HRVATSKI predsjednik Zoran Milanović razgovarao je u petak s predstavnicima sindikalnih središnjica o problemima minimalne nadnice, neradne nedjelje i pametne migracijske politike te o budućnosti rada u post-covid razdoblju.
Milanović je u Uredu predsjednika razgovarao s predstavnicima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnog hrvatskog sindikata i Matice hrvatskih sindikata povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada.
"Sindikalni lideri upoznali su predsjednika Milanovića s inicijativom da se minimalna plaća u Hrvatskoj poveća na barem 50 posto prosječne plaće i upozorili kako niska cijena rada ne smije biti perspektiva hrvatskih radnika jer u takvim uvjetima Hrvatska neće moći zadržati potrebnu radnu snagu", istaknuto je.
I sigurno radno mjesto jedan je od problema koji treba riješiti, rekli su, a to se može riješiti samo tripartitnim socijalnim dijalogom i dogovorom. U tom kontekstu su ukazali na činjenicu kako kod hrvatskih poslodavaca nema stvarne volje za kolektivnim pregovaranjem.
Prema njihovim riječima, mnogi radnici otišli su iz Hrvatske upravo zbog nestalnog oblika rada i nesigurnog radnog mjesta i zato apeliraju da se to promijeni. Kao argument iznose i anketu prema kojoj 91 posto ispitanika smatra da su kolektivni ugovori koristan način uređivanja odnosa s poslodavcem.
Poseban je hrvatski problem, dodaju, mali broj mladih ljudi koji imaju stalno radno mjesto, po čemu je Hrvatska neslavni rekorder u EU.
Sindikati traže zabranu rada nedjeljom
Tema sastanka bio je i rad nedjeljom, odnosno zahtjev sindikata da se napokon zakonski riješi taj problem - da se nedjelja i blagdani urede kao neradni dani. Članstvo sindikata je zainteresirano da nedjelja bude neradna, rekli su predsjedniku Milanoviću, pogotovo zbog toga što dodatno plaćanje rada nedjeljom nikada nije zaživjelo na pravi način.
Svaki poslodavac sada sam odlučuje koliko će dodatno platiti rad nedjeljom, a većina ga plaća minimalno više od redovne satnice, upozorili su sindikalisti. Predsjednik Milanović složio se kako rad nedjeljom napokon treba regulirati, i to što prije, a ne da se ta tema uvijek otvara pred neke od izbora.
U razgovoru je otvoreno i pitanje uvođenja sindikalnog doprinosa solidarnosti. Njihov je prijedlog: ako sindikat kroz kolektivno pregovaranje uspije izboriti se za prava radnika iznad onih koja su normirana zakonom, svi radnici na koje se ta prava odnose, a nisu članovi sindikata, uplaćivali bi doprinos solidarnosti. Ali, prema prijedlogu sindikata, doprinos solidarnosti ne bi bio prihod sindikata, već bi bio korišten za razvoj institucije koja bi pomagala u kolektivnom pregovaranju, kao što su radničke komore u nekim državama. Sindikati tvrde da bi tako ojačali sindikalnu organiziranost i kolektivno pregovaranje.
Na sastanku s predsjednikom Milanovićem bili su predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, izvršna tajnica SSSH-a za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske Nenad Leček.
Bili su tu i glavna tajnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Marija Hanževački, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić i pomoćnik glavnog tajnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.