Ideja da noćne ptice, koje ostaju budne do ranih jutarnjih sati, teško obavljaju bilo što tijekom dana, mogla bi biti pogrešna. Istraživanje je pokazalo da oni koji ostaju budni do kasno u noć postižu bolje rezultate na testovima inteligencije, razmišljanja i pamćenja. Ispostavilo se da ostajanje budnim do kasno može biti dobro za našu mentalnu snagu jer istraživanje sugerira da ljudi koji se identificiraju kao noćne ptice mogu biti oštriji od onih koji idu rano na spavanje.
Istraživači pod vodstvom akademika s Imperial Collegea u Londonu proučavali su podatke iz UK Biobank studije na više od 26.000 ljudi koji su prošli testove inteligencije, razmišljanja, vremena reakcije i pamćenja, prenosi The Guardian.
Zatim su istražili kako trajanje spavanja, kvaliteta sna i kronotip (koji određuje u kojem dijelu dana se osjećamo najenergičnijima i najproduktivnijima) utječu na mentalne sposobnosti. Otkrili su da su oni koji ostaju budni do kasno i oni koji se klasificiraju kao "intermedijarni", odnosno oni koji spavaju u srednjem opsegu vremena, često u rasponu koji je "normalan" za većinu ljudi, imali "superiornu kognitivnu funkciju", dok su jutarnje ptice imale najniže rezultate.
Kasno spavanje snažno je povezano s kreativnim osobama. Umjetnici, pisci i glazbenici, poznati kao noćne ptice, uključuju Henrija de Toulouse-Lautreca, Jamesa Joycea, Kanyeja Westa i Lady Gagu.
Trajanje sna ima važnu ulogu u funkciji mozga
No, dok su političari poput Margaret Thatcher, Winstona Churchilla i Baracka Obame poznati po tome što su očigledno uspijevali s malo sna, studija je otkrila da trajanje sna ima važnu ulogu u funkciji mozga. Najbolje rezultate na kognitivnim testovima postizali su oni koji su spavali između sedam i devet sati svake noći.
Dr. Raha West, glavna autorica studije, izjavila je: "Dok je razumijevanje i rad s vašim prirodnim sklonostima prema snu od esencijalne važnosti, jednako je važno zapamtiti da treba spavati samo onoliko koliko je potrebno, ni previše ni premalo. To je ključno za održavanje zdravlja vašeg mozga i njegovo optimalno funkcioniranje."
Prof. Daqing Ma, suvoditelj studije, dodao je: "Otkrili smo da trajanje sna izravno utječe na funkciju mozga i vjerujemo da je proaktivno upravljanje obrascima spavanja izuzetno važno za poboljšanje i zaštitu načina na koji naš mozak funkcionira."
Međutim, neki stručnjaci pozivaju na oprez u tumačenju rezultata. Jacqui Hanley iz organizacije Alzheimer’s Research UK, izjavila je: "Bez detaljne slike što se zapravo događa u mozgu, ne možemo znati utječe li biti 'jutarnja' ili 'večernja' osoba na pamćenje i razmišljanje ili ako pad u kogniciji uzrokuje promjene u obrascima spavanja."
Jessica Chelekis, predavačica za održivi razvoj globalnih vrijednosnih lanaca, kaže da postoje "važna ograničenja" u studiji jer istraživanje nije uzelo u obzir obrazovni nivo sudionika niti je uključivalo vrijeme dana kada su se kognitivni testovi provodili. "Glavna vrijednost studije bila je izazivanje stereotipa o snu", zaključila je.