Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila je u srijedu na brojne alarmantne probleme u poljoprivredi, s naglaskom na potrebu hitnih izmjena postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zbog čega su zatražili hitan sastanak u vladi.
"U vrlo smo delikatnom razdoblju s poljoprivredom, još nemamo dostatnu proizvodnju te očekujemo drugačije politike raspodjele sredstava iz EU fondova za iduće razdoblje, čime bismo mogli poboljšati produktivnost te postići da selo živi a ne odumire", kazao je na konferenciji za medije predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Hitno izmijeniti zakon i do tada zaustaviti primjenu i natječaje
I Jakopović i član Upravnog odbora HPK Antun Vrakić naglasili su da je u godinu i pol dana primjene Zakon o poljoprivrednom zemljištu pokazao da nije dobar na terenu. Naime, većini poljoprivrednika koji su u najmu zemljišta prema ugovorima od prije 30 godina sada ti ugovori istječu i ne znaju što će dalje. Smatraju da taj zakon hitno treba izmijeniti, a do tada zaustaviti njegovu primjenu i natječaje.
"Zakon je neustavan i diskriminirajuć. Neprihvatljivo je da jedna lokalna samouprava ima maksimum od 12 hektara, a neka druga od 1000 ili 2000 hektara. Time se neće postići ni strateški ciljevi, a i gase se i mnoga stabilna gospodarstva. Nejasne su i upute oko daljnjeg najma zemljišta, dok se posjednici koji su izvlašteni sada pitaju tko će pobrati uljanu repicu kad više nisu u posjedu", ocijenio je Vrakić.
Dodao je i da je to 18. takav zakon u 30 godina i najgori do sada jer "uništava proizvođače koji su dokazani, koji su desetljećima investirali da bi sada ostali bez zemlje". Iznio je podatak da od 860.000 hektara oranica 660.000 obrađuju obiteljski poljoprivrednici, a ostalo je u stranom vlasništvu s koncesijama i na 50 godina. Njima nije problem, ustvrdio je, dok mladi i dalje sve više odlaze sa sela i iz Hrvatske. Zbog toga se smanjuje proizvodnja, pa se sve više uvozi.
Problem s ukrajinskim brašnom
Upozorili su i da je uvoz ukrajinske pšenice po nižoj cijeni prepolovio domaće tržište, koje ne može konkurirati cijeni od 25 do 30 centi za kilogram brašna.
Nešto je manje problema sa suncokretom jer ga ima, ali mu je cijena, kao i drugim uljaricama, pala za oko 40 posto.
No, navode da je i manje proizvedenog ječma i pšenice, dok su za meso, posebice svinjetinu, rekli da ne bi trebala poskupjeti jer će većina biti iz uvoza.
Svinjogojstvo na koljenima
Govoreći o problemima u svinjogojstvu, posebice na istoku zemlje zbog afričke svinjske kuge, član Upravnog odbora HPK Mato Brlošić naglasio je da su štete ogromne i da su mnogi uzgajivači na koljenima, ostavši bez svega zbog eutanazije životinja i zabrane rada godinu dana.
"Više od 400 obiteljskih gospodarstava ostalo je bez svinja, za njih je to tragedija, a nitko ih nije ni pitao kako su i što će dalje. Potrebno je da im država isplati stvarnu ekonomsku štetu, pa i pobrine se za novi rasplodni/genetski materijal, koji im se treba dostaviti besplatno iz dijelova Hrvatske gdje te bolesti nema", pozvao je Brlošić.
To bi pomoglo da se bar 20 do 30 posto proizvođača oporavi i nastavi s uzgojem. Ako država to ne napravi, upozorio je da će ostati svega desetak svinjogojskih farmi u Hrvatskoj.
Jakopović je istaknuo da HPK podržava ideju resornog ministarstva o osnivanju uzajamnog fonda za bolju zaštitu poljoprivrednika i od klimatskih i od tržišnih promjena, što bi bila i određena zamjena za osiguranja, koja se poljoprivrednicima slabo i teško isplaćuju za štete.
"Za taj bi fond godišnje trebalo oko milijardu eura, trebao bi biti neovisan i uvažavati stvarne procjene šteta, koje se u osiguravajućim kućama ne rade adekvatno", kazao je predsjednik HPK.