Dražen Dujić ispričao je novinarki Dalmatinskog portala svoja sjećanja na susret s Jean-Michelom Nicolierom. Prišao joj je u Vukovaru, ispred spomenika mladom Francuzu koji je ubijen na Ovčari.
"Gospa, znate, bio sam s njim neko vrijeme u jedinici. Ne dugo, svega desetak dana. Nekako smo se sporazumijevali na engleskom jeziku, ali se dobro sjećam da je govorio: 'Dečki, kad jednog dana obnovite ovaj grad, ja ću doći ovdje živjeti", rekao je Dujić.
Kaže da Lyliane Fournier, majka tragično stradalog Francuza, svakog tjedna posjeti spomen na svog sina i prošeće mostom koji se zove njegovim imenom.
"Sve što je imala ostavila je u Francuskoj i došla živjeti u domovinu za koju je on izgubio život", rekao je Dujić koji se nakon 32 godine vratio u svoj Vukovar.
"Ima puno gostiju, treba im reći neke stvari o ovom gradu. Primjerice, uvijek treba ponoviti podatak da je 6,5 milijuna granata palo na ovaj grad. To je puno. Vjerujte, dugo godina niti jedne ptice nije bilo zbog buke koja ih je otjerala", rekao je.
"Ženu ubila granata, spasio sam njenu bebu"
Dujić ima i svoju emotivnu priču iz ratnih vremena.
"Bio sam u mjesnoj zajednici kad je pala granata koja je mladu gospođu presjekla po pola. Bila je jako mlada, možda je imala 30 godina. Kad se smirio zvuk detonacije, čuo sam dječju vrisku. Curica je plakala. Mamu joj je prepolovila granata. Ne znam je li beba imala tri mjeseca.
Uspio sam je zamotati u džemper i trčao sam s njom nekih sedam kilometara do bolnice. Nećete vjerovati, ali prije dva mjeseca sam upoznao tu djevojku, malu curicu koju sam odveo u bolnicu", rekao je.
Zove se Ema, živi u Njemačkoj, diplomirala je biologiju. Netko joj je ispričao strašan događaj na samom početku njezina života, a Ema se iznova vraćala u Vukovar. Nakon više od tri desetljeća uspjeli su nedavno pronaći jedno drugo.