PREDSJEDNICA Hrvatske udruge bolničkih liječnika dr. Ivana Šmit komentirala je večeras za Dnevnik Nove TV plan ministra Vilija Beroša da se u sklopu reforme zdravstva u skorije vrijeme uvedu obvezni, za građane besplatni sistematski pregledi.
"Moram priznati da mi je najava toga izgledala kao loš vic, a sada mogu reći da je to jedna od većih gluposti koje sam čula", bila je oštra. Na pitanje što kaže na informaciju da bi liječnicima obiteljske medicine u provođenju sistematskih pregleda trebali pomagati i bolnički liječnici, dr. Šmit je rekla da njoj baš nije jasno tko bi to, kada i kako trebao provoditi.
"Neizvedivi i beskorisni"
"Bolnički liječnici imaju između tri do tri i pol milijuna prekovremenih sati, a i dalje imamo liste čekanja. Ne znam gdje je to ministar htio ubaciti sve te sistematske preglede", kazala je. Prema njenim riječima, provođenje zamišljenih sistematskih pregleda je neizvedivo.
"Mislim da je to nešto od čega neće biti neke koristi. To služi samo za bildanje PR-a za ministra Beroša", kaže pa na kraju i podsjeća: "Mi koji bismo trebali pregledati kompletnu naciju, kolektivnim ugovorom nemamo osigurane sistematske preglede, pa sad pitam ministra kada ćemo ih mi dobiti?"
Počeli sastanci o Beroševoj ideji, ravnatelj zagrebačkog Doma zdravlja ga podržao
Svoje mišljenje o ovoj Beroševoj reformi struka će izreći kroz niz organiziranih sastanaka. Jedan od njih održan je i danas. Na sastanku su sudjelovale stručne službe Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i predstavnika obiteljske medicine, a u narednim susretima, tvrde iz Ministarstva, uključit će se i "svi koji mogu pridonijeti kvalitetnom planiranju tog projekta".
Ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Zapad Miroslav Hanževački, koji je bio na današnjem sastanku, podržao je inicijativu ministra Beroša u osmišljavanju i uvođenju preventivnih pregleda za punoljetne građane te dodao kako to vidi kao uvođenje reda u važno područje cjelovite skrbi za zdravlje svih.
Time ćemo, smatra Hanževački, svakako poboljšati uvid u stvarno zdravstveno stanje naših pacijenata, a kod nekih zasigurno i otkriti stanja koja mogu biti i opasna po život. "Vjerujem da ćemo tako uspješnije kontrolirati i troškove jer često svjedočimo preporukama za veliki broj dijagnostičkih pretraga upitnog kliničkog značenja", rekao je Hanževački.