PRVI put u povijesti je Hrvatska ostvarila kreditni rejting A-, a kreditna agencija S&P je u obrazloženju svoje odluke napomenula da bi u sljedeće dvije godine mogao još više narasti. Mnogi u Hrvatskoj su skeptični oko te odluke, ali kada se Hrvatska usporedi s državama u dosadašnjoj BBB+ ocjeni kreditnog rejtinga, onda je jasno da jednostavno više tu ne pripada.
Za to postoje objektivni razlozi, kao što je lakša otplata javnog duga, jeftinije zaduživanje, manji udio duga u BDP-u i bolje ekonomske prognoze za narednih nekoliko godina. S&P je samo potvrdio ono što su kreditori država (uglavnom banke i druge fin. institucije) već prije vidjeli, a to je da Hrvatska ima manji rizik neotplate duga od država u BBB+ kategoriji. Iza odluke o podizanju Hrvatske u kategoriju A-, najvišu u povijesti, stoje objektivni razlozi.
Kreditni rejting A- znači da je rizik Hrvatske da ne vrati dug, tj. bankrotira, iznimno mali. Zbog manjeg rizika da neće vratiti dug, Hrvatska će se moći jeftinije zaduživati. Ako S&P u budućnosti procjeni da je novo zaduživanje postalo preveliko, onda će kreditni rejting vratiti na BBB+, pa čak i natrag u "smeće", tj. BB.
Zbog čega Hrvatska ne pripada više u kategoriju BBB+?
Da bismo mogli objasniti odluku S&P-a, najbolje je usporediti Hrvatsku s državama koje su ostale u BBB+. U EU su to Italija, Grčka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Cipar. Pri ocjeni kreditnog rejtinga S&P promatra širok spektar makroekonomskih pokazatelja, a ne samo javni dug u odnosu na BDP. Važan je i trošak duga, tj. koliko prihoda državnog proračuna se troši na otplatu kamata na javni dug.
U usporedbi s državama EU koje su još uvijek u BBB+, Hrvatska ima manji udio neto javnog duga u BDP-u od Italije, Grčke i Mađarske. S druge strane je više zadužena od Rumunjske, Bugarske i Cipra.
Ali gledajući trošak tog duga, tj. koji dio prihoda države se troši na otplatu kamata na dug, Hrvatska stoji bolje od svih država osim nisko zadužene Bugarske. 3.3 prihoda koje Hrvatska troši na kamate su daleko manji nego kod Italije (8.3 posto), Grčke (6.9 posto), Mađarske (11.9 posto) i Rumunjske (6.5 posto).
Iako je mjereno BDP-om po stanovniku manje razvijena od Italije, Grčke i Mađarske, Hrvatska je manje zadužena i mora izdvajati manji dio prihoda da bi platila kamate. To su samo neki od makroekonomskih pokazatelja kojima se vodio S&P. U razdoblju 2024.-2027. se prognozira rast BDP-a od 3 posto godišnje u prosjeku, što je više od svih država u BBB kategoriji.
Kreditni rejting je važan indikator ekonomske stabilnosti
U Europi najveću moguću ocjenu kreditnog rejtinga, AAA, imaju Švicarska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Danska, Švedska i Norveška. Procjenjuje se da je vjerojatnost da te države ne mogu vratiti dug u kratkom roku minimalna, rizik praktički ne postoji pa se te države mogu najjeftinije zaduživati.
Primjerice, Njemačka se u ovom trenutku može zaduživati s kamatom od 2.14 posto. Italija, koja sada ima manji kreditni rejting od Hrvatske, se zadužuje s kamatom od 3.5 posto. To možda ne izgleda kao velika razlika, ali na iznose koji se broje u milijardama eura i na rok od 10 i više godina razlika postaje značajna.
Zbog toga i zbog manje zaduženosti u odnosu na BDP Njemačka troši 2 posto prihoda proračuna na plaćanje kamata, a Italija 8.32 posto prihoda.
Hrvatska se već od prije zadužuje jeftinije od država iz BBB+ kategorije
Osim Ukrajine, koja iz jasnih razloga ima kreditni rejting od CC, najgori kreditni rejting imaju Turska (B+), Crna Gora (B) i BiH (B+). U "smeću" su i kreditni rejtinzi Albanije (BB-), Sj. Makedonije (BB-) te Srbije (BB+).
Hrvatska se već duže vremena može jeftinije zaduživati od država koje se još uvijek nalaze u BBB kategoriji, a posebno manjih. Italija se 2023. mogla zaduživati po kamati između 3.7 i 4.8 posto, Mađarska 6 i 8 posto, Rumunjska 6.2 i 7.8 posto itd. U isto vrijeme se Hrvatska mogla zaduživati s kamatom od između 3.2 i 3.8 posto,
Zapravo se Hrvatska već duže vremena zadužuje jeftinije i od Poljske, koja ima kreditni rejting A- još od 2018. Čak jeftinije i od Češke, koja ima kreditni rejting AA-. Kako to?
Euro je osnažio poziciju Hrvatske
Razlog je jednostavan, a to je prihvaćanje eura. Ulazak Hrvatske u eurozonu znači da za financijsku stabilnost Hrvatske ne brine samo Hrvatska narodna banka (HNB) nego i Europska središnja banka (ESC).
Pojednostavljeno, iza financijske stabilnosti Hrvatske stoje sve države koje su u eurozoni. Zbog toga su kreditori, još dok je Hrvatska bila u BBB+ kategoriji, procjenjivali da je posuđivanje novca njoj puno sigurnije nego ostalim državama s istim kreditnim rejtingom, pa čak i državama s većim kreditnim rejtingom, koje nisu uvele euro kao službenu valutu.
Kritičari ulaska Hrvatske u eurozonu su upozoravali da će to dovesti do velikog rasta cijena. Manji utjecaj je sigurno postojao, posebno po pitanju cijena usluga, ali Hrvatska danas ima puno manju stopu inflacije od država slične razine gospodarskog razvoja koje nisu uvele euro.
Prema statističkoj agenciji Eurostat, Hrvatska je u srpnju ove godine imala godišnju inflaciju od 3.3 posto. U istom razdoblju je u Poljskoj iznosila 4 posto, Mađarskoj 4.1 posto, a Rumunjskoj 5.8 posto. U Srbiji, koja nije ni u EU a kamoli u eurozoni, je iznosila 4.3 posto.
Hrvati su s razlogom skeptični, ali ovo je dobra vijest
Malodušnost i cinizam su postali dio kulture u Hrvatskoj, s razlogom. Galopirajuća inflacija 80-ih koja je prerasla u hiperinflaciju krajem 80-ih i početkom 90-ih, ratne godine, pretvorba, privatizacija i tranzicija, dugogodišnja kriza od kraja 2008... Razloga za negativan pogled na gospodarsko stanje je bilo više nego dovoljno.
U nekom trenutku je pesimizam i negativno gledanje na nacionalno gospodarstvo postalo navika, kulturološka norma i naučeni obrazac razmišljanja. Stare, međugeneracijske traume su stvorile društvo koje na dobre vijesti gleda sa sumnjom, rezignacijom ili bijesom.
Svatko ima pravo na osobni dojam, ali prema objektivnim pokazateljima je Hrvatska jedna od država EU koje su se najbolje oporavile od pandemije, s jednim od najvećih rasta dohodaka i plaća, relativno manje zadužena nego prije nekoliko godina, snažnim realnim (korigiranim za rast cijena) rastom izvoza proizvoda.
Puno je strukturnih problema koje se nitko ne usudi rješavati, ali za sada stvari polako idu na bolje. Zadnje dvije godine se čak više ljudi u Hrvatsku useljavalo nego iz nje iseljavalo, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo, a to je snažan indikator ekonomskog oporavka.
S&P je jasno naglasio da bi mogao ponovno "srušiti" kreditni rejting Hrvatske ako se ne naprave strukturalne reforme, a kao posebna opasnost su istaknuta negativna demografska kretanja i starenje stanovništva. Rast kreditnog rejtinga je dobrim dijelom potaknuo ulazak u eurozonu, ali buduće kretanje će ovisiti o samoj Hrvatskoj.