Zagrljaj dobrodošlice na pisti u 3:00 ujutro, počasna straža, ogromni portreti Kim Jong Una i Vladimira Putina jedan pored drugog u središtu Pjongjanga - sve je to osmišljeno da zabrine Zapad.
Putinov prvi posjet Pjongjangu od 2000. godine bio je prilika za Rusiju i Sjevernu Koreju da pokažu svoje prijateljstvo. Razmetali su se time, a Kim je izrazio svoju punu potporu ruskoj invaziji na Ukrajinu, piše BBC.
Seul, Tokio, Washington i Bruxelles vidjet će veliku opasnost u tim riječima i u scenski organiziranom sastanku. Ali činjenica je da dvojica čelnika osjećaju da trebaju jedan drugoga - Putinu je jako potrebno streljivo da nastavi rat, a Sjevernoj Koreji treba novac.
Međutim, stvarna moć u regiji nije bila u Pjongjangu. Putin i Kim zbližavali su se na pragu Kine i stoga su bili oprezni u provociranju Pekinga, vitalnog izvora i trgovine i utjecaja za ova dva režima pod sankcijama.
Čak i dok Putin pozdravlja svoje “čvrsto prijateljstvo” s Kimom, mora znati da ono ima granicu. A ta granica je kineski predsjednik Xi Jinping.
Postoje neki znakovi da Xi ne odobrava rastuće prijateljstvo između dva njegova saveznika.
Xi pod velikim pritiskom
Izvješća pokazuju da je Peking apelirao na predsjednika Putina da ne posjećuje Pjongjang odmah nakon sastanka s Xijem u svibnju. Čini se da se kineskim dužnosnicima nije svidjelo da Sjeverna Koreja na bilo koji način bude uključena u taj posjet.
Xi je već pod velikim pritiskom SAD-a i Europe da smanji potporu Moskvi i da joj prestane prodavati komponente koje raspiruju rat u Ukrajini.
I ne može ignorirati ova upozorenja. Baš kao što svijet treba kinesko tržište, Peking također treba strane turiste i ulaganja kako bi se nosio sa sporim rastom i zadržao mjesto drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.
Sada Kina nudi putovanja bez viza posjetiteljima iz nekih europskih zemalja, kao i iz Tajlanda i Australije. A kineske pande ponovno se šalju u strane zoološke vrtove.
Percepcije su važne za ambicioznog kineskog vođu koji želi preuzeti veću globalnu ulogu i izazvati SAD. On sigurno ne želi postati izopćenik ili se suočiti s novim pritiskom Zapada. Istovremeno, on i dalje njeguje odnose s Moskvom.
Iako nije osudio invaziju na Ukrajinu, dosad nije pružio značajniju vojnu pomoć Rusiji. A tijekom sastanka u svibnju, njegova oprezna retorika bila je u suprotnosti s Putinovim komplimentima Xiju.
Dosad je Kina pružala političko pokriće za Kimova nastojanja da unaprijedi svoj nuklearni arsenal, blokirajući sankcije SAD-a u Ujedinjenim narodima.
Ali Xi nije obožavatelj ambicioznog Kim Jong Una.
Pjongjangu više treba Kina nego Rusija
Kimovo testiranje oružja nagnalo je Japan i Južnu Koreju da ostave po strani gorku međusobnu povijest i potpišu obrambeni sporazum sa SAD-om. A kada napetosti rastu, više američkih ratnih brodova pojavljuje se u vodama Tihog oceana, potičući Xijeve strahove od “istočnoazijskog NATO-a”.
Neodobravanje Pekinga moglo bi natjerati Rusiju da preispita prodaju tehnologije Sjevernoj Koreji. Mogućnost da se to dogodi također je jedna od najvećih zabrinutosti SAD-a.
Andrej Lankov, direktor NK Newsa, kaže da je skeptičan: “Ne očekujem da će Rusija Sjevernoj Koreji poslati veliku količinu vojne tehnologije”. Vjeruje da Rusija time ne dobiva mnogo i vjerojatno stvara potencijalne probleme za budućnost.
Dok je sjevernokorejsko topništvo ključno za Putinove ratne napore, isporuka raketne tehnologije za granate ne bi baš bila najbolja trgovina za Rusiju. A Putin bi mogao shvatiti da ne vrijedi ljutiti Kinu, koja kupuje rusku naftu i plin i ostaje ključni ruski saveznik.
Pjongjangu još više treba Kina. To je jedina druga zemlja koju Kim može posjetiti. Između četvrtine i polovice sjevernokorejske nafte dolazi iz Rusije, ali najmanje 80% njezina poslovanja odvija se s Kinom. Jedan analitičar opisao je odnos Kine i Sjeverne Koreje kao uljanicu koja stalno gori.
Ukratko: koliko god Putin i Kim pokušavali izgledati kao saveznici, njihov odnos s Kinom daleko je važniji od njihova međusobnog odnosa.
Unatoč njihovoj otvorenoj borbi protiv “imperijalističkog Zapada”, riječ je o ratnom partnerstvu. Možda će se razviti u nešto više, ali zasad se doima transakcijskim odnosom, iako nadograđuju svoje partnerstvo na razinu “savezništva”.
Kim treba zalihe za vlastiti front
Impresivno zamišljen sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između dviju zemalja, najavljen na sastanku Putina i Kima, nije jamstvo da Pjongjang može nastaviti isporučivati streljivo.
Kim treba zalihe za sebe jer ima vlastiti front koji mora održavati - granicu Demilitarizirane zone (DMZ) s Južnom Korejom.
Analitičari također smatraju da Rusija i Sjeverna Koreja koriste različite operativne sustave, pri čemu je potonji nekvalitetan i zastario.
Što je još važnije, Rusija i Sjeverna Koreja desetljećima nisu davale prioritet svojim odnosima. Dok je bio prijatelj sa Zapadom, Putin je dvaput sankcionirao Pjongjang i čak se pridružio SAD-u, Kini, Južnoj Koreji i Japanu u nastojanjima da uvjeri Sjevernu Koreju da odustane od svog nuklearnog programa.
Kad se Kim Jong Un odvažio na niz diplomatskih susreta 2019. godine, Vladimira Putina sreo je samo jednom.
Tadašnji široki osmijesi, zagrljaji i rukovanje Kima bili su rezervirani za južnokorejskog predsjednika Moon Jae-Ina. Sastali su se tri puta.
S tadašnjim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom razmijenio je “ljubavna pisma” prije njihova tri susreta - čovjek kojeg je nekoć nazvao “senilnim” odjednom je postao “poseban”. Također je održao tri sastanka s Xijem, prvim međunarodnim čelnikom kojeg je ikada susreo.