Foto: Index, Hina, JONATHAN ERNST/REUTERS/PIXSELL
"Hrvatski evergreen od ljeta 2015. do danas - Arbitražni sud je kompromitiran", piše Siol. net i dodaje kako se Hrvatska nada pomoći SAD-a.
"Hrvatska, koja već dugo govori da neće poštivati odluku suda o granici sa Slovenijom, nada se pomoći SAD-a. Njemačka s druge strane očekuje da se odluka suda izvrši u roku od šest mjeseci", piše Siol.net. Informacije o tome da će Amerikanci pomoći Hrvatskoj navodno stiži iz hrvatskih diplomatskih krugova koji takvo razmišljanje temelje i na izjavama američkog veleposlanika u Sloveniji Brenta Hartleya. On smatra kako bi bilo najbolje da Hrvatska i Slovenija u bilateralnim razgovorima nađu rješenje. 'SAD podupire međunarodno pravo, a to je često komplicirano'", rekao je Hartley.
Siol prenosi i reakciju veleposlanstva iz Hrvatske koje kaže kako "Sjedinjene Države neće zauzeti ničiju stranu u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije i smatraju da je na dvjema vladama da riješe to bilateralno pitanje".
"Jasno smo rekli i Sloveniji i Hrvatskoj da mi nećemo zauzimati strane u tom sporu", stoji u priopćenju.
Ističe se da je na "vladama dviju zemlja članica EU-a i saveznica u NATO-u da riješe to bilateralno pitanje".
"Uvjereni smo da to mogu učiniti. Pozivamo obje strane da ubrzano rade na postizanju rješenja", stoji u priopćenju.
Podsjećaju na to da će se 6. srpnja Kolinda Grabar Kitarović u Varšavi sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. "Hrvatski mediji smatraju da je taj susret dokaz američke podrške Hrvatskoj", dodaju.
Delo na naslovnici također donosi vijest o arbitraži s naslovom: "Tri četvrtine Piranskog zaljeva arbitraža je dodijelila Sloveniji" te analizu presude kao i komentare i reakcije na nju. "U Portorožu zbog arbitraže nitko nije uznemiren", piše Delo.
"Poznata je presuda, što dalje?"
"Arbitražna presuda je poznata, koji su idući koraci?", naslov je vijest na internetskoj stranici slovenske televizije. A druga vijest objavljena je pod naslovom "Dan nakon".
"Odluka se lako može opisati riječima jednog od slovenskih ribara koji je rekao da je presuda zadovoljavajuća, ali je bio vrlo skeptičan oko arbitražnog sporazuma", prenosi RTV Slovenija izjavu pravnika Marka Pavlihe koji je i stručnjak za pomorsko pravo te bivši ministar prometa.
Pri dodjeli prolaza Sloveniji na otvoreno more arbitri su pokazali "priličnu kreativnost" iako nam svojim "unikatnim" i inovativnim rješenjem nisu dali ono što smo očekivali i tražili, kazao je Marko Pavliha.
Prihvaćeno rješenje nepovoljnije je od onog iz sporazuma Drnovšek-Račan, gdje je sve bilo definirano na jednostavniji i razumljiviji način, kazao je Pavliha. Pravno gledano, koridor na otvoreno more sada ima status hrvatskih teritorijalnih voda, a de facto status međunarodnih voda, kazao je Pavliha, te dodao kako to konačno rješenje ipak smatra boljim od režima neškodljivog morskog prolaza koji je Hrvatska na početku nudila Sloveniji.
Nekadašnji slovenski ministar Ivo Vajgl rekao je kako ova presuda nije odlučila pobjednika.
"Odluka je kopija sporazuma Drnovšek - Račan", kazao je Vajgl i dodao kako se Hrvatska mora prilagoditi stvarnosti da ne bi postala zemlja koja ne poštuje međunarodno pravo. "Ja sam siguran da će na kraju sve biti kako je odlučeno, iako će se trebati uložiti puno energije da se Hrvatsku uvjeri kako je najbolje da se pomiri s odlukom", rekao je Vajgl koji je danas zastupnik u Europskom parlamentu.
Slovenska Večer na naslovnici ima analizu stručnjakinje za europsko pravo s Pravnog fakulteta u Mariboru Janju Hojnik. Naslov analize je "Nova era za Hrvatsku i Sloveniju".
"Tijekom jugoslavenskih ratova EU je vrlo slabo odigrao svoju ulogu. Nadam se da će ovaj put to učiniti bolje jer su sada slovensko-hrvatski odnosi unutarnji politički problem EU-a i da će na kolegiju povjerenika EU podržati poštovanje međunarodnog prava, unatoč komplikacijama u donošenju odluke", napisala je Janja Hojnik.
Prema jučerašnjoj interpretaciji predsjednika arbitražnog sudišta Gilberta Guillaumea - koji se pri tom pozvao na "parafirani" tekst sporazuma Drnovšek-Račan - arbitražom je utvrđen fizički kontakt Slovenije s otvorenim morem, preko 2,5 morske milje širokog koridora koji bi ostao pod hrvatskom jurisdikcijom, ali s pravom Slovenije na slobodnu plovidbu njenih i stranih brodova i prelete zrakoplova, polaganje kabela i cjevovoda.
Bivši slovenski predsjednik Danilo Tuerk, i sam profesor međunarodnog prava, kazao je kako je to rješenje "donekle" ispunilo slovenska očekivanja, i to "kreativnom" primjenom međunarodnog prava.
No, prema mišljenju nekadašnjeg slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, Guillaumeovo rješenje ide ispod onoga što je bilo predviđeno nacrtom sporazuma iz 2001. godine što su ga bili parafirali slovenski i hrvatski diplomati iz vremena pokojnih premijera Račana i Drnovšeka, te tek treba proučiti što to rješenje s koridorom pod hrvatskom jurisdikcijom kojem bi Hrvatska imala ograničeni suverenitet zapravo znači.
Slovenska agentica pri arbitraži Mirjam Škrk, koja je u toj ulozi prije dvije godine zamijenila kompromitiranu dužnosnicu ministarstva vanjskih poslova Simonu Drenik nakon što je ona podnijela ostavku, kazala je za Slovensku televiziju da je odluka arbitara o granici na moru za Sloveniju dobra i izbalansirana, te da će po spojnici Slovenije s otvorenim morem - morskom prostoru koji će de facto imati status otvorenog mora iako će formalno ostati pod hrvatskom jurisdikcijom kao njeno teritorijalno more - slobodno moći ploviti brodovi i nadlijetati je avioni ne samo Slovenije nego i drugih država.
Slovenski mediji danas otvoreno pišu da Sloveniji tek predstoji "borba za interpretaciju" arbitražne presude iako je premijer Miro Cerar još jučer pozvao političke lidere i stranke da to pitanje ne uključuju u svoje "predizborne" nastupe nego da podrže vladino stajalište da je arbitražna presuda dobro izbalansirana i da će Slovenija inzistirati da se ona i primijeni kao pravno obvezujuća.
To bi moglo doći u pitanje ako bi neki politički i stranački autoriteti osporili uvjerenje vlade da je Sloveniji dodijeljen pravi teritorijalni koridor na otvoreno more, jer je slovenski parlament na početku svoj pristanak na arbitražu uvjetovao presudom koja će u cijelosti ostvariti zahtjeve za neposrednim kontaktom s otvorenim morem u Jadranu.
Pravnica s mariborskog pravnog fakulteta Dominika Švarc Pipan izjavila je međutim za Slovensku tiskovnu agenciju STA da presuda arbitara ispunjava zahtjeve Ljubljane, te da koridor koji je Sloveniji dodijeljen treba tumačiti tako da je Sloveniji "de facto" dodijeljen "neposredni fizički kontakt" s otvorenim morem.
Dobili smo ga preko koridora koji je formalno pod hrvatskom jurisdikcijom koja će biti ograničena, kazala je Švarc Pipan.