PROČELNIK Centra za translacijska i klinička istraživanja i neurolog Fran Borovečki je, gostujući u Dnevniku HTV-a, govorio o laboratoriju za gensko profiliranje karcinoma u zagrebačkom KBC-u.
Tamo će se testirati oko 300 gena onkoloških bolesnika kako bi se za svakog posebno utvrdila precizna individualna terapija, a riječ je o trećem centru za gensko profiliranje karcinoma u Europi.
Projekt je težak 12 milijuna eura, a cijena jednog testa iznosit će oko 3000 eura.
Uštede za hrvatsko zdravstvo
Osim dobrobiti za pacijente, laboratorij bi trebao donijeti i velike uštede hrvatskom zdravstvu. Borovečki kaže kako će ovim projektom KBC Zagreb stati uz bok vodećim svjetskim zdravstvenim centrima.
"To će biti najmoderniji i najbolje opremljen laboratorij za genomske analize. Samim time ćemo dobiti najnoviju opremu koja će nam omogućiti da radimo napredne genomske analize kao u bilo kojem vodećem svjetskom zdravstvenom centru.
Važno je naglasiti da je u pitanju nacionalni projekt, to nije projekt samo KBC-a Zagreb i time ćemo dobiti nove mogućnosti, jako puno novih mogućnosti što se tiče dijagnostike i liječenja pacijenata", rekao je za Dnevnik HTV-a Borovečki.
Što se dozna kada se obavi gensko profiliranje tumora i koji je sljedeći korak? Kako se zapravo bira taj ciljani lijek?
"To je dosta složen postupak. Samo laboratorijsko profiliranje tumora koje se obavlja na ovim uređajima koje smo spomenuli je prvi korak. Nakon toga slijedi bioinformatička obrada takvih podataka.
To je vrlo složeno. Samim time mi dobijemo izvješće koje nam govori ne samo koje su mutacije prisutne kod pojedinog pacijenta u njegovom tumoru nego i koji lijekovi mogu djelovati na te mutacije. I ono što je vrlo zanimljivo također je koji lijekovi ne mogu djelovati te postoje li neki novi lijekovi koji su u razvoju ako bi se mogli primijeniti kod tog pacijenta", objasnio je liječnik.
Koji će profili djelatnika raditi na tom profiliranju? Radit će se analize cijelog uputnog genoma. Što to znači?
"To je multidisciplinarni pristup. Znači, u takvim laboratorijima rade uvijek liječnici, ali i molekularni biolozi, tehničari i informatičari. I mi već imamo osnovni tim takvih djelatnika koji već imaju ekspertizu u takvim pristupima genetskog profiliranja.
Rekli smo da je nacionalni program, ja bih rekao, od nacionalnog značenja. I taj laboratorij će imati brojne multiplicirajuće pozitivne učinke na hrvatsko zdravstvo. Takve metode se mogu koristiti ne samo u analizi tumorskog tkiva nego i za druge bolesti.
Sekvenciranje sljedeće generacije, i to sekvenciranje cjelokupnog genoma, omogućava analizu cjelokupnog genetskog materijala u stanici, znači, praktički sve genetske podloge za nasljedne bolesti. I to će sad biti dostupno i našim pacijentima u Hrvatskoj. Neće se više trebati to slati u inozemstvo, a vjerujemo da ćemo dobiti uzorke za analizu iz drugih zemalja", govori Borovečki.
Hoće li Borovečki kao neurolog imati koristi od laboratorija?
"Vjerujem da hoćemo svi. Personalizirana medicina podrazumijeva upravo to da imamo individualizirani pristup pacijentu. I na takav način omogućava i da dijagnostičke i terapijske pristupe prilagodimo pojedinom pacijentu.
To se prije svega koristi danas u hematologiji, onkologiji, ali sve više i u neurologiji i u kardiologiji. To proizlazi iz jednostavnog principa. To je da pravog pacijenta liječimo u pravo vrijeme, na pravi način, s pravim lijekom", govori neurolog.
Kada se očekuje i osnivanje nacionalnog zavoda za personaliziranu medicinu pri KBC-u Zagreb? Kako će biti ustrojen?
"To se očekuje sredinom sljedeće godine. On će biti dio KBC-a Zagreb. Normalno, to će biti na neki način centar koji će biti dostupan svim bolesnicima u Republici Hrvatskoj, ali i svim stručnjacima.
On se naslanja također na cijelu inicijativu koja se provodi kroz Ministarstvo zdravstva, gdje će se na nacionalnoj razini određivati princip terapije, a također se omogućuje da bude takva dijagnostika što dostupnija svim našim pacijentima.
Prati li se u KBC-u Zagreb razvoj AI-ja u kontekstu medicine? Što su prednosti, a što nedostaci?
"Apsolutno. Umjetna inteligencija predstavlja značajan napredak u analizi velikih količina podataka. I to je tako, recimo, i u genomici. Umjetna inteligencija danas je postigla velike napretke u analizi pojedinih vrsta podataka. Primjerice, ako se analiziraju samo genomski podaci u određenu skupinu pacijenata ili samo radiološki podaci u određenu skupinu pacijenata.
No, ono gdje još uvijek treba na neki način raditi i unaprijediti umjetnu inteligenciju je u integraciji različitih modaliteta podataka u jedan dijagnostički postupak. I to je nešto na čemu mi isto radimo s našim suradnicima iz Ericssona Nikola Tesla, s instituta Ruđer Bošković, instituta Jožef Stefan u Sloveniji, sa Sveučilištem u Nijmegenu, Leidenu, Göttingenu, Tübingenu.
Prijavili smo veliki europski projekt o 10 milijuna eura, gdje je upravo razvoj novih modela umjetne inteligencije za unaprjeđenje dijagnostike rijetkih bolesti u fokusu. Ono što možemo reći je da umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnika, ali će svakome jako puno pomoći u pravodobnoj dijagnostici i pravilnom liječenju", rekao je Borovečki tijekom gostovanja u Dnevniku HTV-a.