Poboljšanje statusa i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja, među inim povećanjem naknade, želi postići vlada izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi kojima se proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja. Vlada je izmjene sa sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je da je sabor 17. ožujka zadužio vladu da izmjenama zakona osigura reformu i racionalizaciju sustava socijalne skrbi i to u funkcionalnom i materijalnom smislu te unaprijedi sustav u svrhu pružanja kvalitetnije usluge s posebnim naglaskom na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.
Proširuje se krug korisnika
Prema izmjenama zakona, krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja proširuje se u odnosu na osobu koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja. Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga te životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 posto osnovice na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.
Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja i taj status roditelja njegovatelja produžava se nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti.
Razne naknade
Institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi se redefinira te se ona briše, a obveza povrata sredstava ostvarenih temeljem prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), uslugu smještaja, organizirano stanovanje, koja se potraživala od nasljednika, briše se u slučaju nasljednika korisnika ZMN.
Uvodi se i naknada za troškove prijevoza zbog školovanja koja se priznaje - djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja te učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta. Ukupna dodatna sredstva za provedbu ovoga zakona u ovoj godini iznose 5.7 milijuna eura, naveo je Piletić.
Konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji
U sabor je vlada uputila i konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji kojim se prvi put u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije te ona postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta.
Predloženim zakonom uređuje se i potpora tijekom odgojno-obrazovnog procesa učenicima s teškoćama u razvoju, odnosno potpora pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, uvjeti za priznavanje potpore, nadležnost za odlučivanje o priznavanju potpore, nadzor nad pružanjem potpore.
Očekuje se da će se donošenjem zakona proširiti broja korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4070 korisnika do 15.098 osoba, kao i povećati broj sati korištenja usluge, uvećati ukupna cijena sata pružene usluge osobne asistencije.
Stupa na snagu 1. srpnja
U konačnom je prijedlogu zakona, sukladno prijedlogu saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, povećan broj sati korisnicima čiji roditelji ili drugi član obitelji koriste status roditelja njegovatelja i to s predloženih 22 sata na 88 sati mjesečno.
Isto pravo prošireno je i na korisnike koji su potpuno ovisni o pomoći i njezi druge osobe, a ovo pravo može ostvariti i korisnik koji živi u kućanstvu u kojem je bračni ili izvanbračni partner roditelja njegovatelja zbog radnih obaveza odsutan iz mjesta prebivališta duže od šest mjeseci godišnje i to najviše 44 sata usluge osobne asistencije.
Za provedbu zakona potrebno je u državnom proračunu osigurati u ovoj godini dodatnih 82 milijuna eura, odnosno na godišnjem razini očekuje se fiskalni učinak u državnom proračunu od 174 milijuna eura, naveo je ministar. Predviđeno stupanje na snagu oba zakona je 1. srpnja.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako se predloženim zakonima još jednom pokazuje ogromna solidarnost u hrvatskom društvu, osobito prema najranjivijim skupinama, naročito prema osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.