DOK dio znanstvenika zagovara da se prekine praksa svakodnevne objave brojke novozaraženih koronavirusom, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i ministar zdravstva Vili Beroš se protive toj ideji.
Naime, već dulje od 200 dana Nacionalni Stožer civilne zaštite objavljuje brojke novozaraženih koronavirusom. S jedne strane, pandemija koronavirusa je događaj kakav pamti malo tko na svijetu, pri čemu je od covida-19 preminulo više od milijun ljudi, a ekonomske posljedice zatvaranja ekonomija širom svijeta zbrajat će se još godinama. S druge strane, nema sumnje da svakodnevna objava brojki novozaraženih ima negativan utjecaj na psihu ljudi.
Da treba prekinuti s praksom dnevne objave brojki novozaraženih smatraju i neki znanstvenici, među kojima se ističe jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika Ivan Đikić.
Đikić: Goli brojevi svaki dan uistinu utječu na psihu ljudi
''Samo goli brojevi svaki dan uistinu utječu na kućanstvo, na ljude, na njihovu psihu. Mislim da se to može promijeniti i da bi bilo bolje da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti'', izjavio je nedavno Ivan Đikić.
No, član Stožera Krunoslav Capak i ministar zdravstva Vili Beroš misle drugačije.
Capak: Brojanje je posao epidemiologa
Ministra zdravstva Vilija Beroša su jučer, kad je objavljena rekordna dnevna brojka od 542 novozaražena, novinari pitali upravo o opravdanosti prakse svakodnevne objave te brojke.
>> Beroš odgovorio na pitanje je li svakodnevno brojanje zaraženih štetno za ljude
"Mi, kao što ste vidjeli, nemamo svakodnevnih presica, ali mislimo da je obavještavanje putem Stožera jedan dobar indikator u kretanju brojki", rekao je ministar.
Slično razmišlja i Krunoslav Capak, koji je jučer dao odgovor na isto pitanje.
"Brojanje je posao epidemiologa. To je jedan pokazatelj koji je međunarodno dogovoren, dakle svi prate broj novooboljelih", konstatirao je Capak.
Što vi mislite? Recite nam u anketi!
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.