U Rijadu traju pregovori između Rusije i Ukrajine, prvi pregovori koji bi mogli pokazati postoji li stvarna mogućnost za prekidom rata. Obje strane šalju izaslanstva u saudijsku prijestolnicu kako bi pokušale proširiti osnovni dogovor o kojem su ovog tjedna zajednički izvijestile - da će prestati napadati energetske objekte i ključnu infrastrukturu jedni drugima, prenosi The Sunday Times.
John Foreman, bivši britanski vojni ataše u Moskvi, smatra da je ovu priliku omogućio aktualni američki predsjednik Donald Trump. "Postupno primirje ipak je napredak. Pod vlašću Bidena nismo imali nikakvog pomaka", rekao je.
Dosad su se uglavnom vodile rasprave između Ukrajine i zapadnih saveznika o tome je li mir moguć i kako bi se mogao zajamčiti. Predsjednik Vladimir Putin više je puta govorio da je otvoren za dogovor, ali bez konkretnih ustupaka.
U Rijadu bi se konačno moglo vidjeti na što je Putin spreman pristati kako bi rat završio ili se barem privremeno zaustavio.
Glavni cilj razgovora jest preciznije dogovoriti koje će lokacije — poput elektrana i skladišta nafte — biti izuzete iz dugometnih napada. Nakon toga plan je proširiti primirje i na Crno more.
Ruska flota pretrpjela je velike gubitke u posljednje tri godine rata, izgubila je i svoj admiralski brod Moskvu u travnju 2022., a uništen je i niz drugih brodova. Ukrajinski saveznici sumnjaju da Moskva više od svega želi dogovor kojim bi zaštitila ostatke svoje flote i naftne kapacitete od ukrajinskih napada dronovima. S druge strane, nisu sigurni da Rusija želi zaustaviti borbe na kopnenoj bojišnici, gdje njihove snage i dalje polako napreduju.
Iako su Rusi nedavno uspjeli povratiti veći dio teritorija koji je Ukrajina prošle godine zauzela tijekom napada na području Kurska, kopneni napad i dalje ne donosi ključne pomake za Kremlj.
Michael Kofman iz Carnegie instituta, jedan od vodećih zapadnih stručnjaka za rat u Ukrajini, nedavno se vratio iz Kijeva. "Ruska vojska ne postiže rezultate u skladu sa svojim prednostima, a sve što su osvojili, platili su iznimno visokom cijenom", rekao je. Prošlog tjedna britanska vojna obavještajna služba procijenila je da je u ratu do sada poginulo oko 250.000 ruskih vojnika.
Volodimir Zelenski stalno ponavlja da ne želi da ovaj rat završi kao pregovori iz Minska prije deset godina, kada su borbe u Donbasu zaustavljene, ali su svi teži problemi odgođeni za kasnije razgovore u kojima se Kremlj nikada nije angažirao.
Primirje bi sada moglo izgledati upravo tako — zamrzavanje sukoba i potvrđivanje ruskih teritorijalnih dobitaka iz posljednje tri godine. No, Zelenski će biti pod velikim američkim pritiskom da takav dogovor ipak prihvati.
Njegov ključni zahtjev bit će učinkoviti nadzor i jasna jamstva da Rusi neće destabilizirati Ukrajinu i ponovno pokrenuti rat kad im to bude odgovaralo. Taj bi nadzor trebale provoditi zapadne zemlje koristeći izviđačke zrakoplove i satelite.
Rusija je odmah odbila ideju da zapadne vojske budu raspoređene u Ukrajini. No, Zelenski će tražiti čvrsta sigurnosna jamstva od zapadnih saveznika.
Ne treba misliti da je ono što Putin sada traži i ono na što će na kraju pristati. Jasno je da Ukrajina neće ući u NATO, što je Trump možda prerano priznao, ali time se ispunjava jedan od ključnih ruskih zahtjeva.
Ipak, postoji mogućnost kompromisa. NATO je i prije ruske invazije 2022. imao vojne misije u Ukrajini. Sada se razmatra mogućnost postavljanja stalnih vojnih baza za obuku zapadno od rijeke Dnjepar.
Za Francusku i Veliku Britaniju takve misije od 20.000 do 30.000 vojnika bit će politički i vojno iznimno osjetljiv zadatak. To ne bi bila borbena sila, jer malo koja država želi otvoreno sudjelovati u ratu protiv Rusije, niti bi se to moglo nazvati mirovnom misijom.
Umjesto toga, govori se o "snagama ohrabrenja", jedinicama koje bi povremeno bile prisutne u zapadnoj Ukrajini, u gradovima poput Odese i Lavova. Takva bi misija najviše podsjećala na NATO-ovu operaciju "Dragoon Ride" iz 2015., kad su savezničke snage demonstrativno pokazivale snagu i spremnost da zaštite članice u istočnoj Europi.
Ako Rusi pristanu na takvu simboličnu prisutnost, to bi u očima Ukrajinaca moglo potkopati vjerodostojnost dogovora. Zato bi ključnu ulogu imalo 120 NATO-ovih borbenih zrakoplova stacioniranih u Poljskoj i Rumunjskoj, koji bi djelovali kao jamac da Rusija neće pokrenuti novi rat.
Upravo zato američko sudjelovanje ostaje ključno, jer europske zračne snage nemaju sve kapacitete koje ima američka vojska, poput sposobnosti ometanja i uništavanja naprednih protuzračnih sustava. Međutim, nakon što je Zelenski prošlog mjeseca praktički otjeran iz Bijele kuće, u Kijevu postoji opravdana sumnja koliko su takva jamstva stvarno čvrsta.
Zelenski je više puta naglasio da Ukrajina nikada neće priznati ruski suverenitet nad 20% svog teritorija koji je pod okupacijom, ali i da se taj teritorij ne može vratiti silom.
S druge strane, Trumpova administracija oslabila je ukrajinsku poziciju kad je riječ o Krimu, kojeg je Rusija zauzela još 2014., dajući do znanja da smatraju kako je to izgubljen slučaj.
Ulazak Rusije u pregovore pokazuje da Moskva traži predah, vojni i gospodarski. No ključno pitanje za zapadne obavještajne službe jest hoće li Putin zbog ogromnih gubitaka i šteta uopće biti spreman dugoročno odustati od ambicije da Ukrajinu vrati pod svoj utjecaj. Za sada procjene govore da Kremlj još nije spreman na stvarni mir, što Kijevu dodatno otežava bilo kakav dogovor.
Dva ruska zahtjeva mogla bi vrlo brzo uništiti svaki dogovor — zaustavljanje zapadnih isporuka oružja Ukrajini i ograničavanje veličine ukrajinske vojske. Ukrajina već ubrzano povećava domaću proizvodnju oružja i streljiva, a jaka vojska, opremljena modernim oružjem i obučena uz pomoć NATO-a, temelj je sigurnosti zemlje.
Ako Rusija bude inzistirala na ograničavanju te vojske, to će biti jasan znak da planiraju novi napad nakon što obnove vlastite snage. Zelenski i europski čelnici zbog toga neće popustiti, pa čak ni pod cijenu da propadne primirje.
Koliko će to biti važno Trumpu i njegovim savjetnicima, ostaje nepoznato. Čak i ako Ukrajina mora prihvatiti da neće ući u NATO, čvršća veza s Europskom unijom mogla bi biti ključna stvar za Zelenskog.
Kremlj je pokazao da želi pauzu. Ali pravo pitanje jest hoće li pristati na to da Ukrajina sama odlučuje o svojoj budućnosti i da jača svoju vojsku. Putin to pravo Ukrajincima nikad nije priznao. Ostaje vidjeti hoće li ratni gubici i šteta koju Rusija trpi biti dovoljni da ga na kraju natjeraju da popusti.