U VETERANSKOM CENTRU u Osijeku danas je obilježena 25. obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a predsjednik županijske Zajednice povratnika Hrvatske rekao je da se ne smije raditi razlika između jedne i druge pobjede, mirne integracije te Bljeska i Oluje.
I jedno i drugo, i Mirna integracija i vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja su pobjede, a za sve prognanike mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske bila je ''drugi rođendan jer su se od toga dana počeli vraćati kućama'', rekao je Branko Pek, predsjednik ZPH-a Osječko-baranjske županije.
"Ta se uloga ZPH-a već pomalo stavlja pod tepih i zaboravlja"
Podsjetio je da je ZPH osnovan 1992., nakon što su hrvatski prognanici shvatili da UNPROFOR, koji je tada došao u Hrvatsku, neće učiniti ništa i da će oni to hrvatsko područje držati u nekom statusu quo.
"Ta se uloga ZPH-a već pomalo stavlja pod tepih i zaboravlja, kao i da smo sami morali nešto poduzeti ako smo željeli da se stvari počnu mijenjati", naveo je Pek, dodavši kako su 30. rujna 1993. pokrenuli 4000 ljudi u pokušaju povratka u Antunovac. Nakon toga su pokrenuli još jednu mjeru te su 1. srpnja 1994. organizirali blokadu UNPROFOR-a koja je trajala 46 dana.
Ta je akcija utjecala na to da UN promijeni mandat u UNCRO, koji je trajao neko kratko vrijeme, do potpisivanja Erdutskog sporazuma 12. studenog 1995., što je bio temelj za početak mirne reintegracije, kaže Pek.
"Proces mirne reintegracije je bio izuzetno zahtjevan"
Unatoč tome što se tada činilo da sve ide vrlo sporo, iz današnje perspektive ipak se sve odvijalo vrlo brzo, naglasio je. "Trebalo je taj silni vojni stroj koji se nalazio na tom području razoružati i preuzeti kompletnu kontrolu da profunkcionira privremena uprava i da krene povratak", rekao je Pek.
Načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece u to je vrijeme bio u dvostrukoj ulozi, kao pripadnik Prijelazne policije, ali i prognanik iz Laslova. "Kada to promatramo 25 godina poslije, djeluje nam vrlo jednostavno; međutim vratimo li se u to vrijeme, taj je proces bio izuzetno zahtjevan", rekao je Bece.
Jer u vrlo zahtjevnom procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske tisuće građana vraćalo se u svoje domove, a policija je morala zajamčiti siguran povratak, dodao je.
Policija i dalje traga za nestalima i za počiniteljima ratnih zločina
Načelnik osječko-baranjske PU Bece naglašava da policija i danas nastavlja tragati za počiniteljima ratnih zločina, ali i na pronalasku nestalih osoba na području hrvatskog Podunavlja.
Samo lani razriješeno je 48 kaznenih djela i uhićene su dvije osobe. Dio počinitelja je i dalje nedostupan, ali policija nastavlja sa svojim istragama, zaključio je Bece.
Tijekom programa obilježavanja 25. obljetnice završetka mirne reintegracije prikazan je dokumentarni film Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja te promovirano drugo prošireno izdanje knjige Mirna reintegracija - pobjeda razumom autora Branka Peka. Održana je i tribina pod nazivom "Zaboravljena pobjeda razumom".