SRPSKI predsjednik Aleksandar Vučić nalazi se pred "teškom odlukom", piše Politico. Vučić mora odlučiti hoće li u potpunosti prigrliti Europu ili će nastaviti inzistirati na članstvu u Europskoj uniji, dok istovremeno održava bliske veze sa svojom tradicionalnom saveznicom Rusijom.
Vučićevi kritičari su nezadovoljni zbog njegovog odbijanja da se pridruži zapadnim sankcijama Rusiji. "Do sada, čak ni (brutalni) rat u Ukrajini nije natjerao srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da promijeni kurs", ustvrdio je Dimitar Bečev, gostujući suradnik u neprofitnoj organizaciji Carnegie Europe.
Bečev ističe kako je Beograd prepun imućnih Rusa koji koriste svakodnevne letove, bezvizni režim i labava pravila boravka. Vučić je u intervjuu za Politico na marginama Münchenske sigurnosne konferencije dao naslutiti kako je svjestan da će uskoro morati odustati od svog "plesa po žici".
"Bez sumnje ćemo imati neke teške izbore"
Neposredno prije odlaska iz Beograda u München, Vučić je za srpske medije rekao da se njegova zemlja nalazi između čekića i nakovnja. Na pitanje novinara Politica je li došlo vrijeme da Srbija konačno odabere stranu kako ne bi bila uništena, odgovorio je: "Od mene ćete dobiti jednu rečenicu: Srbija će ostati na svom putu prema EU. U redu, izvucite sami zaključke. Ali mislim da me razumijete".
"Bez sumnje ćemo imati neke teške izbore u budućnosti. To je sve što mogu reći", dodao je. Politico piše kako Vučić često koristi riječ "teško". Tako je prije odlaska u München na Instagramu naveo da ide na konferenciju zbog "teških sastanaka". I u intervjuu za Politico je bilateralne razgovore u Münchenu opisao kao teške.
Vučić pažljivo bira svoje riječi, dajući određene signale, ali u konačnici ne daje neke konačne zaključke. Nije jasno je li to pokazatelj da on još uvijek želi imati obje opcije na stolu ili sugerira da se približava povijesnoj odluci? Vučićevi savjetnici sugeriraju kako će srpski predsjednik uskoro donijeti povijesnu odluku.
"Amerikanci su htjeli čuti našu stranu"
Međutim, njegovi kritičari tvrde da on još uvijek slijedi "strategiju stalnog izigravanja Zapada i srpskih umjerenjaka zbog Moskve i njegove domaće desničarske baze". U turbulentnoj političkoj karijeri dugoj više od 30 godina, Vučić je napravio neke velike preokrete. Posljednji takav preokret je bilo uključivanje u razgovore o “normalizaciji” odnosa između Srbije i Kosova, čiju neovisnost ne priznaju ni Beograd ni Moskva.
Vučić i kosovski premijer Albin Kurti su u ponedjeljak konačno dali prešutno odobrenje za plan uz posredovanje EU i potporu Sjedinjenih Država koji bi trebao doprinijeti dugoročnom poboljšanju veza. Ipak, visoki predstavnik EU Josep Borrell je rekao da je "potrebno više rada", a dvoje čelnika ponovno će se sastati sljedeći mjesec.
Vučić je o Kosovu razgovarao i tijekom bilateralnog susreta s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u Münchenu, pri čemu se spominjalo i sporno pitanje stvaranja udruge općina sa srpskom većinom na Kosovu.
"Ono što mogu reći jest da su (Amerikanci) htjeli čuti našu stranu. Pokazali su poštovanje prema tako maloj zemlji kao što smo mi. A znamo što očekuju; ali također znaju što mi osjećamo o sigurnosti i sigurnosti naših ljudi na Kosovu", rekao je Vučić.
"Napredovanje na europskom putu je ekonomski ključno za Srbiju"
Blinken je sastanak opisao kao "produktivan", ističući da "dijeli želju Srbije za budućnošću u EU". Važno je napomenuti da su posljednjih tjedana dužnosnici Europske komisije objavljivali pozitivne komentare o Srbiji, što bi mogao biti uvod u Vučićevo donošenje njegove "teške odluke", odnosno rješavanja dileme s kojom se suočava pri odabiru puta u EU ili održavanje bliskog prijateljstva s Rusijom.
Srpski lider očito osjeća intenzivan pritisak s obje strane. S jedne strane, s ponosom govori o privlačenju stranih ulaganja u Srbiju. "Kao što znate, prošle smo godine privukli 4.4 milijarde eura, što je puno više od mnogih zemalja Europske unije srednje veličine. A većina tih investicija došla je iz EU-a", kazao je.
Fitch je nedavno ponovno potvrdio ocjenu Srbije BB+ i pohvalio njezin "vjerodostojan okvir makroekonomske politike, razboritu fiskalnu politiku i donekle jače upravljanje". Ipak, Srbija je upozorena na problem visokog vanjskog duga i "geopolitičke rizike". To pokazuje da će napredovanje na “europskom putu” za Srbiju biti ekonomski ključno.
Putin je Srbima omiljeni lider
Dužnosnici EU-a naglasili su da svaki napredak prema pristupanju ovisi o ponovnom usklađivanju Beograda s vanjskom politikom bloka. S druge strane, Rusija je tradicionalni saveznik koji podržava Srbiju oko Kosova. Četiri mjeseca od početka ruskog rata, anketa je pokazala da bi 51 posto Srba odbilo članstvo u EU, a samo 34 posto je reklo da bi glasalo za pridruživanje.
U istom istraživanju, ruski predsjednik Vladimir Putin bio na prvom mjestu liste omiljenih lidera. Slično tome, istraživanje iz srpnja 2022. pokazalo je da se 66 posto Srba osjeća bliže Moskvi nego Zapadu, a 40 posto želi prekid pregovora o članstvu s EU-om. Rezultati su također pokazali da 59 posto Srba krivi Zapad za rat u Ukrajini, 23 posto Rusiju, a 18 posto smatra da Moskva i Zapad dijele odgovornost.
Dakle, nije jasno kako Vučić može odbaciti Rusiju i svim srcem prigrliti Europu, čak i ako to stvarno želi. Vučić je izložen hibridnom pritisku Rusije. Dva dana prije Münchena, stotine srpskih nacionalista i proruskih aktivista povezanih s Wagnerom okupilo se u Beogradu, zahtijevajući prekid procesa normalizacije s Kosovom. Nosili su transparente sa sloganima "Kosovo je srce Srbije" i "Izdaja Kosova je izdaja Rusije!", a uputili su i prijetnje smrću Vučiću.
Vučić je ogorčen zbog gubitka Kosova
Čelnik krajnje desnice Damjan Knežević, organizator nereda koji je javno podržao Wagnerova novačenja u Srbiji, je naknadno uhićen i optužen za poticanje nasilja. I sam Vučić optužio je prosvjednike da su antisrpski nastrojeni i da ih plaćaju stranci, što valjda podrazumijeva Rusiju.
Novinar Politica smatra kako je i tijekom intervjua bilo vidljivo kako navedeni problemi muče Vučića. "Ne trebam Wagnerovu podršku; Ne trebam da mi plješću ili me kritiziraju", razdraženo je poručio srpski čelnik. Dodao je da će Srbi koji su regrutirani da se bore u Ukrajini biti "uhićeni kada se vrate u Srbiju".
Istovremeno, Vučić je i dalje očito ogorčen zbog gubitka Kosova. Naglašava da Srbi, koji su doživjeli bombardiranje tijekom rata na Kosovu 1999. godine, mogu suosjećati s Ukrajincima. Tvrdi da se u Srbiji ne može čuti nijedna loša riječ o Ukrajincima.
"Od prvog trenutka podupiremo teritorijalni integritet Ukrajine"
Ipak, primijetio je da Srbi vide dvostruke standarde. "Od prvog trenutka smo osudili ono što se dogodilo 24. veljače. I uvijek smo bili velika podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine. Čak i danas vam mogu potvrditi, da, Krim, Donbas, Herson su dio Ukrajine", istaknuo je.
Vučić i Srbi optužuju Zapad za dvoličnost jer zanemaruje teritorijalni integritet Srbije. "To je naš najveći politički i psihološki problem", smatra Vučić. Tako Vučićeve muke oko "teške odluke" dotiču njegovo srce, njegovu glavu, u njih se miješa i gnjev zbog rata na Kosovu i, kako sam priznaje, tvrdoglav otpor ideji da će mu netko drugi reći što da odluči, zaključuje Politico.