VLADA je na kraju ipak prihvatila zahtjeve poduzetnika i odlučila ih osloboditi plaćanja PDV-a za donacije u robi namijenjene području koje je nedavno pokosio razorni potres.
Tu su informaciju u četvrtak objavili premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić, najavivši hitnu izmjenu Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona koja bi u Narodnim novinama trebala osvanuti u petak i na snagu stupiti dan kasnije. U praksi to znači, pojasnili su Plenković i Marić, da će svi obveznici PDV-a biti oslobođeni plaćanja tog poreza za robu koju daruju potresom pogođenim područjima na Banovini. Zasad je riječ uglavnom o interventnoj pomoći, no kasnije se očekuje i početak obnove pa bi i roba i građevinski materijal koji će se donirati na ta područja u svrhu obnove od potresa također trebali biti oslobođeni plaćanja PDV-a.
PDV se na robne donacije potresom pogođenim područjima neće plaćati na dulji rok
Kako doznajemo, izmjene spomenutog pravilnika trebale bi se odnositi na cijelu ovu godinu. Ipak, kako nitko ne očekuje da će obnova od katastrofalnog potresa biti gotova do kraja 2021., velike su šanse da će vlada primjenu oslobađanja od plaćanja PDV-a na doniranu robu produljiti i na sljedeću godinu.
Vladino rješenje samo je dijelom na tragu onoga što su očekivali poduzetnici i dio stručnjaka. Oni, naime, upozoravaju da je budućnost nepredvidiva i da nitko ne zna kakve nas još katastrofe u kojima će također trebati pomagati stanovništvu i oštećenim područjima mogu pogoditi. Pritom podsjećaju na slučaj velikih poplava 2014. godine, koje su u Hrvatskoj najteže pogodile Gunju. U slučaju takvog rješenja, samo privremenog, Pravilnik će trebati mijenjati ponovno. No iz vladinih krugova poručuju kako je ovakvo rješenje najbolje što se u ovom trenutku, uzimajući u obzir propise Europske unije, moglo napraviti.
Glas poduzetnika podržava vladino rješenje i kaže da je to dobar kompromis
"Zadovoljni smo i takvim rješenjem jer će nam omogućiti da još više pomognemo ljudima na potresom stradalim područjima. Moglo bi se reći da je to dobar kompromis. Bolje išta nego ništa", kaže za Index Hrvoje Bujas.
Dodaje kako je Glas poduzetnika odlučio donirati 20 stambenih kontejnera potresom pogođenim područjima. Od toga, 14 ih je već kupljeno i na njih je plaćen PDV. Kako je Marić na konferenciji za novinare poslije sjednice vlade istakao da se obrazac za PDV podnosi do 20. siječnja, to znači da je otvorena mogućnost da se i donirana roba s kraja prošle godine oslobodi PDV-a.
"Ako je netko donirao krajem prosinca, a podliježe Pravilniku, ima vremena do 20. siječnja to evidentirati. I neće morati platiti PDV", istakao je Marić.
Poduzetnici kažu da će sada moći više donirati građanima na potresom pogođenim područjima
U Glasu poduzetnika kažu da im takvo rješenje otvara prostor za dodatnu pomoć potresom pogođenim područjima.
"Oslobađanjem od plaćanja PDV-a dobivamo mogućnost da na ovih 20 stambenih kontejnera kupimo još četiri ili pet, kao i da doniramo 20 posto građevinskog materijala. To je na tragu onoga što smo tražili", poručuje Bujas.
Financijski stručnjaci upozoravaju da je potrebno precizno definirati pravila igre
I financijski savjetnik Vlado Brkanić smatra da bi bolje rješenje bilo trajno oslobađanje od plaćanja PDV na donacije u robi, kao što su, kako je podsjetio Marić, plaćanja tog poreza oslobođene donacije u novcu. Ipak, kaže, i ovakvo rješenje je dobro jer otvara prostor za porezno rasterećenje donacija u naravi i za veći angažman tvrtki u doniranju onima kojima je to u ovom trenutku najpotrebnije.
"Bilo bi bolje da je to trajno rješenje, ali dobro je i ovo. No u propisima će trebati jasno regulirati kako će se ono primjenjivati, kako bi poduzetnici znali kako se točno primjenjuje i kako ne bi bilo otvorenih pitanja", objašnjava za Index Brkanić.
Precizno postavljena pravila igre važna su i zbog sprečavanja eventualnih zloupotreba. Trebat će, poručuje Bujas, jasno reći tko ostvaruje pravo na porezne olakšice, a morat će se nadzirati primjena. S tim se slaže i Brkanić, koji napominje da odgovornost nije samo na državi i donatorima nego i na primateljima donacija.
"Kontrole će svakako morati postojati. Ako netko, primjerice, potpiše da je preuzeo 100 madraca, a stvarno ih dobije samo 80, onda je legitimno postaviti pitanje što se dogodilo s ostalih 20", upozorava Brkanić.
Zagreb i Petrinja se ne mogu tretirati jednako jer je Banovina nerazvijeno i depopulacijsko područje
Unatoč tome, u Glasu poduzetnika kažu da rješenje za kakvo se odlučila vlada predstavlja velik potencijal za obnovu potresom razorenih područja. No smatraju da bi obnovu Banovine ipak trebalo tretirati drukčije od obnove Zagreba. Ne samo zato što je petrinjski potres bio jači od zagrebačkoga nego i zato što je pogodio neusporedivo siromašnije područje, koje je i prije potresa bilo depopulacijsko i nerazvijeno. Stoga traže da se poduzetnike na području Banovine porezno rastereti na dulji vremenski rok.
"Zagreb i Petrinja nisu isto. Petrinjski kraj je znatno siromašniji od Zagreba i s malo ljudi", zaključuje Bujas.