KAD se vratite s posla nakon napornog dana, ponekad ostavite prljavo posuđe u sudoperu, odgađate plaćanje računa ili obavljanje neke druge obveze. Nemojte to zvati samo lijenošću. Nakon dugog razdoblja mukotrpnog razmišljanja i uprezanja mozga, čini se da je donošenje odluka koje promiču jednostavnost i lakoću dio alata biološke regulacije za borbu protiv kognitivnog umora, prema novoj studiji objavljenoj u četvrtak u časopis Current Biology.
"Umor je iluzija mozga"
"Utjecajne teorije sugerirale su da je umor vrsta iluzije koju je skuhao mozak kako bi nas natjerao da prestanemo sa svim što radimo i okrenemo se aktivnosti koja nas više zadovoljava", rekao je autor studije Mathias Pessiglione, direktor istraživanja Inserma na Institutu za mozak i kralježnicu u Parizu, u priopćenju za javnost.
"Naša otkrića pokazuju da kognitivni rad rezultira stvarnom funkcionalnom promjenom - nakupljanjem štetnih tvari - tako da bi umor doista bio signal koji nas tjera da prestanemo raditi, ali u drugu svrhu: da očuvamo integritet funkcioniranja mozga."
Rezultati istraživanja konkretno su pokazali da nakon što ljudi provedu dugo vremena u napornom razmišljanju, nakupljanje glutamata pokreće reakciju otežavajući korištenje prefrontalnog korteksa (područje u mozgu koje nam omogućuje kontrolu misli) tako da donosimo odluke koje su više impulzivne nego strateške, navodi se u studiji.
"Ako se spremate donijeti važnu odluku ili pokušavate spriječiti gomilanje kućnih poslova, važno je da se pobrinete da niste previše umorni", rekao je autor studije Antonius Wiehler, kognitivni neuroznanstvenik i postdoktorski istraživač na pariškom Institutu za mozak.
Loša vijest: prema studiji, ljudima može biti teško točno procijeniti koliko su zapravo umorni
Da bismo naučili kako pobijediti kognitivni umor, prvo moramo prepoznati kada se on događa. Manje je vjerojatno da ćete postati kognitivno umorni od aktivnosti u kojoj uživate nego od one u kojoj ne uživate, rekao je Phillip Ackerman, profesor psihologije na Tehnološkom institutu u Georgiji.
"Osjećaj umora nije isto što i pad performansi", rekao je. Postoje tri reakcije koje ljudi obično poduzimaju nakon nastupanja osjećaja iscrpljenosti: nastavak aktivnosti uz manje napora, fokusiranje na rad kroz napor ili tjeranje na još intenzivnije razmišljanje.
Prva opcija često je u korelaciji s padom u performansama jer se zadatku pridaje manje pažnje i truda bez razdoblja odmora za istinski oporavak, rekao je. Treća može pomoći vašem razmišljanju i koncentraciji, ali ako se dulje naprežete, riskirate težak pad. Druga često pridonosi održavanju slične ili čak više razine performansi tijekom koncentriranog razmišljanja, dodao je.
"Poslužio bih se dobrim starim receptima: odmor i spavanje! Postoje dobri dokazi da se glutamat eliminira iz sinapsi tijekom sna", rekao je u priopćenju, kako izvještava CNN.