Više od 2.000 novoobjavljenih dokumenata vezanih za istragu atentata na predsjednika Johna F. Kennedya ističu se ne samo onim što sadrže, već i onim što je izostavljeno
>> Trump objavio dokumente o atentatu na Kennedyja
Kao što su mnogi stručnjaci očekivali, posljednje objava administracije Donalda Trumpa ne odgovara na sva preostala pitanja o jednom od najvažnijih trenutaka u američkoj povijesti - ubojstvu Kennedya u Dallasu 1963. godine.
Međutim, najnovija serija objava uključuje dokumente koji su sada uglavnom ili potpuno deklasificirani - originalni materijali su uključeni umjesto zamagljenih riječi ili praznog prostora.
Istraživanje američke vlade zaključilo je da je Lee Harvey Oswald, lutalica i bivši američki marinac koji je u jednom trenutku prebjegao u tadašnji Sovjetski Savez, djelovao samostalno kada je pucao na Kennedyjev auto s obližnje zgrade.
Ipak, slučaj i dalje izaziva pitanja, uz mnoge teorije urote, više od 60 godina kasnije, a najnovija objava dokumenata vjerojatno neće to promijeniti. Donosimo ključna saznanja.
Nekoliko stručnjaka pohvalilo je objavu kao korak prema većoj transparentnosti. U prošlosti su stotine tisuća dokumenata bile dostupne, ali su bili djelomično deklasificirani. Drugi su bili tajni, a vlasti su tvrdile da je to zbog nacionalne sigurnosti.
Mnogi od novih dokumenata već su bili objavljeni, no sada su dostupne potpune verzije. Iako stručnjaci još uvijek pregledavaju, nisu se pojavili nikakvi senzacionalni naslovi.
Ipak, Jefferson Morley, bivši novinar Washington Posta i urednik JFK Facts bloga, naziva ovo "najuzbudljivijim vijestima o atentatu na JFK-a od 1990-ih".
"Nekoliko vrlo važnih dokumenata postalo je dostupno jvnosti" rekao je. Dokumenti dodatno rasvjetljavaju snažnu nadzornu ulogu Središnje obavještajne agencije (CIA) nad Oswaldom, koja je postala jasnija tek u posljednjim godinama.
"On je bio predmet dubokog interesa CIA-e" mnogo prije atentata, rekao je Morley.
Philip Shenon, autor knjige iz 2013. godine o atentatu, rekao je za Associated Press da su ranije objavljeni dokumenti opisali putovanje Oswalda u Meksiko u rujnu 1963. godine, nekoliko mjeseci prije atentata.
CIA je pratila Oswalda u to vrijeme, rekao je, prema AP-u. "Postoji razlozi vjerovsati da je otvoreno govorio o ubijanju Kennedya u Meksiku i da su ga ljudi čuli kako to govori."
U ranije objavljenoj bilješci iz travnja 1975. CIA je umanjila važnost onog što je znala o Oswaldovom putovanju u Meksiko, izvještava AP. CIA je zabilježila tri telefonska poziva između Oswalda i čuvara u sovjetskom veleposlanstvu, no Oswald se identificirao samo u jednom.
Nekoliko dokumenata rasvjetljava Kennedyjevu povezanost s CIA-om prije njegove smrti, kao i tehnike prikupljanja obavještajnih podataka - otkrivajući uvid u operacije Hladnog rata. Novo deklasificirana bilješka otkriva potpuniju verziju bilješke koju je napisao Kennedyjev pomoćnik Arthur Schlesinger.
Bio je kritičan prema CIA-i i njenoj ulozi u oblikovanju vanjske politike, a bilješka pokazuje ogromnu prisutnost agencije u američkim ambasadama, čak i u savezničkimm zemljama poput Francuske, navodi BBC.
U njoj Schlesinger upozorava Kennedya na utjecaj agencije na američku vanjsku politiku. Iako nije izravno povezana s atentatom, bilješka detaljizira problematičan odnos između predsjednika i obavještajnih agencija.
CIA je tradicionalno protiv objavljivanja operativnih ili proračunskih informacija, rekao je David Barrett, profesor na Sveučilištu Villanova i stručnjak za CIA-u i predsjedničku moć. "Vrlo je dobro za vladu da objavi ove dokumente, iako još uvijek mogu postojati neka ograničenja," rekao je.
Jedan dokument donosi detalje korištenja fluoroskopske skeniranja, odnosno korištenje rendgenskih zraka za prikazivanje slika unutrašnjosti objekta. Tehnika je razvijena za otkrivanje skrivenih mikrofone koji su se možda koristili za prisluškivanje u uredima CIA-e.
U drugom dokumentu, CIA opisuje sustav za tajno označavanje i identifikaciju javnih telefonskih govornica koje su prisluškivane, koristeći boju koja je vidljiva samo pod ultraljubičastim svjetlom.
Bilješka je također značajna zbog jednog od imena u njoj - Jamesa McCorda, koji je kasnije postao poznat kao jedan od ljudi koji su opljačkali kompleks Watergate. Provala je pokrenula razotkrivanje skandala koji je srušio predsjednika Richarda Nixona.
Neki poznati profili na društvenim mrežama tvrdili su da novootkriveni dokumenti otkrivaju nove detalje o navodnim planovima protiv Kennedya, iako su neka od tih navodnih otkrića već godinama javni.
Oni uključuju nekoliko viralnih objava o Garyju Underhillu - vojnom obavještajcu iz Drugog svjetskog rata.
Underhill navodno je tvrdio da je skupina CIA-inih agenata stajala iza atentata, teorija koja je otvoreno objavljena u časopisu Ramparts 1967. godine. Smrt gospodina Underhilla 1964. godine bila je proglašena samoubojstvom, no časopis je i u to sumnjao.
Fotografije sedam stranica memoranduma o Underhillu postale su viralne u utorak - no većina toga nije nova. Njegova priča već se dugo rasteže online, a CIA-in memorandum koji je spominje prvi je put objavljen 2017. godine.
Samo nekoliko rečenica na jednoj stranici memoranduma sada su novodeklasificirane. I ključno, teorija se temelji na drugoj ruci ispričanoj nakon Underhillove smrti i ne uključuje nikakve konkretne dokaze.
Međutim, priča je bila samo jedna od brojnih neutemeljenih teorija koje su se pojavile nakon objavljivanja dokumenata.
Jesu li dokumenti potpuno deklasificirani? Zakon iz 1992. godine zahtijevao je da svi dokumenti vezani za atentat budu objavljeni unutar 25 godina - no taj zakon također uključuje iznimke vezane uz nacionalnu sigurnost.
Pritisak za većom transparentnošću doveo je do novih objava tijekom vremena - i predsjednik Trump u svom prvom mandatu i predsjednik Biden objavili su serije dokumenata. Prije nove objave, predsjednik Trump rekao je da je tražio od svog osoblja "da ništa ne skrivaju" u dokumentima.
Čini se da to nije sasvim slučaj - novi dokumenti još uvijek imaju neka ograničenja. Ipak, stručnjaci su uglavnom složni da je najnovije objavljivanje korak prema većoj transparentnosti.
Novinar Morley, rekao je da postoje još dokumenti u Nacionalnom arhivu koji još nisu objavljeni, kao i drugi u posjedu CIA-e i FBI-a koji su još uvijek skriveni od javnosti.
Iako bi moglo biti novih objava, pitanja oko atentata na JFK gotovo sigurno će se nastaviti. "Kad god dođe do atentata, bit će debata i do neke mjere teorije urote," rekao je Barrett, povjesničar sa Sveučilišta Villanova. "To se neće promijeniti zbog ovih ili bilo kojih drugih dokumenata."
