I
Najava nove hrvatske vlade da će uputiti u ratifikaciju Sporazum bivših predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića iz 1999. godine, a prema kojima Hrvatska BiH prepušta dva otoka i vrh poluotoka Klek, u Hrvatskoj i dalje izazivaju burna negodovanja.
Dr. Rudolf je godinama bio prvi čovjek hrvatskog dijela međudržavne komisije za granicu sa Slovenijom, te ima ogromno iskustvo u graničnim sporovima država.
"Spor postoji čak i ako jedna država tvrdi da postoji spor, a druga ga niječe. Po meni, bilo bi dobro da se oformi jedna mješovita komisija. Dakle, da se nađu hrvatski i bosanskohercegovački stručnjaci, te da jednostavno naprave jednu reviziju i utvrde činjenično stanje. Zbog dobrosusjedskih odnosa nema nikakvih razloga da se Hrvatska i BiH sučeljavaju. Po meni, to je samo stvar dobre volje", govori Rudolf, te posebno naglašava:
"Dakle, potrebno je da stručnjaci sjednu i pogledaju zemljovide. Gledajte, granica nije katastarska, nije povijesna... Nije važno šta je bilo kad su ovdje bile Osmanlije. Nije bitno ni vlasništvo nad otocima. Bitno je ono stanje koje je zatečeno kada su se dvije zemlje osamostaljivale. Uostalom, to načelo je unijeto u Sporazum iz 1999. godine.
Na pitanje da li bi arbitraža bila rješenje za spor između BiH i Hrvatske, Rudolf objašnjava je "arbitraža moguća, ali da se oko nje moraju složiti obje države".
"Danas nema suda ili arbitraže pred koji neka država mora da izađe. Dakle, arbitraža je moguća. Ali, ponavljam, može se napraviti i mješovita komisija u koju bi se uključili i stranci. Predložio bih jednog pravnika iz Švicarske ili Norveške, te po dva stručnjaka iz Hrvatske i BiH. Oni treba da u miru pogledaju argumente. To je pitanje činjenica. Treba da javno i vladama iznesu svoje mišljenje, objašnjava Rudolf za AA.
Prema njegovim riječima, BiH ima jaku argumentaciju. Ta država, kaže on, u rukama ima Sporazum kojeg su prije 13 godina potpisala dvojica šefova država.
Međutim, naglašava, u Hrvatskoj stručnjaci smatraju da su dva otočića u Malostonskom zaljevu i rep Kleka još za vrijeme bivše Jugoslavije pripadali Hrvatskoj. Zato ih su Hrvatskoj pripali i na dan njenog osamostaljenja. Bh. stručnjaci, s druge strane, odlučni su kako su ti teritoriji oduvijek dio BiH.
"Načelo kod državnih granica jeste da se u trenutku nastanka države stječu zatečene granice. Dakle, u ovom slučaju, one granice koje su postojale za vrijeme Jugoslavije. To je, dakle, načelo. Primjenjuje se svugdje na svijetu. To su načelo prilikom međunarodnog priznanja prihvatili i BiH, i Hrvatska. Da to nisu prihvatile, ne bi ušle u UN. Vidite, ako je ovdje, zaista, došlo do promjene teritorija, odnosno suvereniteta nad teritorijima, onda se eventualnim ustupanjem otoka i vrha Kleka narušava navedeno načelo. Ako se načelo ruši, onda posljedice postoje na svim mjestima i prema svim drugim državama", upozorava Rudolf.
Nadalje, profesor Rudolf smatra kako Veliki i Mali Školj pomorski nisu posebno važni.
"Sami otoci su mali i nemaju nekog posebnog utjecaja. No, državni teritoriji je osjetljivo pitanje. Ako su to bh. područja, ne bih htio da pripadnu Hrvatskoj i obrnuto.
Upitan je li moguće da Sabor Hrvatske ratificira Sporazum Tuđman-Izetbegović, Rudolf odgovara:
"Ako je točno to što hrvatski stručnjaci tvrde da je Hrvatska stekla ta područja, pa ih ugovorom prepustila BiH, onda je u Saboru potrebita dvotrećinska većina svih zastupnika. To je teško dobiti. Ako je pak taj teritorij oduvijek bio dio BiH, onda je dovoljna natpolovična većina".
Dr. Davorin Rudolf je, između ostalog, bio i ambasador Hrvatske u Italiji, San Marinu i Malti 1993.-2000., dobitnik je Državne nagrade za nauku, za životno djelo u području društvenih nauka. Bio je dugogodišnji profesor međunarodnoga prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Predavao je i izlagao na sveučilištima i međunarodnim konferencijama u Uppsali, Helsinkiju, New Delhiju, Napulju, Budimpešti, Sofiji...