Vlakna postoje u dvije glavne vrste: topiva i netopiva, a svaka vrsta nudi jedinstvene zdravstvene prednosti. Topiva vlakna, koja se nalaze u hrani poput zobi, graha i voća, otapaju se u vodi i stvaraju tvar sličnu gelu. Ova vrsta vlakana pomaže u snižavanju razine kolesterola i stabilizaciji šećera u krvi, usporavajući probavu i apsorpciju hranjivih tvari.
Suprotno tome, netopiva vlakna koja se nalaze u cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i povrću, ne otapaju se u vodi. Umjesto toga, povećavaju masu stolice i pomažu u održavanju redovite probave kako bi se spriječio zatvor.
Dakle, uravnotežen unos topivih i netopivih vlakana neophodan je za cjelokupno zdravlje, a dijetetičarka Destini Moody otkrila je znakove koji ukazuju na nedostatak vlakana.
1. Pospanost nakon jela
Kada jedemo hranu s puno vlakana, šećer se sporije apsorbira, čime se izbjegavaju nagli skokovi i padovi šećera u krvi.
"Skokovi šećera u krvi popraćeni su i padovima koji obično završavaju nižim razinama šećera u krvi nego prije jela. Stoga, ako se osjećate kao da trebate odspavati nakon obroka bogatog ugljikohidratima, to je vjerojatno zato što niste jeli dovoljno vlakana", objasnila je Moody za Eat This, Not That.
2. Konstantna glad
Stalna glad mogla bi signalizirati da u svoju prehranu moramo uključiti više hrane bogate vlaknima. Dijetetičarka navodi: "Kada konzumirate obrok bogat vlaknima, želudac se sporije prazni jer se vlakna sporo razgrađuju i šire se dok upijaju vodu u crijevima. Obje ove funkcije pomažu u promicanju osjećaja sitosti na dulji period."
3. Osjećaj tromosti
Hrana bogata vlaknima osigurava ravnomjerno oslobađanje energije, pomaže smanjiti umor i održava nas sitima.
"Većina vlakana u našoj prehrani dolazi iz cjelovitih žitarica, voća i povrća. Ova hrana također sadrži antioksidanse koje ne možete pronaći u mesu i mliječnim proizvodima. To je razlog zašto ljudi koji odjednom počnu jesti više voća i povrća kažu da se osjećaju bolje." - tvrdi dijetetičarka.
Dakle, ako osjećamo umor koji nema smisla, Moody savjetuje da jedemo više hrane bogate vlaknima.
4. Debljanje
Hrana bogata vlaknima obično je manje kalorična od mesa i mliječnih proizvoda. To uključuje voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice. Konzumacija ove hrane pomaže nam u mršavljenju jer nas može zasititi bez unosa viška kalorija.
"Ako stalno doživljavate padove šećera u krvi zbog nedostatka vlakana koja usporavaju probavu, mogli biste grickati više, a da toga niste ni svjesni. To može uzrokovati prekomjerni unos kalorija, što dovodi do debljanja koje kao da dolazi niotkuda", objašnjava dijetetičarka.
5. Nadutost
"Kada je zdravlje crijeva loše, loše bakterije mogu fermentirati u crijevima i proizvoditi plinove koji uzrokuju nadutost i nelagodu u želucu", objašnjava Moody. Stoga su vlakna vrlo važna jer mogu djelovati kao prebiotici - vrsta vlakana koja djeluju kao hrana za korisne bakterije u našim crijevima.
"Prebiotici su izvrsni za zdravlje crijeva jer ova 'hrana' za mikrobiom omogućuje dobre bakterije da rastu i razmnožavaju se, čime se poboljšava zdravlje naših crijeva", zaključuje dijetetičarka.