Broj poginulih od posljedica ciklona Chido, koji je pogodio francuski teritorij Mayotte u Indijskom oceanu, mogao bi dosegnuti nekoliko stotina, upozorio je lokalni dužnosnik. Ciklonski vjetrovi, koji su dosezali brzinu od 225 km/h, potpuno su sravnili sa zemljom čitave zajednice, piše BBC.
Prema posljednjim podacima, službeni broj poginulih iznosi 11, no prefekt otoka François-Xavier Bieuville rekao je lokalnim medijima da su "stotine ljudi sigurno mrtve". Dodao je da je moguće da je "poginulo i nekoliko tisuća ljudi".
Francusko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da će "biti teško dati točan broj žrtava", pogotovo u ovoj fazi. "To će biti komplicirano jer je Mayotte muslimanska zemlja u kojoj se mrtvi pokapaju unutar 24 sata", rekao je ranije dužnosnik francuskog ministarstva unutarnjih poslova.
Na otoku živi 320.000 stanovnika, među kojima više od 100.000 migranata bez dokumenata, dodalo je ministarstvo. Smješten gotovo 8000 km od Pariza i četiri dana putovanja morem, Mayotte je znatno siromašniji od ostatka Francuske i desetljećima se bori s nasiljem bandi i društvenim nemirima. Oko 77 posto ljudi na Mayotteu živi ispod francuske granice siromaštva.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da će Francuska "biti uz narod Mayottea" te da je poslala 250 spasilaca na otok. Ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau izjavio je da su "svi improvizirani domovi potpuno uništeni" te je izrazio strah od "teških gubitaka".
Ambdilwahedou Soumaila, gradonačelnik Mamoudzoua, glavnog grada Mayottea, kazao je da su pogođene bolnice, škole i kuće te da je sve razoreno. Lokalni stanovnik Ibrahim ispričao je za AFP o "apokaliptičnim prizorima" dok se probijao kroz glavni otok, prisiljen sam uklanjati prepreke s blokiranih cesta.
Tisuće ostale bez domova
U subotu je lokalni medij izvijestio o 11 poginulih i 246 ozlijeđenih, prema podacima iz bolnice, dok je AFP izvijestio o većem broju žrtava - najmanje 14 - pozivajući se na sigurnosne izvore. Mayotte, smješten sjeverozapadno od Madagaskara, arhipelag je koji se sastoji od glavnog otoka Grand-Terre i nekoliko manjih. Većina od oko 300.000 stanovnika živi u improviziranim nastambama s krovovima od lima, a deseci tisuća ljudi ostali su bez svojih domova.
Trenutno su bez električne energije, vode i internetskih veza. Vlada u Parizu poslala je vojni transportni avion s potrepštinama i hitnim radnicima. Zračna luka Pamandzi pretrpjela je "veliku štetu, posebno na kontrolnom tornju", objavio je na platformi X vršitelj dužnosti ministra prometa François Durovray.
"Zračni promet će se isprva odvijati vojnim zrakoplovima, dok su brodovi na putu kako bi osigurali opskrbu", dodao je.
Katastrofalna razaranja
Čak i prije nego što je ciklon dosegnuo punu snagu jučer ujutro, prijavljena su iščupana stabla, razneseni krovovi i srušeni električni vodovi. Voditelj vatrogasnog sindikata Mayottea Abdoul Karim Ahmed Allaoui rekao je za kanal BFM u subotu ujutro da su "čak i hitne službe u lockdownu".
"Nema mobilne telefonske usluge i ne možemo doći do ljudi na otoku. Čak ni zgrade građene prema protupotresnim standardima nisu izdržale", izjavio je. Zapovjedni centar hitnih službi evakuiran je te trenutno radi s ograničenim kapacitetima.
Ministar unutarnjih poslova Retailleau objavio je na X-u: "Pružam punu podršku narodu Mayottea. Državne i lokalne hitne službe potpuno su mobilizirane. Na teren je već poslano 110 pripadnika civilne zaštite i vatrogasaca, a sutra će stići dodatnih 140."
Francuski premijer François Bayrou, koji je dužnost preuzeo u petak, izjavio je da je ciklon bio "izuzetne jačine" te da se o situaciji informira "iz sata u sat". U Parizu je sazvao hitan sastanak s ministrima.
U pomoć stižu stotine spasilaca
Vlasti na Réunionu, drugom francuskom teritoriju u Indijskom oceanu, udaljenom oko 1400 kilometara s druge strane Madagaskara, izjavile su da su medicinsko osoblje i oprema na putu zračnim i morskim putem. Prvi avion hitne pomoći sletio je u Mayotte danas oko 15:30 po lokalnom vremenu, donoseći tri tone medicinskih potrepština, krv za transfuzije i prevozeći 17 medicinskih djelatnika. Očekuje se dolazak još dva vojna zrakoplova.
Ratni patrolni brod također je krenuo s Réuniona s osobljem i opremom, uključujući opremu za dobavljača električne energije EDF.
Prefekt Réuniona Patrice Latron izjavio je da vlasti namjeravaju uspostaviti zračni i morski most do Mayottea. U narednim danima planira se poslati još oko 800 spasioca, dok je više od 80 tona potrepština već dopremljeno ili je na putu brodom. Prioriteti uključuju obnovu električne energije i osiguranje pristupa pitkoj vodi, rekao je.
Najgora oluja od 1934. godine
Mayotte je prvotno bio stavljen pod ljubičasto upozorenje - najvišu razinu - što je uključivalo "strogi lockdown za cijelo stanovništvo, uključujući hitne službe". U međuvremenu, upozorenje je spušteno na crveno kako bi se omogućilo hitnim službama da napuste svoje baze.
Retailleau je izjavio da otok nije iskusio tako snažno nevrijeme od 1934. godine. Nakon što je pogodio Mayotte, ciklon se tijekom noći intenzivirao prelaskom preko Mozambičkog kanala.
Obalni grad Pemba u Mozambiku bio je izložen jakim kišama i vjetrovima koji su puhali do 185 km/h. Videozapisi na društvenim mrežama pokazuju poplavljene dijelove grada, iščupana stabla i oštećene domove. Ciklon se sada kreće prema unutrašnjosti, s jakim kišama prijavljenima u susjednoj provinciji Nampula. Očekuje se slabljenje vjetrova, ali i obilne kiše te poplave u južnom Malaviju, a kasnije i u Zimbabveu.
Glasnogovornik UNICEF-a potvrdio je da je pogođena provincija Cabo Delgado, najsjevernija pokrajina Mozambika, u kojoj živi oko 2 milijuna ljudi, te da su mnogi domovi, škole i zdravstvene ustanove djelomično ili potpuno uništeni.
Cikloni su sve razorniji zbog klimatskih promjena
Sezona ciklona u ovoj regiji traje od prosinca do ožujka, a dijelove jugoistočnog Indijskog oceana i južne Afrike posljednjih je godina pogodio niz snažnih ciklona. Ciklon Idai 2019. godine usmrtio je više od 1300 ljudi u Mozambiku, Malaviju i Zimbabveu. Ciklon Freddy prošle je godine odnio više od 1000 života u nekoliko zemalja.
Cikloni donose rizik od poplava i odrona, ali i stajaće vode koje kasnije mogu uzrokovati smrtonosne epidemije kolere, denga groznice i malarije. Studije pokazuju da cikloni postaju sve razorniji zbog klimatske krize.