Foto: Wikipedia
U odluci se ustavni sud pozvao na njemački ustav (Grundgesetz) tj. njegove dijelove koji jamče zaštitu prava na osobnost. Rubrika za treći spol može se, prema prijedlogu suda, zvati ''inter'' ili ''divers'', no mora imati pozitivnu konotaciju te ljudima koji nisu ni muškarci ni žene omogućiti da tako izraze svoj spolni identitet.
Analizom kromosoma dokazano da podnositelj tužbe nije ni muško ni žensko
Slučaj o kojem je njemački ustavni sud odlučivao odnosio se na interseksualnu osobu koja je u rodnom listu bila upisana kao žensko, iako prema analizi kromosoma nije ni muško ni žensko. Sudu je predstavljena i stručna analiza spolnog identiteta tužitelja, koji je izgubio na svih nižim instancama njemačkog pravosuđa, no ustavni je sud prihvatio argumentaciju tužitelja. Također su zaključili da aktualna pravila krše važeća pravila o zabrani diskriminacije.
Njemačko Etičko vijeće je još 2012. donijelo zaključak kako nije opravdano ljude koji ''po konstituciji svojeg tijela nisu ni muškarci ni žene pravno primorati da se tako izjasne'', jer to krši njihovo pravo na jednak tretman.
Bundestag do kraja sljedeće godine treba promijeniti važeće propise i uskladiti ih s presudom, a ne očekuje se da će oko toga biti problema.