Državni zavod za statistiku objavio je podatak o broju umrlih u srpnju ove godine. U samo mjesec dana preminulo je 4509 osoba, 13% više nego u istom mjesecu lani. U proteklih deset godina samo je jedanput zabilježeno više umrlih u srpnju. Stručnjaci smatraju da su glavni razlog najvjerojatnije ekstremni toplinski valovi koji su ove godine pogodili Hrvatsku.
"To je logična posljedica, naime ovi toplinski valovi ove godine su bili neuobičajeni, imali smo mi i prije vruća ljeta, ali ove su godine karakteristike bile vruće noći. Tamo negdje od 1960. do 1980. bile su između 15 do 19 stupnjeva", kazao je za HRT Branimir Kutuzović Hackenberger s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Prema podacima koje je objavio DZS, u srpnju ove godine preminulo je 4509 osoba, dok ih je tijekom istog mjeseca prošle godine preminulo 3993. U posljednjih deset godina samo je jednom u srpnju premašen taj broj, u srpnju 2015. godine, kad se Mediteran također susreo s ekstremnim toplinskim valovima.
Velik broj hitnih intervencija
Broj hitnih intervencija ne pada ni noću - samo sinoć djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba imali su 5 reanimacija. A svakodnevno od 5 do 10 intervencija zbog vrućina.
"Najveći dio posla mi odrađujemo vezano uz naše kronične bolesnike, srčane, plućne, dijabetičare. Imamo dosta onkoloških bolesnika, ima i infarkta. Nemamo statistiku", rekao je dr. med. spec. Darko Sinjeri s Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Prema studijama, Hrvati najviše u Europi umiru zbog vrućina
"Imao sam sreću pa nisam imao simptome, ono malo se znojiš ,što je normalno, osjeti se vrućina, ali sve je u redu", "Možda nekakav malo pritisak više, malo glavobolja, ali nije tako loše", rekli su o vrućinama građani.
Jedna smo od tri najstarije nacije u Europi, stoga zakoni biologije nisu na našoj strani. Demografi poručuju: problem nije toliko smrtnost koliko starost nacije, za što je jedan od glavnih uzroka - iseljavanje mladih.