SVIJET se suočava s mogućnošću izbijanja savršene krize, stagflacije. U takvim krizama istodobno rastu nezaposlenost i cijene kako gospodarski rast drastično usporava, a inflacijski pritisci još djeluju. Inflacija se širi cijelim svijetom, a smanjuju se prognoze rasta gospodarstva praktički svih država. Ako se oba trenda nastave, nastupit će veliki problem.
Neke države su u težoj situaciji, s puno većom inflacijom i drastičnijim padom gospodarstva. Uglavnom se radi o državama koje su, još gorim politikama nego što je većina svijeta provodila, zadnje dvije godine drastično pogoršale vlastito gospodarsko stanje u ionako kaotičnim svjetskim uvjetima.
Jedna od njih je Šri Lanka, koja je u srijedu doslovno bankrotirala. Na taj dan je istekao rok od 30 dana počeka za plaćanje duga od 78 milijuna dolara po kuponskoj isplati za obveznicu. Jednostavno rečeno, Šri Lanka nije uspjela vratiti dug u roku i objavljen je bankrot države. To je za tu državu prvi bankrot u povijesti.
"Naš stav je vrlo jasan, rekli smo da nećemo moći platiti dok se ne restrukturiraju dugovi. Dakle, to je ono što bismo nazvali preventivnim bankrotom", rekao je guverner središnje banke Šri Lanke Nandalal Weerasinghe.
Što se dogodi kad država bankrotira?
Bankrot država se događa kada one ne vrate dio ili cijeli dug u određenom roku. To ozbiljno šteti reputaciji države i povjerenju budućih investitora, čime je buduće zaduživanje puno teže i puno skuplje. Dodatan problem je što se time gubi povjerenje u njenu valutu, čime se nastavlja proces obezvrjeđenja nacionalne valute, pada tečaj i još je teže vraćati nove dugove. Signal je to makroekonomske nestabilnosti u državi, što negativno utječe na međunarodne investicije.
Trenutna inflacija iznosi oko 30 posto, a mogla bi narasti na 40 posto za svega par mjeseci. U zemlji nedostaje lijekova, goriva i drugih potrepština. U ekonomiji ne postoji dovoljno stranih valuta da bi se platio uvoz. Vlada tvrdi da do kraja ove godine državi nedostaju 4 milijarde dolara.
Od ožujka traju masovni prosvjedi diljem zemlje, koji su odnedavno postali jako nasilni. U ranim danima prosvjeda je uveden policijski sat, ali to nije pomoglo. Desetak ljudi je poginulo, a više od dvjesto ozlijeđeno. Premijer je dao ostavku i pobjegao s obitelji. Prije tjedan dana je jedan član parlamenta pretučen do smrti od strane prosvjednika.
Dugogodišnje provođenje loših politika dovodi do bankrota
Države ne bankrotiraju preko noći. Ustvari je bankrot cijele države teško postići osim ako se godinama prije nisu radile pogrešne stvari. To pokazuje i primjer Rusije, koja još uvijek uspijeva vraćati svoje dugove iako je od početka rata u Ukrajini bila blizu potpunog bankrota, jednom čak i nekoliko dana od krajnjeg roka kada je trebala vratiti dospjeli dug.
Uvijek se radi o rezultatu cijelog niza krivih politika pa je tako loše višegodišnje upravljanje državnim financijama, monetarnom politikom i poljoprivredom dovelo do današnjeg bankrota Šri Lanke. Iako je situacija radikalno pogoršana zadnjih par godina, put prema bankrotu je počeo još prije jednog desetljeća.
Vrhunac gospodarskog razvoja je dosegnut 2012., kada je BDP narastao za 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Već sljedeće godine rast pada na 3.4 posto i do izbijanja pandemije se kreće od 2.4 do 5 posto godišnje, premalo za siromašnu zemlju u razvoju. Do 2012. je padao javni dug kao postotak BDP-a i iznosio je 68 posto, da bi do 2019. narastao na 87 posto.
Kao što se često događa, lošim gospodarskim rezultatima i odlukama je kumovala korupcija u javnom i političkom vodstvu. Lažirani su pokazatelji o stvarnim državnim prihodima, a nužne ekonomske reforme su odgađane jer nisu odgovarale političkom trenutku, posebice zbog izbora. Klijentelizam i korupcija su sveprisutni, a jedna obitelj drži većinu političke moći duže od desetljeća.
2019. su provođene široke politike snižavanja poreza, bez da se prije toga konsolidirala rashodna strana državnog proračuna, čime je povećan deficit. Rješenje tog problema je bilo "printanje novca" kako bi središnja banka posuđivala državi novac kojim će se pokrivati duboki deficit proračuna.
Vanjski dug je za vrijeme pandemije narastao s 49 posto BDP-a 2019. na 119 posto BDP-a. Mnogi za to krive Kinu, ali ona drži tek 10 posto vanjskog duga Šri Lanke. Većinu duga drže međunarodni privatni investitori, međunarodne razvojne banke i Japan. Početkom 2022. je predsjednik rekao da će zamoliti Kinu produživanje roka za otplatu duga, ali je tu zamolbu Kina ignorirala.
Printanje novca nije odgovor na gospodarske probleme
Iako je Šri Lanka uvijek imala problema s monetarnom politikom, pandemija je radikalno pogoršala situaciju jer se provodila elementima tzv. Moderne monetarne teorije (MMT), koju većina ekonomista odbacuje kao pretjerano simplificiranu, naivnu i štetnu ako se implementira, ali je popularna među političarima.
Razlog te popularnosti je jednostavan, MMT među ostalim uči da država ne može bankrotirati ako je zadužena u nacionalnoj valuti, da nema limita državnoj potrošnji i stvaranju novca osim inflacijom, da država može i mora upravljati ekonomijom kroz javnu potrošnju, da država treba zapošljavati radnike koje privatni sektor ne zapošljava (garantirani posao), manjak prihoda u javnom sektoru je automatski višak prihoda u privatnom sektoru i obratno, "printanje novca" ne dovodi do inflacije itd. Ukratko, država i političari mogu kontrolirati cjelokupno nacionalno gospodarstvo.
2020. je tadašnji guverner središnje banke Šri Lanke, Weligamage Don Lakshman, otvoreno priznao da se vodi principima Moderne monetarne teorije. "Dug u domaćoj valuti – ako također smijem upotrijebiti taj izraz – u zemlji sa suverenom ovlasti tiskanja novca, kako bi tvrdili moderni monetarni teoretičari – nije veliki problem", rekao je.
Ideja je bila da se smanji udio inozemnog, a poveća udio domaćeg duga. To je trebalo riješiti problem neodrživosti državnog duga. I naredni guverner je tvrdio da "printanje novca" neće stvoriti problem inflacije.
Od prosinca 2019. do travnja 2021. je povećala novčanu masu za 42 posto. U travnju 2022. se inflacija ipak popela na 30 posto, osporavajući sve prijašnje teze o tome kako "printanje novca" ne stvara inflaciju.
Masovna organska poljoprivreda dovodi do gladi
U travnju 2021. je vlada Šri Lanke počela provoditi tranziciju države prema "održivoj poljoprivredi". Zabranjen je uvoz i prodaja umjetnih gnojiva, što je bilo predizborno obećanje vladajuće stranke. Tvrdilo se da ne treba slušati "mafiju umjetnih gnojiva" te da se isti prinosi mogu ostvariti na tradicionalne načine.
Treba imati na umu da dvije trećine stanovništva Šri Lanke ovisi direktno ili indirektno o poljoprivredi, a jedan od glavnih izvoznih proizvoda je čaj. Država je bila samoodrživa u proizvodnji riže, glavne prehrambene namirnice u tom cijelu svijeta.
Rezultat je bio katastrofalan. Urodi su podbacili, cijena riže je narasla za 50 posto, a trebali su je i početi uvoziti da se izbjegne glad. Izvoz čaja, jednog od glavnih izvoznih proizvoda i izvora deviza za gospodarstvo, pao je zbog lošeg uroda.
Počelo se plaćati poljoprivrednike kao kompenzaciju za prelazak na organsku proizvodnju, a subvencionirani su proizvođači riže da bi se kontrolirao rast cijena. To se samo nadodalo na već postojeće probleme državnog deficita pa je printano još novca da bi se pokrili troškovi, što je dodatno povećalo inflaciju.
Početkom ovog mjeseca je objavljeno da će se ukinuti zabrana uvoza umjetnih gnojiva, što Šri Lanka neće moći financirati, ali je već osigurano financiranje od strane Svjetske banke.
Poučan primjer iz kojeg treba izvući poruke
Rast cijena, bankrot, nestanci struje, nedostupnost lijekova i goriva te ozbiljna opasnost gladi su u temeljima nezadovoljstva prosvjednika u Šri Lanki. Ali svi ti problemi se nisu pojavili sami od sebe. Korupcija i nesposobnost su godinama ignorirane i opravdavane.
Čak i danas, u tmurnoj gospodarskoj i društvenoj situaciji do koje su dovele vladajuće političke strukture, postoji velik dio stanovnika te države koji podržava političku oligarhiju na vlasti. Dapače, organiziraju protuprosvjede i sukobljavaju se s onima koji zahtijevaju odlazak trenutnog političkog vodstva.
Cijeli svijet se nalazi u lošoj situaciji i pojedine države se ne mogu od toga izolirati, posebno male. Šri Lanka i ostale države koje danas imaju puno većih ekonomskih problema od ostatka svijeta, poput Turske, Argentine i Venezuele, primarno su same krive za stanje u kojem se nalaze.
Kada bi samo buduće generacije učile iz njihovih primjera.