Američki predsjednik Donald Trump pokušao je nagovoriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na 30-dnevni prekid vatre, no taj je pokušaj neslavno propao. Ipak, čini se da Kremlj ozbiljno razmišlja o zaustavljanju napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu – u isto vrijeme kada je Ukrajina upotrijebila svoju novu razornu krstareću raketu Neptun, piše Politico. Ukrajina je preradila svoj legendarni krstareći projektil klase Neptun i sada ima domet od 1000 kilometara.
U petak navečer Ukrajina je uspješno testirala svoju prvu dalekometnu krstareću raketu, pogodivši rafineriju nafte u Tuapseu, u ruskoj regiji Krasnodarski kraj, otprilike 1000 kilometara od ukrajinskog teritorija. Napad je izazvao velik požar, koji su vatrogasci gasili puna tri dana.
"Nakon napada kijevskog režima, u noći 14. ožujka, zapalio se spremnik s oko 20.000 tona benzina u naftnom skladištu. Požar se proširio na više od tisuću četvornih metara, a vatrogasci su mu dodijelili četvrti stupanj opasnosti", izjavio je u ponedjeljak guverner Krasnodara Venjamin Kondratijev. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentirao je napad kratko i jasno: "Zadovoljni smo rezultatima Dugog Neptuna."
Ovaj udar dodatno povećava pritisak na rusku naftnu industriju, koja je ključan izvor prihoda i pomaže Kremlju da održi gospodarstvo stabilnim unatoč sankcijama. Ukrajina već mjesecima sustavno napada ruske rafinerije, cjevovode i crpne stanice bespilotnim letjelicama, a prema dostupnim podacima, uspjela je onesposobiti oko 10 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte.
"Putin je u biti tiho priznao Trumpu koliko naši napadi u dubini ruskog teritorija pogađaju njihov energetski sektor. To je naš adut za pregovore s Trumpom", napisao je u utorak na Facebooku ukrajinski zastupnik Roman Lozinski. Krstareće rakete pokazale su se učinkovitijima od dronova, koji su dosad bili glavno ukrajinsko oružje za napade na ciljeve duboko unutar Rusije. Dok dronovi lete sporije i lakše ih je oboriti, krstareće rakete lete gotovo brzinom zvuka i mnogo ih je teže presresti.
No, unatoč njihovoj moći, ne treba ih smatrati čudotvornim oružjem.
"Ove rakete same po sebi ne mogu preokrenuti tijek rata, čak i ako ih proizvedemo mnogo više nego što ih imamo sada. Imamo iskustvo s Rusijom, koja je na nas ispalila daleko više različitih projektila, a mi i dalje funkcioniramo", kaže Mikola Bjeljeskov, istraživač u Nacionalnom institutu za strateške studije i viši analitičar u kijevskom Centru Come Back Alive.
"Ipak, to ne znači da ne trebamo jačati svoje sposobnosti izvođenja udara – kako u smislu strateške obrane sada tako i u kontekstu odvraćanja u budućnosti", dodao je. "Rakete i dronovi zajedno će izvoditi kombinirane napade."
Ovo su oružja s dometom većim od 500 kilometara, koja nose snažne bojeve glave sposobne nanijeti ogromnu štetu cilju. Francuska i Velika Britanija imaju Storm Shadow/SCALP, koje su već donirane Ukrajini, dok Njemačka i Švedska posjeduju Tauruse, koje Berlin još uvijek odbija isporučiti Kijevu. SAD razmatra slanje svojih JASSM krstarećih raketa, no zasad nema potvrde da su stigle u Ukrajinu.
Neptun nije jedino novo ukrajinsko oružje. Prošlog mjeseca Zelenski je predstavio Peklo, raketni dron na mlazni pogon s dometom od 700 kilometara.
Ukrajina već godinama radi na razvoju Neptuna kao dalekometne rakete. R-360 Neptun izvorno je bio dizajniran kao protubrodska krstareća raketa s bojevom glavom od 150 kilograma i dometom do 300 kilometara. Prvi put je predstavljen 2025. godine. Dizajn se temelji na sovjetskoj raketi Kh-35, ali s poboljšanim dometom, preciznijim navođenjem i moderniziranom elektronikom.
Nakon početka ruske invazije Ukrajina je Neptun koristila s iznimnim uspjehom protiv Crnomorske flote. Kijev tvrdi da je upravo ovom raketom 2022. godine potopljena Moskva, ruska krstarica i ponos njihove mornarice. Osim protiv brodova, Neptun je korišten i za napade na ruske protuzračne sustave uz obalu Crnog mora.
Tijekom protekle tri godine Ukrajina je radila na povećanju dometa i prilagodbi Neptuna za napade na kopnene ciljeve. Tako je nastao Neptun-MD, poznat i kao Dugi Neptun. I dalje koristi isti lanser kao R-360, ali ima novi sustav navođenja i koristi infracrveni sustav praćenja cilja u završnoj fazi napada, piše ukrajinski portal Militarnyi.
Posljednjih mjeseci raketa je ispaljivana na ciljeve u blizini rusko-ukrajinske granice, ali prošlotjedni napad bio je dosad najdalekometniji. "Nova ukrajinska raketa, precizan pogodak. Domet od tisuću kilometara. Hvala našim ukrajinskim inženjerima, proizvođačima i vojsci. Nastavljamo raditi na jačanju ukrajinske sigurnosti", izjavio je Zelenski.
Bjeljeskov smatra da su izvještaji o uspješnom testiranju Long Neptuna vrlo vjerojatni. Prema njegovim riječima, Ukrajina je promijenila sustav navođenja, prilagodivši softver izvorno namijenjen vođenju raketa prema pomorskim ciljevima kako bi sada mogao precizno gađati ciljeve na kopnu. Također su povećali domet – što tehnički nije prevelik izazov, jer se radi samo o većoj raketi s dodatnim spremnikom goriva.
Dugi Neptun, kao krstareća raketa, ima svoje prednosti i nedostatke. Prednost mu je što ga je brže i lakše proizvesti od balističkih raketa, ali nedostatak je što leti sporije, nosi manju bojevu glavu i lakše ju je oboriti, kaže Bjeljeskov.
Ukrajina sada nastoji značajno povećati proizvodnju. Zelenski je u studenom rekao da je do tada proizvedeno oko 100 raketa različitih tipova.
Rumunjska je prošle godine sklopila sporazum s Ukrajinom o zajedničkoj proizvodnji raketa Neptun. "Financiranje iz EU moglo bi ubrzati proizvodnju i Ukrajini dati veću slobodu djelovanja – neovisno o pomoći iz SAD-a", zaključuje Bjeljeskov.