ZORAN MILANOVIĆ danas je inauguriran kao novi hrvatski predsjednik. U svom inauguracijskom govoru Milanović je citirao i jednog od, po njegovom mišljenju, "vodećih mislilaca današnjice".
Taj je mislilac, kazao je Milanović odmah na početku svog govora, "rekao da se budućnost prave zapadne liberalne demokracije može osigurati samo tako da se istinu sačuva neovisnom o željama većine birača, kao i želju većine birača neovisnu od istine".
"To na prvi pogled zvuči zbunjujuće, međutim, izbori nisu metoda za pronalaženje istine ili apsolutne istine. Izbori su metoda za postizanje mirnog kompromisa između brojnih želja različitih ljudi", dodao je, povezujući citiranu misao s izborima na kojima je pobijedio dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.
>>VIDEO Pogledajte cijeli govor Zorana Milanovića
Citat iz kolumne Yuvala Noaha Hararija u New York Timesu
Budući da Milanović nije imenovao intelektualca kojeg je citirao, na društvenim mrežama je potaknuo spekulacije o kome se radi.
Riječ je, brzo se saznalo, o Yuvalu Noahu Harariju, izraelskom povjesničaru, filozofu i autoru svjetskih popularno-znanstvenih bestselera koji su posljednjih godina imali rijetko viđen odjek na intelektualno-kulturnoj sceni: "Sapiens: Kratka povijest čovječanstva" (2014.), "Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice" (2016.) i "21 lekcija za 21. stoljeće" (2018.)
Harari je ovu tezu iznio u svojoj kolumni za New York Times posvećenoj nadolazećim američkim izborima pod naslovom: "Možete glasati. Ali ne možete odlučiti što je istina."
I Harari u svom članku kao primjer kolizije demokracije i istine navodi klimatske promjene za koje se, kako je i Milanović naveo, može izglasati da ne postoje ili da nisu problem, "ali to neće promijeniti istinu da taj problem - postoji".
Izraelski povjesničar bavi se tehnološkim razvojem, prošlošću i budućnošću ljudske vrste
Pitanja kojima se Harari, među ostalim, bavi u svojim knjigama su: Koji je odnos između povijesti i biologije? Koja je suštinska razlika između Homo sapiensa i drugih životinja? Postoji li pravda u povijesti? Ima li povijest smjer?
Harari u svojoj prvoj knjizi u ovoj svojevrsnoj trilogiji piše o "kognitivnoj revoluciji" koja se dogodila prije otprilike 70 tisuća godina kada je Homo sapiens istisnuo neandertalca, razvio jezične vještine i strukturirana društva, potpomognuta poljoprivrednom revolucijom, pri čemu je razvoj dodatno ubrzan znanstvenom metodom koja je otvorila prostor nove tehnologije i gotovo omogućila savladavanje prirodnog svijeta.
No iduće dvije knjige, među ostalim, istražuju moguće posljedice futurističkog biotehnološkog svijeta u kojem bi nas umjetna inteligencija kao naša vlastita kreacija nadišla, a dobar dio čovječanstva ostao bez posla i "nezapošljiv" zbog robotizacije i srodnih procesa.
Stoga predviđa da će Homo sapiens kakvog danas poznajemo nestati, možda već za stotinjak godina, i biti unaprijeđen biotehnologijom i umjetnom inteligencijom.
Rješenje za opasnosti koje takav scenarij donosi je, smatra Harari, usmjeriti razvoj tehnologije poput bioinženjeringa i umjetne inteligencije na ispravan način.