IAKO niske temperature mogu biti opasne za ljude koji imaju određenih zdravstvenih problema poput astme ili nekih drugih respiratornih tegoba, postoje neki bizarni načini na koje hladno vrijeme može utjecati na naše tijelo, donosi Discover.
Kašalj i otežano disanje
''Gornji se dišni putevi sužavaju tijekom niskih temperatura jer se vaše tijelo pokušava zagrijati. Naime, kako bi se izbjeglo gubljenje topline, vaše tijelo sužava krvne žile na sve površine koje su u interakciji s hladnom okolinom poput pluća'', objašnjava Shruti Gohil, asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Kaliforniji.
Osim toga, većinu naglih padova temperature prati niska relativna vlažnost, što znači da je u zraku znatno manje vlage nego inače. Udisanje tog suhog zraka može dodatno suziti vaše gornje dišne puteve uzrokujući kašalj, hripanje i otežano disanje. To sužavanje otežava bijelim krvnim zrncima da putuju do različitih dijelova tijela i bore se protiv invazije raznih patogena. Zbog toga smo skloniji bolestima, a imunitet nam je često znatno oslabljen, dodaje Gohil.
Bolovi u zubima i pretjerana osjetljivost
Ortodont Khaled Kasem upozorava da hladno vrijeme također može biti povezano s bolovima zubiju. Kako objašnjava za Huffington Post, nagle promjene temperature mogu utjecati na zdravlje vaših zubi, uključujući pucanje zubne cakline.
''Osjetljivost zubi u hladnim mjesecima je uobičajena pojava, a to se prvenstveno javlja jer dolazi do promjene u temperaturi i počnete udisati hladan zrak, zbog čega se vaša caklina širi. To uzrokuje pukotine, nadraživanje živaca te osjećaj oštre boli koji većina pacijenata opisuje kao izrazito neugodan'', objašnjava Kasem i dodaje da niske temperature mogu uzrokovati i pojačano stiskanje zubi kao reakciju na hladnoću.
Bolovi u mišićima i zglobovima
James Suchy, specijalist sportske medicine na Ortopedskom institutu Hoag u Južnoj Kaliforniji, naišao je na pacijente koji su se žalili na bolove u mišićima i zglobovima tijekom promjene vremena, ali kaže da je još uvijek potrebno dodatno istražiti doprinosi li hladnoća doista bolovima u mišićima i zglobovima.
''Mnoga su istraživanja bila relativno neuvjerljiva ili su imala mali uzorak pacijenata. Također je bilo razlika u načinu prikupljanja podataka i rasprava o tome je li to pouzdan način prikupljanja informacija'', objašnjava Suchy. S obzirom na to da je većina studija korelacijskih, a hladno vrijeme je varijabla koju je teško (ako ne i nemoguće) kontrolirati, uvijek postoji mogućnost da nešto utječe na rezultate.
Ipak, dokazano je kako vremenske promjene mogu utjecati na to koliko je čovjek aktivan, što itekako utječe na njegove mišiće i zglobove, ali i cjelokupno zdravlje organizma. "Ako je sunčano, vjerojatno ćete htjeti izaći van i biti aktivni, što održava pokretljivost zglobova i, zauzvrat, pomaže smanjiti ukočenost i nelagodu. Ali ako pada kiša, mogli biste se osjećati manje motivirani za vježbanje i umjesto toga ostati u kući'', objašnjava Suchy.
Promjena raspoloženja
Brojna dosadašnja istraživanja pokazala su da boravak na suncu pomaže boljem raspoloženju kod ljudi. Naime, samo nekoliko minuta na suncu uzrokuje da naš mozak otpusti serotonin, hormon koji aktivira pozitivne osjećaje i regulaciju emocija. Ali kako dani postaju sve kraći, prelazak na manje sunčeve svjetlosti signalizira promjenu u našem raspoloženju, tvrde stručnjaci. S manje serotonina možemo iskusiti više tjeskobe, depresije i manjka energije.
Problemi sa spavanjem
Mračniji dani također smanjuju razinu melatonina, objašnjava Naomi Torres-Mackie, voditeljica istraživanja u Mental Health Coalitionu i postdoktorandica kliničke psihologije u bolnici Lenox Hill. Poznat kao hormon sna, melatonin proizvodi žlijezda koja signalizira našem tijelu da je vrijeme za spavanje. Razine hormona su potisnute kada smo izloženi sunčevoj svjetlosti i prirodno se ponovno povećavaju kad padne noć. Ali tijekom duljih zimskih noći tijelo proizvodi više melatonina zbog čega se možemo osjećati pospanije tijekom dana, a nerijetko se javlja i nesanica.
Češće mokrenje
Još jedna od neobičnih pojava koje se javljaju tijekom zimskih mjeseci jest češća potreba za mokrenjem. ''Hladna diureza javlja se kada se temperatura tijela snizi. Biološka je reakcija da se krv preusmjeri u gornji dio tijela da bi bilo toplo, dok bubrezi luče više tekućine kako bi stabilizirali pritisak. Ovaj proces stvara više urina i zato morate mokriti više zimi nego ljeti'', objašnjava liječnica Diana Gall za Metro.
''Ako stojite na hladnoći, osjetit ćete da morate mokriti. Ova pojava sama po sebi nije opasna, ali svejedno bi bilo dobro da ste uvijek u blizini toaleta jer može ostaviti posljedice na balans u tijelu, odnosno na soli i minerale'', dodaje.