Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler gostovao je u Dnevniku HTV-a.
Govorio je o velikoj promjeni vremena. Nakon ljetnih vrućina temperature su se spustile za 10-15 stupnjeva uz dosta oborina.
Güttler je rekao kako je na naše područje došla ciklona popularno nazvana Boris. Istaknuo je kako je ovaj događaj bio rano prognoziran. "U Hrvatskoj smo podigli upozorenja koja su bila potrebna i većina sustava bila je spremna za ovakve količine oborina", rekao je.
"Rujan hladniji i kišniji od prosjeka"
Smatra kako je vrlo vjerojatno da će se dogoditi rekordne oborine u srednjoj Europi. "Prognostički modeli već duži niz dana ukazuju na više od 4 metra dodatne akumulirane vode. U Hrvatskoj smo imali kišno razdoblje. Očekuje nas još jedan period u noći sa subote na nedjelju, ali sve su to iznosi koji su prihvatljivi. Sljedeći tjedan će se fokus prebaciti s meteoroloških fenomena na hidrološke fenomene. Vrlo vjerojatno će i Drava porasti zbog toga što će usporiti visoki Dunav", rekao je Güttler.
Dodao je kako se događa prodor hladnog subarktičkog zraka. Smatra kako takvi fenomeni nisu nešto što nije postojalo. "Vjerojatno ćemo imati rujan hladniji i kišniji od prosjeka", rekao je.
Šef DHMZ-a: Jedan hladniji mjesec nije dokaz da su klimatske promjene iza nas
Güttler je govorio o ljetnim temperaturama te naglasio kako je lipanj bio u granicama normale, ali srpanj i kolovoz bili su na velikom broju postaja DHMZ-a među prva tri najtoplija mjeseca otkad postoje sustavna mjerenja. "To dovodi do toga da je čitavo ljeto bilo toplije od prosjeka i ekstremno toplo u dijelovima Hrvatske", dodao je.
Güttler ističe kako imamo trend zagrijavanja. "Otprilike se svijet zagrijava trećinu stupnja svakih 10 godina. Moguće su varijacije unutar godine. Jedan hladniji mjesec nije dokaz da su klimatske promjene iza nas", dodao je.
Na pitanje koliko smo, što se tiče oborina, u deficitu ove godine Güttler je rekao da su u kolovozu dijelovi Hrvatske, pogotovo područje Osijeka, bili u kategoriji vrlo sušnijih. "Nekoliko županija je proglašavalo elementarnu nepogodu zbog suše. Taj deficit oborina utjecao je na proizvodnju žitarica. Sad će se u rujnu taj deficit malo zatvoriti. Susjedne zemlje imale su još veće probleme ovog ljeta. Što se tiče Hrvatske, možemo reći da je toplinski val nešto po čemu ćemo ljeto pamtiti", rekao je.
"Na Dunav treba obratiti pažnju narednih dana"
Dotaknuo se jeseni. "Sezonske prognoze govore za jesen da bi mogla biti toplija od prosjeka. Treba ipak gledati tjedan po tjedan. Bitno je da ovaj vikend nema nekih novih iznenađenja. Vrlo lako su moguće dodatne količine oborina sa subote na nedjelju. Nakon toga slijedi tjedan koji će biti relativno mirniji. Temperature će polako rasti, oborine će postojati, ali ne u nekim značajnijim iznosima. Prebacit će se pogled s neba na naše rijeke. Na Dunav treba obratiti pažnju narednih dana", poručio je.
Na pitanje jesu li ekstremi sve češći i koliko je to učestalo Güttler kaže da su najviše izraženi toplinski ekstremi, odnosno visoke temperature. "Ove godine u Hrvatskoj nismo imali temperature preko 42 ili 43 Celzijeva stupnja, ali smo imali jako puno dana kad se minimalna temperatura nije spuštala ispod 20 ili 25. U kontekstu globalnog zagrijavanja takve pojave toplinskih valova gotovo su sigurne. To je nešto s čime ćemo se sigurno susretati narednih desetljeća", upozorio je.
"Imat ćemo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni i zime"
Dodao je kako je Hrvatska u zanimljivoj poziciji što se tiče oborina. "Nekako smo između sve sušnijeg juga Europe i sve kišnijeg sjevera Europe. Ove pojave koje se događaju u središnjoj Europi ulaze u tu sliku globalnog zagrijavanja, pri čemu se očekuje sve kišniji sjever i sve sušniji jug Europe. U Hrvatskoj se ne očekuje veliki deficit oborina. Imat ćemo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni i zime. U Hrvatskoj zasad nema ni traga ni glasa od snijega", zaključio je.