Itamar Greenberg, 18-godišnji Izraelac, proveo je gotovo 200 dana u zatvoru jer je zbog rata u Gazi odbio služiti obvezni vojni rok. Njegova odluka izazvala je snažne reakcije, od podrške do prijetnji smrću, a sada je u središtu sve većih rasprava o militarizaciji izraelskog društva, prenosi CNN.
U vojnom zatvoru u središnjem Izraelu, 18-godišnji Itamar Greenberg sjedio je u američkoj vojnoj odori dok se s televizora u dnevnom boravku glasno čuo holivudski film "Američki snajperist". No Greenberg nije vojnik, a uniforma s maskirnim uzorkom jedina je vojna odora koju je ikad odjenuo. On pripada skupini tzv. refusenika – kako u Izraelu nazivaju ljude koji zbog priziva savjesti odbijaju služiti vojni rok.
Greenberg je zadnjih godinu dana proveo u zatvoru ukupno 197 dana za pet uzastopnih kazni. Početkom ovog mjeseca pušten je iz zatvora Neve Tzedek.
Greenberg je pritvoren jer je odbio služiti vojni rok koji je obvezan za većinu židovskih Izraelaca i određene skupine koje su starije od 18 godina. Greenberg kaže da je njegovo odbijanje rezultat "dugotrajnog procesa učenja i moralnog suočavanja sa stvarnošću".
"Što sam više učio, bilo mi je jasnije da ne mogu odjenuti uniformu koja simbolizira ubijanje i represiju", rekao je, dodajući kako je izraelski rat u Gazi – koji je počeo nakon što su militanti Hamasa napali jug Izraela 7. listopada 2023. – dodatno učvrstio njegovu odluku da odbije služiti vojsku.
"Događa se genocid", izjavio je Greenberg. "Za odbijanje nam nisu potrebni posebni razlozi."
Izraelska vlada oštro odbacuje optužbe da rat u Gazi predstavlja genocid nad Palestincima.
Rat u Gazi ponovno se razbuktao prošlog tjedna nakon kratkotrajnog primirja, a izraelska vojska je nastavila sa zračnim napadima i kopnenim operacijama. Prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva, u zadnjih 17 mjeseci sukoba ubijeno je preko 50.000 Palestinaca. Samo od utorka, otkad su ponovno počeli napadi, poginulo je više od 670 ljudi, a ranjeno ih je oko 1200.
"Želim promjene i spreman sam dati svoj život za njih", rekao je Greenberg, objašnjavajući zašto radije služi zatvorsku kaznu nego da postane pripadnik Izraelskih obrambenih snaga (IDF).
Takvu odluku mladi ne donose lako, jer odbijanje vojne službe praktički znači biranje izolacije.
U Izraelu vojska nije samo institucija, nego dio društvenog identiteta, a služenje vojnog roka duboko je povezano sa sekularnim izraelskim identitetom. Već od osnovne škole djeca uče da će jednog dana postati vojnici koji štite druge, vojnici redovno posjećuju škole potičući djecu da se pridruže vojsci. Sa 16 godina djeca dobivaju prve pozive za regrutaciju, a s 18 godina odlaze na obvezno služenje. Za većinu je to čast, dužnost i svojevrsni prijelaz u odraslu dob.
Greenberga zbog njegova stava nazivaju antisemitom, izdajnikom, simpatizerom terorista i Židovom koji mrzi sam sebe, čak i članovi obitelji i prijatelji.
"Ljudi mi šalju poruke na Instagramu i prijete da će me zaklati kao što je Hamas napravio Izraelcima 7. listopada", kaže Greenberg. U zatvoru je zbog prijetnji drugih zatvorenika smješten u izolaciju, što su zatvorski službenici opisali kao "mjeru za njegovu sigurnost".
Unatoč izolaciji, on i mreža organizacija koje podržavaju prigovarače savjesti tvrde da je broj mladih Izraelaca koji odbijaju vojnu službu sve veći. Ipak, broj javnih refusenika i dalje je vrlo mali. Organizacija Mesarvot kaže da ih se od početka rata javno usprotivilo svega dvanaest, ali to je ipak više nego ranijih godina.
Prema drugoj organizaciji, Yesh Gvul, svake godine oko 20% mladih pozvanih na služenje vojske pokušava izbjeći obvezu, bilo otvorenim odbijanjem zbog savjesti ili na temelju zdravstvenih razloga. Točne brojke izraelska vojska ne objavljuje.
Iako Greenbergovi stavovi spadaju među radikalnije, on i drugi refusenici vjeruju da njihov pokret može potaknuti širu raspravu o opasnostima militariziranog društva. "Ako bih pristao otići u vojsku, postao bih dio problema. Osobno radije biram biti dio rješenja", rekao je Greenberg, dodajući kako je svjestan da možda neće doživjeti promjenu za koju se zalaže.
Prošle subote se desetak refusenika okupilo u sjedištu ljevičarske koalicije Hadash u Tel Avivu pripremajući se za tjedne prosvjede.
Lior Fogel (19) iz Tel Aviva rekla je kako je uvijek imala "problem s vojskom kao institucijom koja se temelji na nasilju i sili" te je od psihijatra tražila izuzeće zbog psihičkog stanja. Tek kasnije je shvatila kakvu ulogu vojska igra u svakodnevnom nasilju prema Palestincima.
Brojne organizacije za ljudska prava, uključujući Amnesty International, tvrde da Izrael prema Palestincima provodi apartheid, što izraelske vlasti odbacuju i nazivaju antisemitizmom.
"Taj sustav nepravde i stalnog ugnjetavanja ne može trajati zauvijek. Osim što je pogrešan i okrutan, na kraju će se obiti o glavu", kaže Fogel.
Dok su refusenici na ulici uzvikivali riječi poput "mir, jednakost, društvena pravda", jedan prolaznik rekao je da su njihovi stavovi manjinski i da ne predstavljaju mišljenje većine.
Ipak, drugi ih podržavaju. Rakefet Lapid, majka dvoje djece koja su prije rata također odbili služiti vojsku, rekla je da je sretna što još postoje mladi koji se usude tako nešto reći. "Ali mi je žao što ih je tako malo", zaključila je.
Greenberg tvrdi da je javno istupio jer "nije želio lagati".
Jedan 16-godišnjak, koji je želio ostati anoniman, kaže kako zna da će i on odbiti služiti vojsku kad za to dođe vrijeme, no još uvijek nije odlučio na koji način. Iako je od psihijatra već pribavio potvrdu o psihičkim problemima, priznaje kako pravi razlog nije mentalno zdravlje, nego političko uvjerenje.
"Ako bih se izvukao zbog psihičkih razloga, rekao bih vojsci: "Problem sam ja, a ne vi", zaključio je.