SAMO 24 sata nakon što je objavljena fotografija prvih biljaka uzgojenih na Mjesecu kineske vlasti su priopćile kako su nježne zelene biljčice uvenule, piše The Independent.
Sjemenke pamuka koje je kineska misija Chang'e-4 ponijela na Mjesec proklijale su u aluminijskom spremniku mini staklenika koji je Kinu koštao 10 milijuna juana (oko 1.25 milijuna eura). No vrlo brzo nakon toga je na takozvanoj tamnoj strani Mjeseca pala noć i temperature su postale preniske za malene biljke.
Hladna mjesečeva noć
"Sonda Chang'e-4, koja je 3. siječnja sletjela na Mjesec, očigledno je u nedjelju, u prvoj lunarnoj noći od slijetanja sonde, ušla u način rada u stanju mirovanja (eng. sleep mode)", rekao je Xie Gengxin, voditelj projekta mini ekosustava u Chang'e-4 novinskoj agenciji Xinhua.
"Tek nastali život u spremniku nije mogao preživjeti mjesečevu noć", dodao je Xie.
Eksperiment s biljkama se provodio kako bi se potvrdilo da bi astronauti u budućnosti mogli u svemiru koristiti hranu iz vlastitog uzgoja, smanjujući time potrebu da se vrate na Zemlju kako bi se ponovno opskrbili namirnicama.
Zašto nam to odmah nisu rekli?
Nije još uvijek jasno, piše The Independent, zašto Kineska nacionalna svemirska agencija, ako je znala da biljčice najvjerojatnije neće preživjeti lunarnu noć, nije o tome pisala kada je objavila da su prvi put uspješno proklijale sjemenke pamuka na Mjesecu.
Prema drugim informacijama život u spremniku je trebao preživjeti tri mjeseca i stvoriti samoodrživ okoliš daleko od našeg planeta.
Voditelj eksperimenta, Liu Hanlong sa Sveučilišta Chongqing, u utorak je u izvješću rekao kako su proklijale i sjemenke uljane repice te krumpira, no nije u njemu spomenuo da su biljke umrle u nedjelju.
Dapače, u njemu je opisao kako je aluminijski spremnik težine blizu 3 kilograma dizajniran tako da održava temperaturu između 1 i 30 stupnjeva Celzijevih, propušta zrake svjetlosti te opskrbljuje biljčice vodom i hranjivim tvarima. Nije spomenuo da će izdanci uginuti čim padne prva lunarna noć.
Što se zapravo dogodilo?
Aluminijski spremnik očigledno nije imao grijač na baterijski pogon, tako da su prve mjesečeve noći uginule klice pamuka, piše Space.com.
Liu Hanlong izjavio je na konferenciji za novinare da je temperatura unutar spremnika dosegla minus 52 stupnja Celzijeva te da je time eksperiment priveden kraju.
Mrtve biljke će istrunuti kada ponovo svane dan na Mjesecu iznad kratera Von Karmana, što bi se trebalo dogoditi krajem siječnja. Spremnik je osigurani zatvoren sustav, tako da biomaterijal koji propada neće prodrijeti na površinu Mjeseca, rekli su kineski dužnosnici.
Prvi cvijet na Mjesecu
Kao što smo već pisali na Indexu, istraživački lunarni modul Chang'e-4 lansiran je sa Zemlje 8. prosinca, a na takozvanu tamnu stranu Mjeseca sigurno je sletio 3. siječnja. Maleni teledirigirani rover Yutu-2 napustio je modul i zaputio se u istraživanje i analizu Mjesečeve površine.
Kineska misija Chang'e-4 analizirat će tlo i mjeriti temperature kako bi došla do novih spoznaja o kataklizmičkom sudaru iz kojeg je nastao Mjesec te kako bi otkrila podrijetlo vode koje ima neočekivano puno u tlu našeg prirodnog satelita.
Prema informacijama Xinhue, kineske državne novinske agencije, sonda je na Mjesec ponijela malu biljku uročnjaka (Arabidopsis), za koju se očekivalo da će izrasti u prvi cvijet na Mjesecu. U sondi se se nalazile i druge biljke i životinje poput pamuka, uljane repice, krumpira, voćne mušice i kvasca.
Proučavat će najveći udarni krater na Mjesecu
Modul Chang'e-4 proučavat će krater Von Karman koji se nalazi unutar bazena Južni pol – Aitken za koji se smatra da je nastao prilikom snažnog udara nekog drugog nebeskog tijela u površinu Mjeseca.
"Južni pol – Aitken (SPA) ima promjer veći od 2500 kilometara i dubine je oko 13 kilometara. Riječ je o jednom od najvećih udarnih kratera u Sunčevom sustavu te o najvećem, najdubljem i najstarijem bazenu na Mjesecu", rekao je za BBC Andrew Coates, profesor u Laboratoriju za svemirske znanosti Mullard.
S obzirom na to da je sletjela u krater Von Karman, sonda će moći proučavati mjesto na kojem je golem asteroid, promjera većeg od 500 kilometara, udario u površinu Mjeseca i stvorio bazen SPA.
Udarac je bio toliko silovit da je vjerojatno probio vanjski dio kore Mjeseca i istisnuo sadržaj iz njegova plašta koji bi još uvijek mogao biti prisutan na površini Mjeseca. Sonda bi, ako uspije prikupiti uzorke sadržaja plašta, mogla znanstvenicima omogućiti bolji uvid u unutarnju strukturu i povijest nastanka našeg prirodnog satelita.