"Zatrpani smo pritužbama nezadovoljnih pacijenata, a raste i broj kaznenih prijava protiv liječnika"

Foto: Index

I DOK svakodnevno čitamo o tome kako nezadovoljni liječnici masovno napuštaju Hrvatsku i odlaze tamo gdje im se nude veće plaće i bolji uvjeti rada, o tome koliko su radom tih istih liječnika zadovoljni pacijenti gotovo da se i ne govori, sve dok se ne dogodi neka kobna pogreška u liječenju s često tragičnim posljedicama.

Da bismo rasvijetlili i tu drugu stranu medalje, kontaktirali smo, jedinu u Hrvatskoj, Udrugu za zaštitu prava pacijenata, iz koje stižu alarmantni podaci.

"Broj pritužbi pacijenata, iz dana u dan, enormno raste. Brojke su toliko velike, da ih je teško i pratiti. Dnevno uspijem pročitati 60-ak e-mailova, a još toliko pritužbi, svakoga dana, zaprimamo na našoj službenoj Facebook stranici. Stanje je zabrinjavajuće - bilježimo trend rasta i pritužbi na liječnike, ali i kaznenih prijava, što je svojevrsni alarm koji upozorava da hrvatsko zdravstvo ne ide u smjeru kojim bi trebalo ići. Sve se više pacijenata odlučuje na tužbe, jer je njihovo strpljenje potpuno potrošeno te su mnogi doista primorani na takav potez. No, ima i onih skupina, s određenim problemima, koji ipak traže malo previše, te je tada potrebno objektivno racionalizirati problem i pronaći kompromis", otkriva za Index mr. Jasna Karačić, spec. psihoterapije i predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.


Tijekom zadnje dvije godine većina poziva građana koje su zaprimili u Udruzi odnosila se, kako kaže, na nezadovoljavajući odnos liječnika prema pacijentu.

Ignore opcija : "Liječnik pacijenta više čak ni ne pogleda u oči"

"U prvom planu čak nisu niti liječničke pogreške, nego neposvećenost liječnika pacijentu. Nerijetko se događa da liječnik svog pacijenta više čak niti ne pogleda u oči, nego mu se samo uruči dokument, komad papira u terminologiji nalaza, koji pacijent ionako nosi kući, zbunjen, jer sam ne može „dešifrirati“ liječnički nalaz. Moderna tehnologija i nedostatka vremena nikako nisu opravdanje za takav odnos liječnika prema pacijentu", kaže mr. Karačić.

Ističe kako negativni podaci prednjače u ginekologiji, a najbrojnije pritužbe pacijenata vezane su za rodilišta.

"To je iznimno razočaravajući podatak, posebno stoga što je stopa novorođenih sve manja. Umjesto da se radi na poboljšanju kvalitete zdravstvene usluge i suvremenom pristupu, kod trudnih se žena stvara dojam da je rodilište mjesto kojega se treba bojati i koje treba izbjeći, ako je to ikako moguće. Razumijemo da ginekolozi nisu educirani za emocionalne potrebe rodilja, no malo ljudske topline, osmijeh, pokoja ohrabrujuća riječ i stisak ruke, ne bi naštetili nego bi velike doprinijeli ugledu liječnika i sestara te bi se ojačalo, trenutno, sve slabije povjerenje rodilja u zdravstvene radnike, ali i čitav zdravstveni sustav", naglašava mg. Karačić.

Iz Udruge poručuju liječnicima da bi se, umjesto krutom i strogom autoritarnom stilu, trebali više okrenuti autoritativnom stilu, koji uključuje kontrolu, ali i emocionalnu toplinu koja je pacijentima i više nego potrebna.
 
Najosnovnije pravo koje se najčešće krši je pravo pacijenta na informaciju

"Nedopustivo je da u današnjem vremenu pacijent izađe iz ordinacije, a da ne zna što dalje sa svojom bolešću. Primjerice, obratila nam se gospođa kojoj je rađen UZV dojke, požalivši se da liječnik, tijekom čitavog pregleda, nije s njom progovorio niti jednu jedinu riječ, niti na razini elementarne ljudske komunikacije, niti na razini one medicinske. Žena je stoga, nakon obavljenog pregleda, bila još više uplašena što je sasvim razumljivo jer su pacijenti, već  i zbog same bolesti i dijagnostike, u velikom strahu, a ukoliko im liječnik ne objasni daljnji postupak, to kod njih stvara veliki stres, frustraciju i tjeskobu, što u konačnici za posljedicu može imati dodatno pogoršanje osnovne bolesti", kaže mr. Karačić.

Upozorava i da se za slobodan izbor, kao jedno od temeljnih prava, pacijente niti ne pita, a umjesto toga ih se dovodi pred svršen čin kada im preostaje samo da slušaju liječnika i kimaju glavom.

Mladi tjeraju pravdu do kraja, ali stariji pacijenti šute i ostaju nezaštićeni

Za one mlađe od 18,  te u dječjoj, pedijatrijskoj dobi, to rade roditelji. No, problem je starija populacija koja gotovo da i nema uvid u to da se mogu nekome požaliti na rad i odnos liječnika te funkcioniranje zdravstvenog sustava, stoga njihovi problemi iz liječničkih ordinacija i bolnica, najčešće nikada ne ugledaju svjetlo dana.

"Starijim pacijentima nije poznato kako sam taj proces s pritužbama uopće funkcionira te često traže od nas da im pomognemo tako da kontaktiramo liječnika s čijim radom nisu zadovoljni. Stari i nemoćni se jedino još mogu osloniti na svoju djecu, koja će potom iznijeti njihov problem na vidjelo, no, nažalost problem je sa socijalnim slučajevima koji su u potpunosti prepušteni sami sebi i nemaju nikoga iza sebe, stoga i kada su suočeni s nepravdama u zdravstvu, o svemu šute. S vrlo kompliciranim situacijama često se susrećemo i kada su u pitanju djeca koja su uvijek posebna te bi im se trebala posvetiti sva moguća pažnja i briga. Svakako najpoduzetnija populacija su mlade žene i muškarci koji se susreću s raznim problemima, često nepotrebne birokracije, uskraćivanja prava, i to onih najvažnijih - ljudskih prava. No, upravo ta skupina pacijenata, revoltirana činjeničnim stanjem u našoj državi i zdravstvu, ne oprašta olako propuste liječnicima te glavnom ustraju u tome da pravdu istjeraju do kraja", kaže naša sugovornica.
 
"Povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja opcija je bez pokrića"
 
"Svako poskupljenje, koje ide na teret građana, najgora je moguća opcija, a kada je u pitanju zdravlje, onda je to definitivno opcija bez pokrića. Netko se u ovoj zemlji očito poigrava s građanima koje se prisiljava da plaćaju sve više i više, a da pri tom niti ne znaju što zapravo plaćaju. Prava pacijenata se sve više režu, opcija koje su pred njima sve je manje, a smanjuje se i dostupnost zdravstvenih usluga. Kada podvučemo crtu, sasvim je jasno da se pacijente primorava da, za sve manje usluga, plaćaju sve više. Ukoliko se nastavi inzistirati na poskupljenju, pacijenti tada moraju dobiti kvalitetniju uslugu, mora im se osigurati bolja dostupnost usluga, te manja nadoplata za lijekove koje bolesni ljudi plaćaju, čak i kada uplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje", upozoravaju iz Udruge za zaštitu prava pacijenata.

Mnogi bi građani, tvrde iz Udruge, bili spremni platili i tri puta skuplju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja kada bi im pri tom bilo zagarantirano da će za svoj novac dobiti i kvalitetniju uslugu.

HZZO sam u raljama konkurencije ne može opstati

"Po trenutnom scenariju, HZZO ostaje sam, u raljama konkurencije, bez potpore države, bez potpore građana koji bi ga, svojim uplatama, trebali „pokrivati“ kako bi opstao. Činjenica je da je sudbina cijelog zdravstvenog sustava upitna, no krpanje duga zdravstva preko leđa ionako osiromašenih hrvatskih građana, ne samo da nije korektno, nego i stvara potpuno lažnu sliku prosperiteta zdravstvenog sustava u Hrvatskoj", upozorava mr. Jasna Karačić, spec. psihoterapije i predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata koja se svim snagama bori da pacijenti znaju što činiti u situacijama kada su njihova prava ugrožena.

Iako je, kao jedina takva u Hrvatskoj, osnovana još 1999. godine, za razliku od mnogih nepotrebnih, ova itekako svrsishodna Udruga, kao organizacija, ni danas nije financirana za područje kojim se bavi, te mr. Karačić i njen stručni tim sve obavljaju volonterski i s nepresušnim entuzijazmom, jer kako kažu - čovjek nije čovjek, ako ne pomogne drugome kada god to može, a za to je često potreba samo dobra volja.

 Začarani krug – nezadovoljni liječnici i pacijenti, sankcije i kazne


"Za bolji položaj pacijenata u našem zdravstvu, najbitnija je dobra suradnja institucija, kvalitetan dijalog te konstruktivan razgovor, s uvažavanjem partnerskih organizacija. U Hrvatskom sustavu zdravstva nitko ne može sam donijeti odluku koja će biti odgovarajuća za pacijente. Preduvjet za dobru kliničku praksu je dogovor između ministarstva, zdravstvenih ustanova, osiguravajućih kuća i nas koji štitimo pacijente i borimo se za njihova prava. Svi bismo trebali imati isti cilj, a to je što bolji zdravstveni sustav u kojem će biti zadovoljan i pacijent i liječnik. Samo tako se može izbjeći domino efekt, jer ako liječnik nije zadovoljan uvjetima rada, to se odražava na njegov odnos s pacijentima, koji u konačnici plaćaju najveću cijenu, a svi skupa se vrtimo se u začaranom krugu koji se svodi na sankcije i kazne", poručuje mr. Karačić. 

 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.