INDEX je proveo istraživanje po hrvatskim trgovinama koje je pokazalo da maloljetnici uglavnom bez ikakvih problema i provjera mogu kupiti alkoholna pića, iako je to protivno zakonu.
Ovo istraživanje zabilježili smo kamerom (video dolje), a posebno je zanimljivo to što je član Indexovog tima u par situacija upozorio trgovce da je maloljetnik. Unatoč tome odbio ga je samo jedan trgovac.
To je ozbiljan problem kada se zna da je alkohol izuzetno štetan za mlade čiji je mozak još u razvoju. Istraživanje koje je naručio Scottish Sentencing Council pokazalo je da se ljudski mozak nastavlja razvijati sve do dobi između 25 i 30 godina te da korištenje alkohola i droga može ozbiljno odgoditi ili omesti razvoj mozga.
Hrvatski mladi su u europskom vrhu po konzumaciji alkohola
Istraživanja provedena u europskim zemljama pokazala su da hrvatski mladi, osobito mladići, spadaju u sam europski vrh po učestalosti opijanja.
Kako pokazuje grafikon dolje, Hrvatska, uz Dansku, Austriju, Mađarsku i Litvu spada među pet zemalja u kojima je više od 30% mladića u dobi do 15 godina prijavilo da je više puta doživjelo pijanstvo.
Zanimljivo je vidjeti da mladi u Francuskoj, poznatoj po kulturi pijenja vina, u opijanju spadaju na samo europsko začelje. U njoj je manje od 15% mladih doživjelo pijanstvo prije 15. godine.
U studiji Europske agencije za istraživanje konzumacije alkohola i opasnih droga među školskom djecom iz 2016. Hrvatska je zauzela visoko treće mjesto na ljestvici 36 europskih zemalja.
Prema podacima EUROSTAT-a o konzumaciji alkoholnih pića svaki dan među odraslima Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10.2%), s prevalencijom iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom (20.7%).
Iskustvo opijanja imalo je 92% srednjoškolaca u Lici
Posljednje istraživanje među adolescentima provedeno u studenome 2021. godine u Ličko-senjskoj županiji pokazalo je da su preko tri četvrtine ispitanih osnovnoškolaca u sedmim i osmim razredima već probale alkohol, dok je iskustvo s pijenjem alkoholnih pića imalo gotovo 92% srednjoškolaca.
Također je utvrđeno da preko 46% ispitanika ima iskustvo uzastopnog ispijanja pet i više čaša alkoholnog pića u kratkom vremenskom razmaku s namjerom da se što prije dovedu u pijano stanje. Iskustvo opijanja potvrdilo je gotovo 58% ispitanih. Mladi alkohol najčešće piju u društvu prijatelja (36%), međutim, iznenađuje da gotovo 16% mladih pije samo. Od 66 mladih koji su odgovorili da alkohol piju s nekim drugim, čak 49 ih je odgovorilo da to čine s jednim ili oba roditelja. Alkohol najčešće nabavljaju u trgovini (19.25%), kafiću (16.92%) i u disko-klubu (14.12%).
Što se zbiva s mozgom u adolescenciji?
Zašto je alkohol osobito opasan za mlade? Glavni razlog je to što tijekom adolescencije mozak prolazi kroz tri velike promjene:
Pročišćava svoju mrežu puteva skraćujući one koji se ne koriste;
Povećava količinu bijele tvari na živcima; i
Kroz plastičnost omogućuje razvoj novih talenata i cjeloživotnih interesa.
Ove promjene pripremaju ljude za odraslu dob jer je pravilno razvijen mozak učinkovitiji i sposobniji izvoditi složenije oblike mišljenja i ponašanja. No konzumacija alkohola može značajno utjecati na sazrijevanje mozga adolescenata.
Mladi koji puno piju imaju manji mozak i slabije kognitivne sposobnosti
Sve više studija pokazuje da alkohol ima ozbiljan štetan utjecaj na mozak u razvoju.
Alkohol trajnije djeluje na mozak tinejdžera nego odraslih. On na mlade ima više štetnih učinaka i može biti toksičniji za tinejdžere nego za odrasle.
Istraživanja pokazuju da mozgovi tinejdžera koji konzumiraju alkohol imaju značajno manji volumen i manju gustoću u hipokampusu te u ključnim prefrontalnim područjima.
Pritom treba imati na umu da je hipokampus odgovoran za pamćenje i učenje. Istraživanja na adolescentima pokazuju da je teška i produljena konzumacija alkohola povezana sa smanjenjem veličine hipokampusa za 10%. Također pokazuju da je funkcija hipokampusa posebno osjetljiva na alkohol u adolescenciji te da alkohol može biti otrovan za živčane stanice hipokampusa i uzrokovati njihovo oštećenje ili uništenje.
Prefrontalni korteks nalazi se u prednjem dijelu mozga. On je, kada se gleda veličina tijela, proporcionalno puno veći kod ljudi nego kod bilo koje druge vrste, a uključen je u donošenje odluka, planiranje i sprječavanje nerazumnog ponašanja i izražavanja. Također je uključen u društvenu interakciju, razumijevanje drugih ljudi i samosvijest. Studije su otkrile da su volumeni prefrontalnog korteksa manji kod mladih sklonih opijanju.
Alkohol djeluje na živčane stanice mozga i remeti komunikaciju između živčanih stanica i drugih stanica u tijelu. On potiskuje aktivnosti određenih živčanih putova, zbog čega osoba može izgledati tromo, letargično i usporeno. Pojavljuje se sve više dokaza da je prekomjerno pijenje tijekom adolescencije povezano s lošijim kognitivnim funkcioniranjem i mogućim abnormalnostima odgovora mozga tijekom obavljanja izazovnih kognitivnih zadataka zbog alkohola koji uzrokuje strukturne promjene u mozgu.
Nadalje, istraživanja pokazuju da što je osoba mlađa kad počne piti, veća je vjerojatnost da će kasnije u životu imati problema s alkoholom. Na primjer, nalazi iz Nacionalne ankete o uporabi droga i zdravlju pokazuju da je za odrasle osobe u dobi od 21 godine ili više koje su prvi put konzumirale alkohol u dobi od 14 godina ili mlađe kasnije u životu vjerojatnije da će biti klasificirane kao ovisne o alkoholu od odraslih koji su prvo piće popili s 21 ili više godina.
Adolescencija je ionako kritično razdoblje, a alkohol samo pogoršava stvari
Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, Voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u HZJZ-u, kaže da je razdoblje adolescencije vrijeme emocionalnog sazrijevanja i nestabilnosti koje su izraženije kod mladih.
„Alkohol, kao i sve druge psihoaktivne tvari, ima potencijal za razvoj psihičkih tegoba i depresije. Adolescentsko razdoblje je ionako razdoblje emocionalnih i psihičkih kriza, a alkohol i opojne supstance mogu samo povećati vjerojatnost za krize, emocionalne nestabilnosti pa i oštećenja“, kaže Štimac Grbić.
Alkohol se povezuje s brojnim kroničnim bolestima i karcinomima
Podsjeća da su brojna istraživanja pokazala da je alkohol čimbenik koji potiče razvoj sedam vrsta karcinoma, od raka jetre, želuca i debelog crijeva do raka dojke.
„On se također povezuje sa 70 nezaraznih kroničnih bolesti, a to bi trebalo biti svima poznato. Konačno, treba razjasniti da alkohol možda ima neke male pozitivne učinke na kardiovaskularni sustav i dijabetes tipa 2, no to vrijedi samo ako je riječ o vrlo malim količinama do pola litre piva dnevno za muškarce te oko 3 dl za žene. Kada je riječ o vinu, to je 1 dl, a za žestoko piće oko 0.03 dl. Pritom je bolje piti male količine alkohola svakodnevno, nego velike količine povremeno, odjednom. Veće količine alkohola, a osobito binge opijanje, imaju samo štetan učinak“, upozorava Štimac Grbić.
Alkohol je jedna od 5 najadiktivnijih droga
Prema stranici WebMD alkohol spada među pet droga s najvećim potencijalom da uzrokuje ovisnost. Najadiktivniji je heroin, nakon njega slijedi kokain, odnosno crack, zatim metamfetamin, a potom alkohol i nikotin.
Budući da je alkohol legalna droga, u zapadnim je zemljama najviše ljudi ovisno upravo o njemu. Primjerice, prema podacima američkog ministarstva zdravstva i društvenih usluga (HHS) iz 2019., oko 20 milijuna Amerikanaca živi s ovisnošću o drogama ili alkoholu. U mjesecu u kojem je provođena analiza nalazi su bili sljedeći:
- 35.8 milijuna ljudi koristilo je ilegalnu drogu
- 140 milijuna ljudi pilo je alkohol
- 45.9 milijuna ljudi pušilo je cigarete
Alkohol u hrvatskom odgoju i obrazovanju
Za neke ozbiljnije promjene u ovakvim lošim statistikama važno je alkohol tematizirati u sklopu obrazovnog sustava. U hrvatskom obrazovnom sustavu pitanje utjecaja alkohola pokriveno je uglavnom samo u sklopu predmeta Biologija. U udžbenicima koji su rađeni u skladu s reformom Škola za život ta je tema pokrivena sa svega nekoliko rečenica.
Profesor biologije u elitnoj zagrebačkoj gimnaziji MIOC, Emil Gaal, objasnio nam je da on alkoholu i drugim drogama ipak posvećuje značajno više vremena, najmanje jedan cijeli školski sat.
„To nastojim učenicima učiniti zanimljivim kako ne bi stekli dojam da im nastavnici drže neke dosadne prodike, što bi moglo izazvati kontraefekt“, kaže Gaal.
„Uz to što im nastojim predstaviti neke činjenice o štetnim utjecajima alkohola, također pokušavam s njima ostvariti neku pozitivnu interakciju kako bi komunikacija bila što iskrenija, a tema zanimljivija. Primjerice, pitam ih zašto piju, kako se osjećaju kad piju, što im to znači i slično. Očito je da mladima pijenje smanjuje anksioznost i olakšava socijalne interakcije. No to može imati visoku cijenu“, tumači Gaal.
Nekadašnji voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja kaže da bi se utjecaj alkohola na mlade trebao ozbiljnije tematizirati u predmetu Škola i zajednica koji bi kao pilot-projekt u sljedećoj školskoj godini trebao ući u škole u Zagrebu, u Krapinsko-zagorskoj i u Primorsko-goranskoj županiji. To bi trebao biti fakultativni predmet u kojem bi učenici sami odabirali teme koje su im važne, a među njima bi trebala biti i ovisnost.
„Postojao je plan da se u Cjelovitoj kurikularnoj reformi značajna satnica posveti ovisnostima već u višim razredima osnovne škole te kasnije u srednjoj školi. To je trebalo biti pokriveno kroz tri međupredmetne teme: zdravlje, osobni i socijalni razvoj te građanski odgoj i obrazovanje“, objasnio je Jokić ističući da je to vrlo važna tema.
Zašto je alkohol u Hrvatskoj lako dostupan?
Pokušali smo doznati zašto je alkohol u Hrvatskoj tako lako dostupan, što, među ostalim, potvrđuju brojne ankete provedene među mladima. Zanimalo nas je i tko je nadležan za provođenje nadzora kada se utvrdi da neki trgovac prodaje alkohol maloljetnicima.
U policiji su nas uvjeravali da građani uvijek mogu prijaviti trgovinu, odnosno trgovca koji prodaje alkohol maloljetnicima na broj 112 te da će policija odmah izaći na uviđaj.
Pokušali smo doznati i uče li trgovci koji rade u dućanima da je prodaja alkohola maloljetnicima zabranjena.
„Da, znamo da je prodaja alkohola i cigareta maloljetnicima strogo zabranjena. Ponekad, kada nam dođu mladi ljudi koji izgledaju kao maloljetnici, tražimo da nam pokažu osobne iskaznice“, rekla nam je zaposlenica jednog trgovačkog lanca koja je htjela ostati anonimna.
Dodala je kako ponekad imaju problema s roditeljima koji malodobnu djecu šalju u trgovine da za njih kupuju cigarete ili alkohol računajući da trgovci znaju kome su namijenjeni.
Problem alkohola treba rješavati brojnim različitim mjerama
Nažalost, prema svim međunarodnim istraživanjima u kojima Hrvatska sudjeluje problem pijenja alkohola među mladima u našoj zemlji je velik.
Štimac Grbić kaže da je jedan od razloga laka dostupnost alkohola.
„Cijena alkoholnih pića u Hrvatskoj je vrlo niska. S druge strane, ako odete u neki kafić i pokušate naručiti nešto zdravo, neku cijeđenu naranču ili limunadu, vidjet ćete da je pivo jeftinije. Ispada da je alkohol mladima najjeftiniji i najdostupniji. Cjenovna politika je jedna od mjera kojima neke države kontroliraju dostupnost alkohola, osobito mladima.
Drugi problem je to što je naše istraživanje provedeno u GPS-u pokazalo da u Hrvatskoj postoji visoka kulturološki uvjetovana tolerancija prema pijenju pa i prema pijenju mladih. Praktično nema kuće u kojoj nema alkohola koji je svima dostupan. Ne postoji svečanost na kojoj se ne nazdravlja alkoholom, a nažalost kod mnogih ljudi postoji i stav da bi djeca prvo alkoholno piće trebala probati u kući u sigurnom okruženju. No istraživanja su pokazala da je ideja da je to dobra praksa samo mit. Kada je riječ o ispijanju alkohola među mladima, tolerancija bi trebala biti nula“, tumači Štimac Grbić.
Preporuke WHO-a: Više cijene, zabrana reklamiranja, upozorenja na štetnost...
Jedna od mogućih mjera također je da se granica za prodaju alkohola podigne na 21 godinu.
„Mi imamo regulatorne mjere kao što je zabrana prodaje alkohola mlađima od 18 godina. No postoje neke zemlje u kojima mladi postaju punoljetni s 18, ali je granica za prodaju alkohola 21 godina. Osim toga, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se odrede minimalne cijene za alkohol, kako bi se on učinio teže dostupnim. Usto WHO preporučuje da se zabrani i reklamiranje alkoholnih pića, pogotovo ako su reklame usmjerene prema mladima. Treća preporuka je da se zabrani reklamiranje alkohola na svim sportskim događajima. Mi nažalost imamo situaciju da se konzumacija alkohola snažno vezuje uz sport. Gotovo je nemoguće zamisliti da se neka nogometna utakmica gleda u društvu bez gajbe piva.
Također imamo problem da se nekim novim zakonskim regulativama pivo počinje tretirati kao prehrambena namirnica, a sljedeće bi na redu moglo biti i vino. Tu postoji određeni nesklad između brige za zdravlje i težnji nekih gospodarskih lobija“, kaže Štimac Grbić.
No, dodaje, nameće se pitanje kako uskladiti ideju o potrebi za dizanjem cijena alkoholnih pića s gospodarskim interesima zemlje koja je u velikoj mjeri okrenuta turizmu i ugostiteljstvu. Konačno Francuska nema skuplji alkohol od Hrvatske, naprotiv, a ipak ima značajno manji udio mlađih od 15 koji su imali iskustva s pijanstvom.
Štimac Grbić kaže da Europska komisija predlaže da se odredi neka minimalna cijena po jedinici alkohola.
„No prije svega trebalo bi mijenjati stavove nereklamiranjem alkohola i mijenjanjem kulture pijenja. Primjerice, Francuzi imaju kulturu pijenja malih količina dobrog vina svaki dan koje možda mogu imati neki pozitivan zdravstveni učinak.
Mislim da je problem također u tome što se u našim turističkim destinacijama malo tko pridržava propisa da se alkohol ne bi smio prodavati mlađima od 18. Konačno, preporuka WHO-a je da bi na alkoholnim pićima trebala postojati upozorenja o štetnosti alkohola slična kakva postoje na cigaretama. Kod nas toga nema. Već na bocama trebalo bi biti jasno da je alkohol štetan za mlade i za trudnice, čak i nakon poroda, tijekom dojenja“, zaključuje Štimac Grbić.