Sabor s 86 glasova usvojio sramotni proračun

Foto: Youtube, 123rf, Index

HRVATSKI sabor danas je, nakon što je odbio svih 132 amandmana, većinom glasova usvojio državni proračun za iduću godinu, s projekcijama za 2018. i 2019. godinu.

Za prvi proračun Vlade premijera Andreja Plenkovića, nakon maratonskog izjašnjavanja, glasovalo je 86 zastupnika, 37 ih je bilo protiv, a četiri suzdržana.

Podnijeti amandmani zahtijevaju povećanje rashoda za više od 9 milijardi kuna, to nije moguće prihvatiti, poručila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.

Najviše amandmana podnijeli su SDP i HNS, a iz redova saborske većine stigla su tri. Financijski najteži bili su amandmani Ivana Lovrinovića, zastupnika stranke Promijenimo Hrvatsku (10 milijardi kuna), te SDP-ova Predraga Matića (5 milijardi kuna).

Proračunski prihodi za iduću godinu planirani su na razini od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna i deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Proračun se temelji na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

Porezni su prihodi projicirani u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a kod najizdašnijeg poreznog prihoda PDV-a očekuje se rast od 4 posto, na 46,2 milijarde kuna.

Proračunski rashodi trebali bi iznositi 128,4 milijarde kuna, što je 6,7 milijardi kuna ili 5, 48 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Najviše čine naknade građanima i kućanstvima - 46,1 milijarde kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto ili gotovo 600 milijuna kuna. Za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za više porodiljne naknade, kao i troškovi povezani uz prava hrvatskih branitelja.

Rashodi za zaposlene u idućoj bi godini trebali iznositi 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.

Dugovi koje će plaćati vaša djeca

Prema proračunu će država i dalje trošiti više nego što joj prihodi to omogućuju i nastaviti povećavati dug koji će otplaćivati buduće generacije.

Država će sljedeće godine potrošiti 128,4 milijarde kuna, što je za oko 6,6 milijardi više nego prošle godine. Manjak u proračunu, odnosno razlika prihoda i rashoda iznosit će 6,8 milijardi kuna. Znači, da je država odlučila ostati na ovogodišnjoj razini potrošnje, u 2017. mogli smo imati skoro uravnoteženi proračun.

Troškovi zaposlenih na proračunu porasli za 1,3 milijarde kuna

Ni tijekom nagore krize, koja je u Hrvatskoj trajala najdulje u Europskoj uniji - čak šest godina, država nije htjela rasteretiti privatni sektor koji je financira - i smanjiti potrošnju - već je nastavila kao da se ništa ne događa, uz snažno zaduživanje.


Rezultat takvog ponašanja su deseci tisuća uništenih radnih mjesta i masovno iseljavanje. U posljednjih desetak godina troškovi države, kada se zbroji i potrošnja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje porasli su za čak 50 milijardi kuna.

Sve važnije stavke rashoda proračuna za sljedeću godinu su u porastu, pa će tako troškovi zaposlenih porasti za 700 milijuna kuna, odnosno na 26,4 milijarde kuna. To je čak 1,3 milijarde kuna više u odnosu na 2015. godinu.

Materijalni rashodi penju se na 12,3 milijarde kuna, što je također za 700 kuna više nego ove godine.

Mirovine i socijala, koji se u proračunu zovu "Naknade građanima i kućanstvima" rastu za 960 milijuna kuna na 46,1 milijardu kuna.

Autori proračuna očekuju rast gospodarstva sljedeće godine veći od 3 posto. Iako je takav rast vrlo izgledan, autori proračuna nisu pojačane prihode od jačeg gospodarstva iskoristili da smanje porezno opterećenje, već za punjenje proračuna.

Prema prijedlogu proračuna prihodi od poreza rastu na 72,8 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi više nego ove godine.

Slično je i s doprinosima koji bi sljedeće godine trebali porasti na 23 milijarde kuna što je rast od 800 milijuna kuna.

Ministar bez ministarstva izborio se za 40 milijuna kuna

Iako državni proračun ne izgleda kao popis za trgovinu, pa da se detaljno vidi na što se točno sve te silne milijarde troše, listanjem više od 700 stranica tog dokumenta nailazi se na neke zanimljive stavke, koje otkrivaju da država ima mnogo prostora za uštedu.

Na primjer, država će sljedeće godine na pomoći bezbrojnim lokalnim jedinicama potrošiti više od 2 milijarde kuna. Iako je MOST koji je sada dio vladajuće koalicije najavljivao reorganizaciju lokalne uprave i ukidanje onih jedinica koje nisu samoodržive, za sada se to nije dogodilo, a pomoć lokalnim šerifima ide dalje.

Prijedlog proračuna podsjetio nas je i da imamo "Direkciju za korištenje službenih zrakoplova". Ta ekipa, koja se brine o avionu Vlade RH za sljedeću godinu ima na raspolaganju 13,8 milijuna kuna.

Sada već legendarna Agencija za opremu pod tlakom dobila je 2 milijuna kuna, dok njihove kolege iz Agencije za prostore ugrožene eksplozivom mogu računati na nešto više od 18 milijuna kuna.

Iz prijedloga proračuna možemo doznati i da će članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova dobiti poticaje od 50 milijuna kuna.

Za potpore vjerskim zajednicama iz proračuna ove godine odlazi 299 milijuna kuna.
Ministarstvo obrane, koje je jedan od najvećih dobitnika proračuna za sljedeću godinu, za "duhovnu skrb" troši oko 9 milijuna kuna.

Goran Marić, koji je krenuo kao ministar bez ministarstva ipak se izborio da mu izmisle Ministarstvo državne imovine koje će sljedeće godine potrošiti 43,8 milijuna kuna.

Molimo Ured za Hrvate izvan Hrvatske da ugasi svjetlo kad svi odu

Iako je država svojim nametima otežala poslovanje a luđačkim zaduživanjem srozala kreditni rejting zemlje, pa su krediti vrlo skupi, pogotovo u usporedbi s ostalim članicama EU, sada to sanira subvencijama za poduzetničke kredite koje će sljedeće godine iznositi 27 milijuna kuna.

Analiza proračuna nam je otkrila da postoji i Agencija za obnovu osječke Tvrđe. Iako je svakako pozitivno da se osječka Tvrđa obnavlja, pitanje je je li za taj posao baš potrebno osnivati agenciju, čiji proračun će sljedeće godine iznositi 2,5 milijuna kuna.

Hrvati vole graditi bez građevinske dozvole, pa je država osnovala Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada koja će 2017. potrošiti 25,5 milijuna kuna.

U Hrvatskoj ima sve manje poljoprivrede, proizvodnje hrane a sa sela svi bježe, ili u gradove ili u inozemstvo, ali zato, ako niste znali, imamo Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, za koji je u proračunu osigurano 43,5 milijuna kuna.

Kada je krenula objava lista neisplatitelja plaća, iz nje se moglo vidjeti da su najveći neisplatitelji zapravo propale firme u državnom vlasništvu. No država je kako bi radnike zaštitila od same sebe osnovala Agenciju za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca koja će ove godine dobiti 72 milijuna kuna.

S obzirom na stanje u zemlji, jedan od perspektivnijih korisnika proračuna je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Oni će ove godine dobiti 66,5 milijuna kuna, a ako ostanu zadnji, nakon što svi odsele, zamolit ćemo ih da ugase svjetlo.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.