SVIJET s nestrpljenjem očekuje sastanak predsjednika SAD-a i Sjeverne Koreje koji bi mogao promijeniti tijek povijesti.
O čemu će razgovarati?
Hoće li svijet postati sigurnije mjesto nakon njihova razgovora?
Kakav učinak će sastanak imati na život stanovnika Sjeverne Koreje?
Znači li taj sastanak da će Trump i Kim dobiti Nobelovu nagradu za mir?
Krenimo redom.
Zašto je sastanak Trumpa i Kima toliko važan?
Radi se o sastanku lidera dviju zemalja koje raspolažu nuklearnim oružjem, a sada se žele pomiriti. Donedavno su jedan drugome prijetili da će isto to nuklearno oružje ispaliti jedan prema drugome.
Sjeverna Koreja je već desetljećima država odmetnuta od međunarodne zajednice i to zbog neumornog razvijanja nuklearnog oružja, ali i šokantnog odnosa prema ljudskim pravima svojih građana.
Sjevernokorejski lideri oduvijek su smatrali da sastanak licem u lice s američkim predsjednikom značio da ih je svijet napokon počeo ozbiljno shvaćati.
No Amerika, baš kao i niz drugih zemalja, dugo je odbijala direktne pregovore sa Sjevernom Korejom dok ta zemlja ne pokaže da je istinski spremna na promjene.
Sve se to promijenilo ove godine, kad je Donald Trump u odgovoru na mirovnu ponudu iz Sjeverne Koreje ustvrdio kako bi se želio naći s Kim Jong-unom. Zbog toga se radi o sastanku koji bi mogao promijeniti tijek povijesti.
Zašto se Amerika i Sjeverna Koreja toliko mrze?
Priča nije tako jednostavna, ali njezina osnova je ovakva: radi se o političkim suprotnostima koje jedna drugu vide kao egzistencijalnu prijetnju.
Amerika je bogata kapitalistička demokracija. Sjeverna Koreja je siromašna jednopartijska totalitarna država, nastala u kaosu Drugog svjetskog rata koji je podijelio Korejski poluotok.
Ratovali su u 1950-ima, kad je Sjever napao Jug, a Amerika je potom vojno priskočila u pomoć Jugu. Rat nije nikad formalno završio, tek je stavljen "na led" potpisivanjem primirja.
Sjeverna Koreja nastala je kao izolacionistička, jednopartijska država, a njezini vođe (otac i djed Kim Jong-una) odlučili su da im treba nuklearno oružje ako žele preživjeti.
Kako je Sjeverna Koreja razvila svoj nuklearni program?
Sjeverna Koreja počela je razvijati nuklearni tehnologiju u 50-im i 60-im uz pomoć Sovjetskog Saveza. U 1970-im krenuli su s razvojem projektila koristeći opremu koju su kupili od Egipta.
2003. godine Sjeverna Koreja se povukla iz sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, zbog čega su se pojavile nove sumnje da režim radi na razvoju takvog oružja. Dvije godine kasnije, Sjeverna Koreja postigla je sporazum prema kojem će odustati od razvijanja nuklearnog oružja u zamjenu za pomoć. No taj dogovor je vrlo brzo pao u vodu.
2006. godine Sjeverna Koreja objavila je da su izveli prvo uspješno testiranje nuklearnog oružja. Deset godina kasnije, Sjeverna Koreja ustvrdila je kako su testirali minijaturnu hidrogensku bombu, što nikad nije potvrđeno.
2017. godine izvela je niz testiranja moćnih projektila, među kojima je i projektil koji bi mogao dosegnuti kontinentalni dio SAD-a. U rujnu 2017. proveli su svoje šesto nuklearno testiranje, pri čemu su tvrdili da se radi o hidrogenskoj bombi koja se može montirati na projektil.
Nuklearna testiranja i testiranja projektila doveli su do široke međunarodne osude i sve težih sankcija. Svijet je odlučio ekonomski kazniti Sjevernu Koreju kako bi ih naveo da promijene smjer.
Čemu tolika briga oko sjevernokorejskog nuklearnog oružja?
Razlog je jednostavan - cijeli svijet se (uz nekoliko iznimki) prije nekog vremena složio da države koje su naoružane nuklearnim oružjem nikad ne bi trebale koristiti to oružje, ali i da bi se širenje nuklearnog oružja na države koje ga nemaju trebalo zaustaviti.
Što se tiče Sjeverne Koreje, radi se o zemlji koju se ne smatra dovoljno odgovornom da bi imala nuklearno oružje. Na koncu, radi se o državi koja uporno prijeti da će ga koristiti (za razliku od drugih zemalja koje ga posjeduju). Sjevernokorejski nuklearni program je izuzetno tajnovit i postoji realan strah da bi, ako se režim uruši, to oružje moglo pasti u ruke pogrešnim ljudima.
Hoće li Trump i Kim naći zajednički jezik?
Dugo vremena komunikacija između Trumpa i Kima svodila se na - teške uvrede. Oba lidera su notorno nepredvidljiva, eksplozivna, nacionalistički raspoložena i sklona gnjevnim ispadima.
U zadnjih godinu dana, Trump i Kim, odnosno njihovi predstavnici, jedan drugome uputili su niz uvreda. Donosimo kratki podsjetnik:
"Sjevernoj Koreji bi bilo bolje da prestane prijetiti SAD-u, jer će u protivnom dobiti odgovor u vidu vatre i bijesa kakav svijet još nije vidio", rekao je Trump u kolovozu 2017.
"Razuman dijalog nije moguć s tipom koji je potpuno lišen razuma. S njim funkcionira samo jezik apsolutne sile", glasio je odgovor sjevernokorejskog generala Kim Rak-Gyoma.
"Rocket Man (Trumpov nadimak za Kim Jong-una, op. a.) je u samoubilačkoj misiji, za sebe i za svoj režim", izjavio je Trump u rujnu 2017.
"Uplašeni pas laje glasnije. Sigurno i definitivno ću ukrotiti mentalno poremećenog senilnog starca i to vatrom", rekao je Kim istog mjeseca.
"Kim Jong-un je očito luđak koji nema problema s izgladnjivanjem vlastitog naroda ili s ubijanjem vlastitih ljudi. Bit će na testu kakav još nije doživio", odgovorio mu je Trump.
"Neoprezne izjave starog luđaka poput Trumpa neće nas uplašiti ili zaustaviti naš napredak", rekao je Kimov ministar vanjskih poslova u rujnu prošle godine.
Kako se sve promijenilo?
Prvog siječnja ove godine, posve neočekivano, Kim je poslao poruku kako je spreman na razgovore s Južnom Korejom.
Kako se to odvijalo? Kim je poželio poslati tim sportaša na Zimske olimpijske igre koje su se održavale u Pjongčangu u Južnoj Koreji. Nakon puno pregovora, dogovoreno je da će Sjeverna i Južna Koreja zajedno nastupiti na Olimpijskim igrama u veljači.
Nakon Olimpijskih igara, visoki sjevernokorejski dužnosnici prenijeli su Kimovu poruku Trumpu koja je glasila: Kim želi susret s Trumpom, zaustavit će razvoj nuklearnog oružja i testiranje projektila te je "spreman na denuklearizaciju".
Trump je odmah pristao na to, što je bio jasan odmak od višedesetljetne američke politike. Krenulo je planiranje susreta. Prvo je dogovoren datum, 12. lipnja, a potom i mjesto - Singapur.
Kao gestu dobre volje, Sjeverna Koreja pristala je osloboditi trojicu Amerikanca koji su bili zatočeni u toj zemlji. Uz to, uništili su poligon na kojem su proveli šest podzemnih nuklearnih testova. No to ne znači da su takva testiranja zauvijek prekinuta.
Nismo li nedavno već imali povijesni sastanak?
Da, između Sjeverne i Južne Koreje.
U travnju ove godine južnokorejski predsjednik Moon Jae-in otputovao je od Seula do DMZ-ja - teško branjene demilitarizirane zone koja dijeli Sjever i Jug od primirja 1953. godine (ne zaboravite, rat nije nikad služeno završio). Svijet je u nevjerici promatrao kako dvojica lidera prelaze preko granice i rukuju se, što je dotad bilo nezamislivo.
Kim i Moon razgovarali su, večerali i šetali po objema stranama granice. Dan je završio potpisivanjem Deklaracije iz Panmunjoma kojom su se obvezali na:
1) Nastavak razgovora, pa čak i o eventualnoj reunifikaciji dviju Koreja
3) Proglašavanje konačnog kraja Korejskog rata te rad na "potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluotoka"
Nakon tog povijesnog sastanka, Kim Jong-un i Moon Jae-in ponovo su se sreli u svibnju.
Je li Sjeverna Koreja obećala riješiti se nuklearnog oružja?
Ne. Naime, i dalje je nejasno što dvije strane misle kad govore o "potpunoj denuklearizaciji". Za Ameriku, to je u prošlosti značilo da će se Sjeverna Koreja posvetiti predaji, odnosno uništenju svog cijelog arsenala nuklearnog oružja. Samo tada pregovori mogu krenuti dalje.
Za Sjevernu Koreju, stvar je puno manje jasna. Teško je očekivati da će se Sjeverna Koreja u potpunosti odreći nuklearnog oružja bez konkretnih jamstava. To znači da, ako se Sjeverna Koreja zaista denuklearizira, isto očekuju od svih drugih strana na Korejskom poluotoku, a to naravno uključuje i SAD koji je aktivno uključen u vojnu obranu Južne Koreje.
Zašto baš Singapur?
Singapur je siguran, neutralan i ima dobre odnose i s Amerikom i sa Sjevernom Korejom koja ima ambasadu u Singapuru.
Uz to, prosvjedi u Singapuru su zabranjeni, pa Trump i Kim ne moraju brinuti oko toga.
Što se Trump i Kim nadaju da će postići sastankom u Singapuru?
To baš nije posve jasno. Očekuje se da će razgovarati o denuklearizaciji - što god da to značilo - što bi trebalo smanjiti tenzije na Korejskom poluotoku.
No, Trump je u zadnje vrijeme prestao inzistirati na potpunom, provjerljivom i ireverzibilnom kraju sjevernokorejskog nuklearnog programa. Dao je do znanja da bi mogao prihvatiti postupno gašenje tog programa, a zauzvrat bi pristao na reviziju sankcija prema Sjevernoj Koreji.
Kim želi pokazati svijetu, ali i Sjevernokorejcima, da ga Amerika doživljava ozbiljno. Definitivno će tražiti ublažavanje sankcija, ali iz Pjongjanga istovremenu poručuju da ih "nitko neće ucjenjivati" nuđenjem pomoći.
BBC podsjeća kako nipošto ne treba zaboraviti da je Sjeverna Koreja u povijesti već pristala na sve gore navedeno, da bi naknadno odustala od toga.
I Kim i Trump naglašavaju važnost osobnih odnosa njih dvojice. Zbog toga je moguće da će jedan dan prijateljskih razgovora u singapurskom hotelu biti dovoljan da razbije postojeće stanje i pokrene mirovni proces.
Ono o čemu se sigurno neće razgovarati je sjevernokorejska praksa teških kršenja ljudskih prava, zaključuje BBC u svojoj najavi povijesnog sastanka u Singapuru.