta za kapital koji se vraća u proizvodnju;
oporezivanje kapitalne dobiti, dividendi i interventno povećanje poreza na dobit za 3% sumjerljivo i na rok na koji je kriznim porezom oporezovan rad;
oporezovati prodaju poduzeća te lokalni porez za prenamjenu djelatnosti poduzeća;
uvođenje poreza na bogatstvo, poreza na nekretnine koje nisu u stambenoj ili proizvodnoj funkciji, poreza na imovinu čije se porijeklo ne može dokazati te poreza na nasljeđe iznad određenog cenzusa;
uvođenje poreza prilikom revalorizacije zemljišta (kada se povećava vrijednost zemljišta koje ulazi u građevinsku zonu);
11. Pretvorba i privatizacija
uspostaviti sustav dokazivanja porijekla imovine
oduzimanje sve imovine za koju se u sudskom postupku dokaže kao nelegalno stečena
oporezovati znatno jače imovinu za koju se ne može dokazati porijeklo
u nastavku privatizacije postići društveni konsenzus o modelu, uz aktivno sudjelovanje socijalnih partnera.
restrukturiranje Hrvatskog fonda za privatizaciju;
12. Uspostavu politike plaća na načelima pravednosti:
uklanjanje anomalija u plaćama
jedinstveni sustav plaća u državnom i javnom sektoru, na državnoj i lokalnoj razini
sustav plaća u javnom sektoru koji razlikuje uspješan od neuspješnog rada.
jačanje sustava kolektivnog pregovaranja o plaćama, osobito sektorskog, osobito u privatnom sektoru.
13. Nova poljoprivredna politika
proizvodnja jeftinije hrane i podizanje konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije na svjetskom tržištu
uspostaviti sustav poticaja sukladan standardima Europske unije ali istovremeno uspostaviti institucije nadzora nad njihovim korištenjem te sustav sankcija nad onima koji sredstva nepravilno koriste
poticati okrupnjavanje obradivih površina i poticanje zadružne proizvodnje
otvaranje hladnjača i druge nužne infrastrukture
otkloniti sve administrativne prepreke koje onemogućavaju provođenje velikih javnih projekata (melioracija, sustavi navodnjavanja i odvodnjavanja, sustavi obrane od tuče) za koja se mogu iskoristiti sredstva predpristupnih fondova EU.
14. Politika zapošljavanja
redefinirati sustav naknada za nezaposlene, vezati za poticajnost za traženje posla i volontersku aktivnost
politika zapošljavanja s jasno artikuliranim ciljem povećanja zaposlenosti na razinu predviđenu Lisabonskim ugovorom u primjerenom roku;
15. Reforma mirovinskog sustava
ukidanje povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opći propis;
rješavanje položaja umirovljenika koji će mirovine ostvarivati samo iz I stupa;
riješiti problem umirovljenika koji su dobrovoljno ušli u II. mirovinski stup tako da im se omogući povratak u I. mirovinski stup ako je to za njih povoljnije;
uvođenje zasebnog instituta prava na mirovinu temeljem punoga radnoga staža te osiguranje takve visine mirovine koja će odgovarati činjenici da je radnik proveo u radnom odnosu puni radni vijek.
najnižu mirovinu za 30 godina staža utvrditi u visini od najmanje 40% prosječne plaće;
izmijeniti formulu za usklađivanje mirovina i uvesti onu koja će omogućiti postepeni rast mirovina u odnosu na prosječnu plaću
mirovine koje nisu iz radnog odnosa isključiti iz mirovinskog sustava i nadomjestiti određenim davanjima socijalnog karaktera,
dodatak na mirovine tzv. novih umirovljenika uključiti u mirovinsku osnovicu kao mirovinu.
16. Reforma zdravstvenog sustava
hitno zaustaviti komercijalizaciju sustava
zaustavljanje prelijevanja javno-zdravstvenog novca u privatne džepove
jačati javno zdravstvo provođenjem davno obećanog «velikog pospremanja« sustava (informatizacija, standardizacija usluga i kategorizacija bolnica) uz stavljanje naglaska na preventivu i široku cjenovnu, teritorijalnu dostupnost zdravstvenih usluga,
unapređenje primarne zdravstvene zaštite,
zabrana istovremenog rada liječnika u javnom i privatnom zdravstvu
najstroža zabrana donošenja i primanja poklona u bolnici, kao i najstrože pravno sankcioniranje prikrivene ucjene nematerijalnim uslugama pacijenata)
jačanje odgovornosti i obaveza u radu zdravstvenog osoblja (u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radni dan traje od 3,5 do 4,5 sata a za strpljivi razgovor s pacijentima nikada nemaju vremena)
ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstvo od 3% za umirovljenike
jačanje odgovornosti i edukacije o komunikaciji i humanom pristupu pacijentima.
17. Reforma obrazovnog sustava
integracija i modernizacija sveučilišta
nagrađivanje u korelaciji s kvalitetom rada nastavnika
osigurati besplatne udžbenike prema dohodovnom a ne statusnom položaju obitelji
pojačane investicije u gradnju škola, đačkih i studentskih domova
unaprijediti sustav obrazovanja odraslih uvođenjem mjera koje će poslodavce i radnike poticati na sudjelovanje u dodatnom osposobljavanju te stvaranjem uvjeta za priznanje neformalnih oblika učenja
porezne olakšice građanima i poslodavcima za ulaganje u obrazovanje.
18. Nova administrativna podjela RH
preispitati broj općina, gradova i županija radi ostvarenja optimalno racionalnog ustroja te ustroj regija po europskim kriterijima;
19. Reformu javne uprave i pravosuđa
napraviti temeljitu analizu javne uprave radi provedbe mogućih racionalizacija
urediti sustav plaća koji potiče kvalitetu rada u državnoj upravi
kod reforme pravosuđa jačati odgovornost sudaca
unaprijediti sustav mirnog rješavanja radnih sporova;
20. Borba protiv korupcije (detekcija ključnog uzroka: predominantna uloga Države)
smanjivanjem uloge države u gospodarstvu,
zakonska zabrana sofisticiranih oblika korupcije u javnom sektoru – pokloni u ime zahvale,
ukidanja partijskih imenovanja na funkcije u državnim institucijama i poduzećima.
MHS
SSSH
NHS
URSH
HUS