TENZIJE na relaciji Moskva-Kijev-Bruxelles-Washington ne jenjavaju, Ukrajina i NATO otvoreno govore o mogućoj ruskoj invaziji na svoju zapadnu susjedu, koja moli NATO za pomoć pred prijetnjom za svoj suverenitet.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba poručio je iz Rige, gdje je stigao na razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a, da će tražiti od njih "da se pridruže Ukrajini u sastavljanju mjera odvraćanja".
Kao dio tog paketa, NATO bi trebao pripremiti ekonomske sankcije za Rusiju ako "odluči odabrati najgori scenarij", rekao je Kuleba, dodajući da bi savez također trebao potaknuti vojnu i obrambenu suradnju s Ukrajinom.
"Uvjereni smo da ćemo, ako udružimo napore, ako djelujemo koordinirano, moći odvratiti predsjednika Putina od odabira najgoreg scenarija, a to je vojna operacija", rekao je Kuleba.
>> Ukrajina očekuje ruski napad, moli NATO za pomoć
Kuleba je također upozorio na bjelorusko priznanje Krima, nakon što je čelnik te zemlje i bliski saveznik Rusije Aleksandar Lukašenko rekao da je poluotok Krim legalno ruski teritorij, preokrenuvši svoj javni stav, izvijestila je novinska agencija RIA.
"Potencijalno bjelorusko priznanje okupiranog Krima bit će točka s koje nema povratka u našim bilateralnim odnosima, a mi ćemo djelovati. Jer za nas Krim nije polje za kompromise", dodao je Kuleba.
Podsjetimo, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u utorak je pred novinarima, nakon prvog dana razgovora 30 saveznika u Rigi, otvoreno zaprijetio Moskvi da bi "svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala visoku cijenu", odnosno da bi "imala ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Rusiju".
Antony Blinken: Ruska agresija bi izazvala ozbiljne posljedice
Stoltenberg je i u petak, na konferenciji za novinare u sjedištu Saveza, iznio slično upozorenje ili prijetnju, ovisno o interpretaciji.
"Jako nas zabrinjava ono što se događa. Rusija je drugi put ove godine koncentrirala tešku opremu, tenkove i postrojbe spremne za borbu na granice Ukrajine. Retorika joj je agresivna i njezine namjere nisu jasne. Rusija je u prošlosti napala Ukrajinu pripojivši Krim i podržava separatiste u Donbasu. Mora biti jasno da će, ako Rusija upotrijebi silu protiv Ukrajine, to imati posljedice i za to će platiti. I zato i dalje pozivamo Rusiju da izbjegne eskalaciju. Situacija u Ukrajini će biti jedna od glavnih tema sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi u Latviji, u utorak i srijedu", rekao je tada Stoltenberg.
I američki državni tajnik Antony Blinken iznio je slično upozorenje, odnosno prijetnju: "Svaka eskalirajuća akcija Rusije bila bi velik razlog za zabrinutost za Sjedinjene Države, a svaka bi ponovna agresija izazvala ozbiljne posljedice."
Ruski predsjednik Vladimir Putin uzvratio je da i Rusija ima svoju "crvenu liniju", odnosno da će biti prisiljena djelovati ako NATO, predvođen SAD-om, u Ukrajini postavi projektile koji bi mogli pogoditi Moskvu za nekoliko minuta.
"Ako se na teritoriju Ukrajine pojave nekakvi sustavi za (raketne) napade, vrijeme leta do Moskve bit će 7-10 minuta, a pet minuta u slučaju postavljanja hipersoničnog oružja. Zamislite samo. Što nam je činiti u takvom scenariju? Morat ćemo onda stvoriti nešto slično u odnosu na one koji nam na taj način prijete. I to možemo učiniti sada", rekao je Putin, podsjećajući na nedavno rusko testiranje hipersoničnog projektila koji, po njihovim tvrdnjama, može letjeti devet puta većom brže od zvuka.
Ukrajinci objavili kartu mogućeg ruskog plana napada
Ukrajinska vojno-obavještajna služba je ovih dana, podsjetimo, objavila i kartu s detaljnim prikazom njihove procjene kako bi se eventualna ruska invazija mogla odvijati, s ruskim snagama koje bi prodrle duboko na ukrajinski teritorij sa sjevera, istoka i juga. Taj bi napad, očito, bio drukčiji i od svega u dosadašnjem ratu koji su 2014. pokrenuli ruski separatisti s istoka Ukrajine i koji, u stanju "zamrznutog sukoba", traje do danas. Naime, u ovom scenariju rat ne bi bio "hibridni", već totalni, s otvorenom ruskom invazijom i bez neuvjerljivih izlika o ruskim dobrovoljcima i vojnicima na godišnjem odmoru koje smo tada imali prilike slušati iz Moskve.
Glavni tajnik NATO-a nije precizirao što će vojni savez, kojeg je i Hrvatska članica, poduzeti ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu i nije želio podijeliti obavještajne podatke kojima raspolaže.
>> Ukrajinci objavili kartu ruskog plana invazije, tvrde da se sprema i puč
Međutim, na press-konferenciji u utorak istaknuo je da Ukrajina nije članica NATO-a, stoga savez nema obavezu intervenirati na njenoj strani u slučaju da bude napadnuta. Time je, po svemu sudeći, sugerirao da NATO to ni neće napraviti, piše portal EU Observer.
Stoltenberg praktički priznao da NATO neće vojno intervenirati u slučaju invazije na Ukrajinu
"Važno je razlikovati saveznike u NATO-u i partnersku Ukrajinu. NATO saveznici, tu mi dajemo jamstva (iz članka 5), jamstva za kolektivnu obranu. Mi ćemo braniti i štititi sve saveznike. Ukrajina je partner, visoko cijenjen partner. Postoji razlika između partnera Ukrajine i saveznika, kao što je, na primjer, Latvija", naglasio je Stoltenberg.
"Pokazali smo svoju sposobnost da nametnemo cijenu ekonomskom, političkom akcijom. Također, tijekom godina smo povećali našu vojnu prisutnost u ovoj regiji", rekao je Stoltenberg i naznačio da bi, u slučaju ruske agresije, uslijedile "teške ekonomske i financijske sankcije, političke sankcije". Vojnu akciju nije ni spomenuo, iz čega možemo samo zaključiti da NATO o njoj ne razmišlja.
U isto vrijeme, priznao je da "NATO ne donosi nužno odluke o uvođenju sankcija", već "to trebaju učiniti pojedinačni saveznici". Teško je, s obzirom na ovaj pomalo konfuzni komentar njegovog glavnog tajnika, izbjeći dojam da se NATO našao stjeran u kut - želi pokazati da neće ostati po strani u slučaju ruske agresije, a u isto vrijeme nije spreman braniti zemlju koja nije članica saveza, pogotovo kad je napada nuklearna sila s golemim nuklearnim arsenalom i konvencionalnim oružanim snagama, pa mu preostaje samo prijetiti ekonomskim i diplomatskim odgovorom, koji ionako nije u ingerenciji vojnog saveza.
"Mi u stvari igramo kako Kremlj svira"
Norvežanin Stoltenberg prisnažio je zaključkom da je Rusija "podcijenila odlučnost" članica NATO-a da uvedu sankcije poslije aneksije Krima, može biti da je upravo NATO precijenio te sankcije kao sredstvo odvraćanja, piše Deutsche Welle. Na kraju krajeva, NATO je usred rasprave o tome kako reagirati na novo stacioniranje ruskih trupa na granici s Ukrajinom.
"Sramota me što je tek nekoliko zemalja u posljednjih pet godina stvarno bilo sposobno i voljno podržati Ukrajinu vojno", kaže za DW latvijski šef diplomacije Artis Pabriks. Ukrajina je, dodaje, nacija koja "ustaje za svoje granice, za svoje slobode".
Na opaske da se suzdržavanje od prodaje ili doniranja oružja Ukrajini može vidjeti kao prilog miru, Pabriks proturječi: "Mi u stvari igramo kako Kremlj svira. To nas ne približava sigurnosti i miru. Trebalo bi podržati Ukrajinu."
Gustav Gressel: Europljani su se pokazali kao proklete kukavice
Članice NATO-a se čak nisu mogle dogovoriti što vojne vježbe ruskih trupa uopće znače, pa ni kakav jedinstven odgovor treba biti.
"Vidimo (ruski) teški oklop, vidimo dronove i borbeno spremne trupe (u blizini Ukrajine)", rekao je, doduše, Stoltenberg u utorak.
Gustav Gressel iz Europskog vijeća za međunarodne odnose rekao je za DW da vjeruje u najgori scenarij i poziva članice NATO-a da nađu zajednički jezik, jer "ruska vojska ozbiljno priprema i planira invaziju".
Doduše, drugo je pitanje, kaže Gressel, hoće li ruske trupe stvarno prijeći granicu, jer Putin je čovjek koji ne voli rizik, pa, prema tome, može biti odvraćen od invazije. Još bi bolje bilo, dodaje ovaj suradnik briselskog instituta, da su saveznici naoružali Ukrajinu nakon aneksije Krima.
"Izgubili smo sedam godina u beskrajnim raspravama o tome što treba ili ne treba učiniti. Moram posebno okriviti Europljane što su u toj raspravi bili proklete kukavice. Ali sada je tako kako je. I što da radimo sada?" prozvao je Gressel EU bez diplomatske suzdržanosti i dodao da "dekorativne sankcije" nisu dovoljne. Umjesto toga, pozvao je na ukidanje Sjevernog toka 2 i razmještanje jakih snaga u Ukrajini, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
"Putin je vjerojatno uračunao određene ekonomske sankcije koje očekuje. Moramo biti robusniji", zaključio je Gressel.
Jan Brzezinski: Putin smatra da je ukrajinska neovisnost pljuska ruskoj povijesti
Slično razmišlja i Jan Brzezinski iz Atlantskog vijeća. Sin pokojnog Zbigniewa Brzezinskog, američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Jimmiejem Carterom i čuvenog geopolitičkog eksperta, i sam je bio zamjenik pomoćnika američkog ministra obrane pod predsjednikom Georgeom W. Bushom, zadužen za Europu i NATO.
Brzezinski za DW kaže da je upravo oklijevanje dopustilo da Rusija iznenadi "invazijom na Gruziju, Krim pa na istočnu Ukrajinu".
"U tijeku je bitna i skupa vojna mobilizacija koju je naredio Putin, smatrajući da je ukrajinska neovisnost pljuska ruskoj povijesti. Bilo bi neodgovorno sanjarenje da se odbaci mogućnost još jednog napada na Ukrajinu", upozorio je ovaj vanjskopolitički i vojno-sigurnosni ekspert.
I dok Brzezinski i Gressel zagovaraju jačanje NATO-ovih snaga na ruskim granicama, Elisabeth Braw iz Instituta American Enterprise preporučuje nešto drugo. Kaže, pokazivanje mišića NATO-a bi Rusiji samo donijelo određenu podršku u globalnom javnom mnijenju.
Umjesto toga, predlaže Braw, ako ruska vojska napadne, članice NATO-a bi se trebale pripremiti da odmah ponište vize i dozvole boravka za ruske građane. Ona smatra da bi "to imalo razorni efekt", a Putin bi bio pod pritiskom svojih bogatih prijatelja koji putuju na Zapad i poslom i radi uživanja. Prema Braw, računica za Putina bi se odmah promijenila, bez rizika da se zapuca.
NATO ima oko pet tisuća vojnika u ruskom susjedstvu, u misiji sudjeluju i hrvatski vojnici
Podsjetimo, NATO nije vojno intervenirao ni kad je Rusija zauzela Krim i vojno podržala (iako to do danas negira) ruske separatiste koji su preuzeli kontrolu nad velikim dijelom istočne ukrajinske pokrajine Donbas, uz granicu s Rusijom, i tamo proglasili nepriznate "narodne republike Donjeck i Luhansk".
Ipak, NATO, a prije svega njena najjača članica SAD, već neko vrijeme pruža Ukrajini podršku u jačanju vojnih kapaciteta i obuci njenih oružanih snaga. Američki predsjednik Joe Biden, međutim, nije javno obećao da će njegova zemlja stati u obranu Ukrajine u slučaju ruske invazije, za razliku od obećanja o zaštiti, koje je dao Tajvanu u slučaju kineske invazije, što je još jedan scenarij o kojem se naveliko spekulira u posljednje vrijeme.
NATO, je, podsjetimo, 2017. razmjestio multinacionalne snage za odvraćanje Rusije od eventualnog napada na svoje saveznice koje graniče s Rusijom ili s njenom saveznicom Bjelorusijom.
Te su snage, nazvane "ojačana prednja prisutnost" (Enhanced Forward Presence), podijeljene u četiri bojne grupe u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj, koje zajedno imaju oko pet tisuća vojnika, ali služe kao svojevrsna prethodnica koja bi napadnutim zemljama kupila vrijeme do pristizanja pojačanja u slučaju izbijanja rata. I hrvatski vojnici prisutni su u bojnim grupama u Litvi i Poljskoj.
>> Kakve su šanse Ukrajine u ratu protiv Rusije?
Slabe šanse Ukrajine u slučaju rata s Rusijom
Karen Donfried, pomoćnica američkog državnog tajnika za europska pitanja, rekla je da se kao odgovor razmatraju sve opcije. Međutim, zapadne su zemlje već uvele sankcije Rusiji zbog sukoba u Ukrajini, pa nije jasno koliko još uopće mogu kazniti Rusiju tom vrstom odgovora u slučaju napada na Ukrajinu.
Kako smo već pisali u travnju, kad je Putin također izazvao uzbunu u Kijevu i na Zapadu gomilajući više od 100 tisuća vojnika uz ukrajinske granice, šanse same Ukrajine u ratu s Rusijom prilično su slabe.
Rusija, prema rang-ljestvici specijalizirane vojne stranice Global Firepower, ima čak milijun aktivnih pripadnika regularnih oružanih snaga, uz još dva milijuna rezervista, ali i pola milijuna pripadnika paravojnih snaga. Ukrajina ima 255 tisuća aktivnih vojnika i 900 tisuća rezervista, uz 90 tisuća pripadnika paravojnih snaga.
I dok je ruski vojni proračun (42 milijarde dolara) i dalje daleko manji od američkog (740.5 milijardi), svejedno je gotovo 10 puta veći od ukrajinskog. Rusija je na rang-ljestvici Global Firepowera druga najjača sila u svijetu, a Ukrajina tek 25. Stoga je jasno da će, u slučaju velike ruske ofenzive na Ukrajinu, ključni faktor biti pomoć NATO-a, ili pak njen izostanak.