Godine 1951. Sjedinjene Države potpisale su sporazum s Danskom, kojim se obvezuju zaštititi Grenland od potencijalnog napada. 74 godine kasnije prijetnja napadom na Grenland dolazi iz Amerike.
Ovog je tjedna budući američki predsjednik Donald Trump šokirao Europu kada je odbio isključiti korištenje vojne sile za pripajanje najvećeg otoka na svijetu, autonomnog teritorija od 57.000 ljudi koji je dio Kraljevine Danske.
Trump, koji je također u više navrata iznio ideju da SAD preuzme Kanadu i Panamski kanal, davno je bacio oko na Grenland - strateški smješten otok bogat mineralima i naftom.
Iako nije upitno koja bi zemlja pobijedila u borbi, Danska bi mogla imati bolje šanse ako se obrati odvjetnicima. Kopenhagen bi ih mogao pitati treba li EU na neki način braniti Grenland, može li se pozvati na zajedničke odredbe o obrani NATO-a od napada najveće članice saveza i koje su obveze Washingtona prema ugovoru iz 1951. godine.
David i Golijat
SAD ima daleko najveći obrambeni proračun na svijetu. Samo lani su na obranu potrošili 948 milijardi dolara. Američke oružane snage broje 1.3 milijuna ljudi, pri čemu su neki od njih trenutno stacionirani na Grenlandu. Danska je sa svoje strane prošle godine potrošila 9.9 milijardi dolara, ima samo 17.000 vojnika, a većina teške opreme za kopneno ratovanje donirana je Ukrajini.
Kad bi Trump ostvario svoju prijetnju da će silom aneksirati Grenland, "to bi bio najkraći rat na svijetu, na Grenlandu nema obrambenog kapaciteta. Amerikanci su bili glavni", rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije.
Neki brodovi danske obalne straže često plove oko jugoistočnog Grenlanda, ali je danski tisak izvijestio da softver potreban za ciljanje i korištenje brodskog oružja nikada nije kupljen i instaliran, dodao je.
Pram Gad je rekao da je zbunjen Trumpovim namjerama. "Je li to verbalni ispad? Je li to tzv. diplomacija prijetnje između saveznika? Zapravo ne znamo, ali to će biti način rada njegove administracije sljedeće četiri godine."
Danci prvo odmahnuli rukom, a potom se zabrinuli
Najviši dužnosnici, uključujući danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena i njegovog američkog kolegu na odlasku Antonyja Blinkena, isprva su odbacili Trumpove komentare.
Međutim, danska premijerka Mette Frederiksen organizirala je jučer sastanak sa stranačkim čelnicima kako bi razgovarali o tom pitanju, dok je Rasmussen odstupio od svoje početne nonšalantne reakcije. "Shvaćamo ovo vrlo ozbiljno, ali nemamo ambiciju eskalirati rat riječima s budućim predsjednikom", rekao je.
Grenland je nesposoban za borbu protiv invazije
Prema paktu iz 1951. godine, SAD je prihvatio pravnu obvezu obrane od bilo kakvog napada na golemi arktički otok s obzirom na nemogućnost danskih oružanih snaga da se bez pomoći odupru potencijalnom agresoru.
"Danska je bila itekako svjesna da ne može sama braniti Grenland od bilo koga", rekao je Kristian Søby Kristensen, viši istraživač u Centru za vojne studije Sveučilišta u Kopenhagenu. Da je Trump silom pokušao zauzeti teritorij, "pitanje je: protiv koga bi se (Amerikanci) borili? Vlastite vojske? Ona je već tamo", dodao je.
SAD je značajno smanjio vojnu prisutnost na otoku nakon završetka Hladnog rata, ali radarska stanica za rano upozoravanje je i dalje bazi u Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. To je ključno sredstvo koje može uočiti letjelice i balističke projektile, uključujući potencijalne ruske nuklearne interkontinentalne projektile.
Što na Grenlandu radi danska vojska?
U međuvremenu, danske oružane snage nisu ni opremljene ni obučene da se odupru invaziji SAD-a. Oni su se "bavili mirnijim vojnim aktivnostima", objasnio je Søby Kristensen, dodavši da Danci redovito patroliraju zrakoplovima i brodovima u grenlandskim vodama.
U prosincu prošle godine danski ministar obrane Troels Lund Poulsen najavio je trošak novog paketa za obranu vrijedan "više desetina milijardi" u krunama za kupnju dvije bespilotne letjelice dugog dometa, dvije patrole za pseće zaprege i dva patrolna broda.
Novac je također trebao financirati zapošljavanje više ljudi za dansko Arktičko zapovjedništvo u glavnom gradu Nuuku i nadogradnju zračne luke Kangerlussuaq kako bi bila prikladna za borbene zrakoplove F-35.
"Prva Trumpova ideja o kupnji Grenlanda bio je dio američke strategije"
Taj je pritisak potaknut zahtjevima SAD-a, uključujući Trumpove zahtjeve tijekom njegova prvog mandata, prema Marcu Jacobsenu, izvanrednom profesoru na Kraljevskom danskom koledžu za obranu.
Kada je Trump prvi put iznio ideju o kupnji Grenlanda 2019., "to je bio dio američke strategije da se Danska natjera da potroši više novca na nadzor Grenlanda", rekao je.
Iako su danske oružane snage mnogo manje od američkih, Kopenhagen je ipak među onim europskim prijestolnicama koje su vrlo ozbiljno shvatile potrebu za jačanjem obrane od početka rata u Ukrajini.
Danska je prošle godine potrošila 2.37 posto svog BDP-a na vojsku - iznad NATO-ovog cilja od 2 posto - i planira daljnja povećanja. Danske zračne snage zamjenjuju svoju flotu F-16 modernim borbenim zrakoplovima američke proizvodnje F-35 i trenutno žele nabaviti sustave protuzračne obrane.