Foto: Guliver Image/Getty Images
SITUACIJA na Krimu se ne smiruje. Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je podršku svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču te je u televizijskom govoru kazao da neće prezati ni od uporabe vojne sile ako to bude potrebno.
S druge strane John Kerry, američki državni tajnik, obećao je Ukrajincima milijardu dolara pomoći te je izrazio podršku novim ukrajinskim vlastima. Pomoć Ukrajini priprema i Europska unija.
Tijek događaja
22:30 - Više do 1000 prosvjednika s ukrajinskim zastavama izašlo je u utorak na ulice istočnog ukrajinskog grada Donjecka, po prvi put nadmašivši u brojnosti promoskovsku mladež koja je zaposjela zgradu vlade u njemu na kojoj se vijori ruska zastava.
Ali tijekom sljedeća četiri dana izgleda da se raspoloženje u istočnim gradovima okreće nazad prema Kijevu.
Noseći plakate na kojima je pisalo "Ja sam Rus. Ne trebam zaštitu", prosvjednici su prošli u blizini zgrade regionalne vlade ostajući na dovoljnoj udaljenosti kako bi izbjegli sukobe s proruskim mladićima koji su još unutra.
"Moji roditelji su iz Rusije. Ja sam rođena u Ukrajini, ali ja sam Ruskinja. Moja djeca i unuci su rođeni ovdje. Mi smo za Ukrajinu", rekla je Natalija Sitnik koja je izašla na prosvjede protiv moguće ruske invazije.
"Mi nismo tražili pomoć. Ne želim da Putin dovodi ovdje tenkove. Ne želim da pucaju u moju djecu. Neka nas čuju: 'Ne branite me od bilo koga. Nitko me ne napada".
Donje katove vladine zgrade zauzeli su u ponedjeljak sljedbenici Pavela Gubareva, vlasnika reklamne agencije u Donjecku, koji je sebe proglasio "narodnim guvernerom", zatražio da se prekinu veze regije s Kijevom te da se sav nadzor nad sigurnosnim snagama prepusti njemu.
Kijev kaže da je prosvjede, koji su istodobno izbili u Harkivu, Odesi, Dnjepropetrovsku i nekoliko drugih gradova satima prije nego je ruski parlament odobrio Putinu uporabu vojne sile, organizirala Moskva kao izgovor za invaziju. Tvrdi da su većina proruskih prosvjednika Rusi dovedeni preko granice autobusima.
Sve je više znakova, međutim, da je taktika promoskovskih prosvjednika te izgledi za punu vojnu invaziju mnoge na istoku okrenula da ostanu uz Kijev.
U Harkovu, drugom istočnom gradu, subotnji prosvjedi su bili nasilni, a desetine ljudi je ozlijeđeno kada su proruski prosvjednici napali zgradu regionalnog parlamenta divljački pretukavši malobrojne civile koji su izašli da je brane. To je međutim alarmiralo javnost. Grad je sada miran a ukrajinska zastava se ponovo vijori na zgradi, nakon što je bila zamijenjenaa ruskom, a ispred nje je oko 200 interventnih policajaca koji je štite.
Preko ulice naspram policije proruska gomila je spala na stotinjak ljudi.
21:45 Kanadski premijer Stephen Harper je ocijenio u utorak da ruska okupacija Krima predstavlja neviđenu situaciju nakon Drugog svjetskog rata.
"Kada velika sila na temelju takozvanih vanteritorijalnih prava izvrši invaziju i okupaciju susjedne zemlje, to je neviđeno nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Harper u zastupničkom domu.
On je također najavio da će prekinuti sve bilateralne aktivnosti predviđene između kanadskih i ruskih oružanih snaga. Kanadski ministar vanjskih poslova John Baird je ponovio da ništa ne opravdava takvu vojnu invaziju.
U ponedjeljak je u razgovoru za državnu televiziju CBC ministar vanjskih poslova usporedio nazočnost ruskih postrojbi na Krimu s nacističkom invazijom na Sudete u bivšoj Čehoslovačkoj.
Ispred parlamenta u Ottawi je u utorak podignuta ukrajinska zastava.
21:15 - Rusija je priopćila kako je u utorak uspješno probno ispalila interkontinentalni balistički projektil (ICBM) usred velikih napetosti zbog zauzimanja Krima i njezinih prijetnja da pošalje još snaga u Ukrajinu.
Strateške raketne snage lansirale su RS-12M Topol projektil iz južne regije Astrahana a lažna bojna glava pogodila je svoj cilj u Kazahstanu, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Igor Jegorov državnoj novinskoj agenciji RIA.
Lansirno mjesto Kapustin Jar je blizu rijeke Volge oko 450 km istočno od granice s Ukrajinom. Kazahstan, ruski saveznik u postsovjetsko doba, je dalje na istok.
Rusija i Sjedinjene Države potpisale su najnoviji od niza sporazuma koji ograničavaju broj ICBM-a 2010., ali je Moskva nagovijestila kako će se složiti s daljnjim smanjenjenjima u bliskoj budućnosti te poduzima mjere kako bi unaprijedila svoj nuklearni arsenal.
Rusija je prije ispaljivanja obavijestila Sjedinjene Države o testiranju ICBM-a u skladu s obvezama Moskve prema sporazumu o nuklearnom oružju između dviju zemalja, rekao je američki dužnosnik.
Američki dužnosnik je rekao agenciji Reuters, uz uvjet da ostane neimenovan, kako je ruska obavijest o planiranom testu prethodila vojnoj intervenciji Rusije na Krimu.
Predsjednik Vladimir Putin ističe kako Rusija mora održati nuklearne snage za odvraćanje djelomice zbog proturaketnog štita koji SAD gradi u Euopi za koji Moskva tvrdi da bi mogao ugroziti njezinu sigurnost.
Dvadeset metara duga RS-12M poznata po NATO-ovim oznakama kao SS-25 Srp, prvi put je uvrštena u ruski arsenal 1985., šest godina prije propasti Sovjetskog Saveza, i konstruirana je da nosi nuklearnu bojnu glavu. Njezin domet je 10.500 km.
21:05 - Posadu jednog ukrajinskog broda napala je grupa naoružanih muškaraca koji su pokušali zauzeti brod, ali nisu uspjeli.
21:00 - Američka voditeljica ruske državne televizije na engleskom Russia Today (RT) je u utorak ukazala na vojnu agresiju Moskve u Ukrajini i djelomično medijsko praćenje sukoba.
Bazirana u Washingtonu novinarka Anny Martin je rekla u svojoj emisiji da je "loše ono što je Rusija učinila" i da vojna intervencija nije nikada bila odgovor na sukob, dok su svi drugi ruski kanali nastavili službenu propagandu režima Vladimira Putina.
"Nikada neću dovoljno ponoviti koliko sam protiv svake intervencije u poslove jedne suverene nacije", rekla je voditeljica na kraju emisije.
"Ono što Rusija radi je loše jer vojna intervencija nije nikada odgovor i neću se ispričavati ili braniti vojnu agresiju", rekla je.
"Praćenje događaja u Ukrajini je razočaravajuće u svemu što sam vidjela u medijima uz puno dezinformacija", ocijenila je novinarka.
Kolege Abby Martin u Rusiji su bili iznenađeni, poput Darie Puškove koja je na društvenoj mreži Twitter navela da bi novinarka bazirana u Washingtonu trebala napraviti emisiju ne spominjući "teritorije koje je Rusija okupirala u Ukrajini" i to bi trebala zadržati za sebe.
Glavna urednica RT-a Margarita Simonian je na Twittteru odgovorila da je "to vrlo točno".
20:30 - NATO je solidaran s Ukrajinom i intenzivirat će procjenu utjecaja ukrajinske krize na sigurnost Saveza, objavio je u utorak glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen.
Nakon sastanka veleposlanika NATO-a sazvanog na poljski zahtjev, Rasmussen je rekao kako Rusija, unatoč svim pozivima da smiri sukob, i dalje krši svoje međunarodne obveze prema Ukrajini.
"Saveznici u NATO-u jedinstveni su u duhu snažne solidarnosti u ovoj teškoj krizi. Intenzivirat ćemo svoj stalni strogi sustav procjenjivanja implikacija ove krize na sigurnost Saveza", rekao je Rasmussen.
20:05 - Ukrajinski telekomunikacijski sustav napadnut je, a oprema koja je instalirana na Krimu pod ruskim nadzorom upotrebljena je za ometanje rada mobitela parlamentarnih zastupnika, rekao je u utorak čelnik ukrajinske službe sigurnosti SBU-a.
U prekidu su neke internetske i telefonske usluge jer su ruske snage u petak preuzele nadzor nad aerodromima i važnim postrojenjima na Krimu, a u ovome su trenutku napadnuti parlamentarni zastupnici, rekao je na konferenciji za novinare Valentin Nalivajčenko.
"Mogu potvrditi da je u tijeku napad na mobitele zastupnika ukrajinskog parlamenta i to već drugi dan zaredom", rekao je.
"Na ulazu u (telekomunikacijsku kompaniju) Ukrtelecom na Krimu, ilegalno i kršeći sve komercijalne ugovore, postavljena je oprema koja blokira i moj telefon i telefone drugih zastupnika, bez obzira na njihova politička gledišta", dodao je.
Ukrtelecom je već objavio da su naoružani ljudi u petak upali u njegove prostore na Krimu i petljali po optičkim kabelima pa je došlo do prestanka rada lokalnih telefonskih i internetskih sustava.
Ukrajina tvrdi i da je ruska mornarica blokirala kanal između Krima i Rusije. Graničari kažu kako su ruski vojnici preuzeli krimsku stranu uskoga tjesnaca Kerča te da su na ruskoj strani ruska oklopna vozila.
"Tjesnac Kerč blokirala su dva ruska broda, sa sjevera i s juga", rekao je Pavel Šišurin, zamjenik zapovjednika pograničnih snaga. Ruska vojska nije potvrdila taj podataka, piše Reuters.
Kroz tjesnac Kerč brodovi sa žitom i drugim dobrima iz južnih ruskih regija ulaze u Crne more, no ukrajinski graničari kažu kako ta blokada ne utječe na civilnu plovidbu.
19:55 - Američki predsjednik Barack Obama je rekao u utorak da izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina o Krimu nikoga nisu obmanule i upozorio da se Moskva intervencijom u Ukrajini izlaže slabljenju svog utjecaja u regiji.
Predsjednik Sjedinjenih Država je također primio na znanje informacije prema kojima Putin, koji je ranije u utorak održao konferenciju za novinare, razmatra razne opcije u pogledu te krize.
Obama je naglasio da Sjedinjene Države, Europska unija i njihovi saveznici drže da Rusija svojim postupcima krši međunarodno pravo. "Znam da predsjednik Putin vjerojatno ima različito tumačenje, ali njegovi argumenti nikoga nisu obmanuli", naglasio je.
"Međunarodna zajednica je osudila rusko kršenje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ukrajine. Osudili smo njihovu intervenciju na Krimu. Pozivamo na smirenje stanja i trenutačno raspoređivanje međunarodnih promatrača", dodao je američki čelnik u odgovoru na pitanje o stanju u Ukrajini na kraju govora o proračunu u jednoj školi u Washingtonu.
Obama je rekao da je važno da Kongres bude solidaran s izvršnom vlasti.
"Ono što Kongres može odmah učiniti je pomoći financiranje gospodarske pomoći koja može stabilizirati gospodarstvo u Ukrajini i omogućiti smirenje napetosti", primijetio je.
Predsjednik je dodao da kruže informacije prema kojima si je predsjednik Putin uzeo vremena za razmišljanje o onome što se dogodilo.
19:50 - Europska unija postigla je preliminarni dogovor da se zamrzne imovina 18 građanina Ukrajine. Odluku treba potvrditi a tada bi trebala biti poznata i imena osoba čija će imovina biti zamrznuta. Kijev je zatražio zamrzavanje imovine nakon što je otkriveno da nedostaju milijarde iz javnih fondova.
Bijela kuća objavila je u priopćenju kako će poslati nekoliko stručnjaka koji bi trebali Ukrajini pomoći u pronalaženju ukradenih sredstava iz javnih fondova.
Službena je Moskva u utorak najavila da će se osvetiti uvedu li Sjedinjene Države Rusiji sankcije zbog postupaka u Ukrajini.
"Morat ćemo reagirati", kaže se u priopćenju glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Aleksandra Lukaševiča. "Kao i uvijek u takvim situacijama, izazvani naglim i neodgovornim postupcima Washingtona, naglašavamo: ovo nije naš izbor".
"Više smo puta Amerikancima objasnili... Zašto jednostrane sankcije nisu u skladu sa standardima civiliziranih odnosa među državama", rekao je Lukaševič.
Nije rekao kojim bi mjerama Moskva mogla odgovoriti, ali jest da ruska reakcija ne bi nužno bila odraz američkih sankcija.
U utorak je u Kijevu američki državni tajnik John Kerry osudio ruski "čin agresije" u Ukrajini i rekao kako Moskva koja je preuzela nadzor na ukrajinskim poluotokom Krimom traži izgovor za širu invaziju na tu zemlju.
19:20 - Napeto je bilo danas kod vojne baze Belbek na Krimu gdje su ruski vojnici ispalili nekoliko pucnjeva upozorenja. Dogodilo se to u trenutku kada su im prilazili ukrajinski vojnici noseći ukrajinske zastave i pjevajući himnu.
U incidentu nije nitko ozlijeđen, a oko 300 ukrajinskih vojnika nije nosilo oružje.
19:10 - Američki državni tajnik John Kerry je u utorak optužio Rusiju da traži izgovor da zauzme još više Ukrajine i upozorio ju na opasnost izolacije ako nastavi s takvom politikom.
U posjetu Kijevu, američki dužnosnik je osudio rusku agresiju na Ukrajinu i jamčio da ne želi konfrontaciju s Moskvom.
"Mislim da je jasno da Rusija poduzima sve kako bi stvorila izgovor da zauzme još Ukrajine", ukazao je šef američke diplomacije na konferenciji za novinare.
"Rusija govori o ruskim manjinama pod opsadom. To nije točno", odvratio je Kerry i pohvalio "izvanredno odgovorno ponašanje" nove ukrajinske vlasti koje pozivaju na mir i odbacuju svaku provokaciju.
Američki državni tajnik je potvrdio obvezu Sjedinjenih Država u korist suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti i ponovio da osuđuju svaku rusku agresiju.
Ruske snage su preuzele kontrolu najvećeg dijela Krima, autonomne rusofone republike na jugu Ukrajine, gdje je bazirana ruska Crnomorska flota.
"Predsjednik Obama i ja želimo da bude jasno Rusiji i svima u svijetu da ne želimo konfrontaciju", zajamčio je Kerry.
"Ako Rusija ne okonča eskalaciju, ako ne želi izravno raditi s vladom Ukrajine, čemu se nadamo, naši saveznici neće imati drugog izbora nego da nam se pridruže u političkoj, diplomatskoj i gospodarskoj izolaciji Rusije", upozorio je.
Kerry je već tijekom vikenda govorio o mogućnosti sankcija, što je izazvalo pad od 10 posto na moskovskoj burzi.
18:35 - Promatrači OESS-a stigli su u Ukrajinu kako bi pokušali smiriti situaciju na Krimu.
"Članovi OESS-a koji će pratiti situaciju na Krimu stigli su u Kijev", kazao je novinarima šef nacionalne sigurnosti, Andrij Parubij, prenosi Reuters.
18:00 - Latvija će nametnuti putna ograničenja i zamrznuti imovinu Ukrajinaca povezanih s kršenjem ljudskih prava i korupcijom, najavila je u utorak latvijska vlada.
"Latvija je pokrenula pravni postupak kako bi nametnula putna ograničenja i zamrzavanje imovine.. osobama odgovornim za loše vođenje ukrajinskih javnih financija i kršenja ljudskih prava", kaže se u priopćenju ministarstva.
Latvijsko tijelo za nadzor financijskog sektora kazalo je da događaji u Ukrajini nisu imali veći utjecaj na latvijski bankarski sustav. Ukrajinski depoziti čine oko 100 milijuna eura, odnosno samo nešto preko 1 posto ukupnih nerezidentnih depozita.
Desetak ljudi bit će na latvijskoj crnoj listi, rekao je glasnogovornik ministarstva Karlis Eihenbaums. Njihova imena ne mogu biti otkrivena, dodao je.
Ministarstvo vanjskih poslova susjedne baltičke države Litve kazalo je da i ta zemlja priprema putna ograničenja za 18 ukrajinskih dužnosnika ranije administracije koji se sumnjiče za kršenja ljudskih prava i nasilje protiv prosvjednika.
Litavski ministar vanjskih poslova Linas Linkevicius kazao je da će na popisu njegove zemlje biti svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič.
17:20 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako su prijetnje sankcijama kontraproduktivne, prenosi Interfax.
"Uvijek smo se protivili jednostranim sankcijama, one nikada nisu dovele do nečeg dobrog", izjavio je Lavrov nakon sastanka s Mongijem Hamedom, ministrom vanjskih poslova Tunisa.
16:50 - Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kazao je kako su uspostavljeni kontakti na visokim razinama između Ukrajine i Rusije, javlja Reuters.
"Počele su konzultacije na ministarskim razinama", kazao je Jacenjuk novinarima, no nije dao detaljne informacije.
16:15 - Brodovi ruske mornarice blokirali su Kerčki tjesnac koji razdvaja Krim i Rusiju, objavila je ukrajinska granična služba, prenosi Reuters.
Putin prijeti vojnim udarom
"U Ukrajini se dogodio protuustavni puč", rekao je Vladimir Putin, koji je izrazio podršku svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču.
Putin se ruskoj javnosti obratio u televizijskom govoru u kojem je, kako prenosi Reuters, kazao da će Rusija napraviti sve da zaštiti svoje građane. Putin poručuje kako neće prezati ni od uporabe vojne sile ako to bude potrebno, ali to je "zadnja opcija".
"Naša namjera nije učiniti Krim dijelom Rusije. Samo ljudi koji žive na Krimu mogu odlučivati o svojoj budućnosti", kaže Putin.
Dodaje da je nova ukrajinska vlada destabilizirala južne i istočne dijelove zemlje. "Ukrajina i Rusija su bratske nacije", kaže Putin, te ističe da ruska vojska na Krimu nije ispalila niti jedan metak.
Kerry obećao Ukrajincima milijardu dolara
John Kerry, američki državni tajnik, došao je u posjet Kijevu. Ukrajincima je Kerry obećao da će im SAD isplatiti milijardu dolara pomoći, javlja Washington Post.
Kerry je izrazio podršku novim ukrajinskim vlastima. Također je kazao da će sankcije protiv Rusije biti nametnute unutar nekoliko dana. Za vrijeme posjeta Ukrajini Kerry neće otputovati u Krim, gdje je Putin poslao oko 16.000 ruskih vojnika.
EU priprema plan pomoći Ukrajini, na summit pozvan Jacenjuk
Europska komisija će u srijedu predstaviti obrise plana pomoći Ukrajini, a ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk pozvan je na izvanredni summit čelnika zemalja članica u četvrtak u Bruxellesu.
Ukrajina je na rubu bankrota, a prema procjenama nove vlade, u sljedeće dvije godine treba joj 35 milijardi dolara. Europska unija je Ukrajini za potpis sporazuma o pridruživanju obećala samo oko 600 milijuna eura, a prema nekim izvorima europska pomoć ne bi mogla prelaziti 1,5 milijardi eura.
U četvrtak će se u Bruxellesu okupiti čelnici 28 zemalja članica na izvanrednom summitu o Ukrajini. Na sastanak je pozvan i ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk.
"Čelnici će razgovarati o razvoju situacije u Ukrajini i o načinima kako smanjiti napetosti", izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.
Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su pozvali Rusiju da hitno poduzmu mjere za smanjenje napetosti u Ukrajini, u suprotnom čelnici EU-a mogli bi donijeti odluku o suspenziji pregovora o viznoj liberalizaciji i o novom ugovoru o suradnji te donijeti ciljane mjere protiv ruskih dužnosnika.
NATO se sastaje zbog invazije na Krim
Danas bi se na zahtjev Poljske trebali okupiti veleposlanici svih 28 članica NATO-a kako bi se konzultirali o ulasku Rusa na Krim.
Informacije da će Rusi u zoru napasti ukrajinsku mornaricu za sad se pokazuju netočnima. Dok s druge strane ukrajinski premijer Jacenjuk poručuje da ikada neće predati Krim te da Rusija nema pravo čuvati svoje interese nauštrb drugih.
Lavrov: Prijetnje sankcijama neće promijeniti rusko stajalište
Prijetnje zapadnim sankcijama neće promijeniti stajalište Rusije prema Ukrajini, rekao je u utorak u Tunisu šef ruske diplomacije Sergej Lavrov, nazvavši te prijetnje "kontraproduktivnima".
"Naše stajalište je pošteno i budući da je pošteno neće se promijeniti.. Uvijek smo se protivili politikama jednostranih sankcija. Nadam se da će naši partneri razumjeti kontraproduktivni karakter takvih akcija", rekao je na konferenciji za novinare u Tunisu.
"U izjavama EU-a oni nisu ni jednom spomenuli sporazum od 21. veljače. To znači da EU ne želi vladu nacionalnog jedinstva i razoružanje (oružanih skupina)", rekao je, misleći pritom na sporazum kojim se pokušala okončati kriza a koji je potpisao bivši predsjednik Viktor Janukovič i oporba, uz europske i ruske posrednike.
"Poziva nas se na međunarodne pregovore u različitim formatima a ne govori nam se o čemu se zapravo radi. Ako se radi o provedbi sporazuma od 21. veljače, tada se ima o čemu razgovarati", rekao je.
Što se tiče ruske vojne nazočnosti na Krimu, Lavrov je kazao da "ruski vojnici koji se nalaze u bazi Crnomorske flote u Sevastopolju, oni striktno rade, kao i uvijek, na temelju sporazuma koji omogućuje postojanje ruske baze na tom teritoriju koja djeluje u skladu sa zahtjevima legalne vlasti u Ukrajini i legalne vlasti na Krimu".
Rusko veleposlanstvo: Moskva ne želi rat, ali brani interese sunarodnjaka
Rusija je zabrinuta zbog odluka nove vlade u Kijevu usmjerenih protiv ruske i drugih manjina, ne želi rat, ali smatra da ima pravo braniti zakonske interese svojih sunarodnjaka, objavilo je u utorak rusko veleposlanstvo u Hrvatskoj na svojoj internetskoj stranici u komentaru o o razvoju situaciji u Ukrajini.
"Posljednja događanja u Ukrajini izazivaju ozbiljnu zabrinutost u Rusiji. Duboko smo zabrinuti zbog odluka nove vlade u Kijevu koje su usmjerene na kršenje humanitarnih prava ruske i drugih nacionalnih manjina koje žive u Ukrajini, zbog poziva na potpunu zabranu ruskog jezika, lustraciju, likvidaciju stranaka i udruga, zatvaranje nepodobnih medija", navodi rusko veleposlanstvo.
Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko nije u utorak prijepodne bio dostupan za komentar.
Nedavna odluka Vijeća Federacije da odobri zahtjev ruskog predsjednika za uporabu ruskih oružanih snaga na području Ukrajine do normalizacije društveno-političke situacije u zemlji "ne znači da će se takvo pravo odmah realizirati", kaže rusko veleposlanstvo. "Nitko nije zainteresiran za rat. Istodobno, Rusija ima pravo braniti zakonske interese svojih sunarodnjaka i u slučaju prijetnji njihovom životu takve mjere će omogućiti brzo reagiranje na moguće pogoršanje situacije", ističe se.
Rusi također tvrde da se ne poštuje sporazum o rješavanju političke krize od 21. veljače koji je bio potpisan u nazočnosti europskih ministara vanjskih poslova, te da se ne provode njegove ključne odredbe koje se odnose na formiranje vlade narodnog jedinstva i razoružavanje militanata. "Začuđeni smo da su mnogi europski političari odmah podržali objavu o održavanju predsjedničkih izbora u Ukrajini u svibnju, iako je sporazumom od 21. veljače predviđeno da će se oni održati nakon završetka ustavne reforme. Ne čuju se iz europskih prijestolnica i principijelne ocjene djelovanja ekstremista, uključujući njihove neonacističke i antisemitske pojave", navodi se u komentaru i dodaje da nije čudno da je u takvim uvjetima odnos regija na istoku i jugu Ukrajine prema novoj vlasti jako oprezan.
"Ljudi se boje nepredvidljivih agresivnih djelovanja onih koji su danas preuzeli vlast u Kijevu i na zapadu Ukrajine. Prema podacima Savezne migracijske službe Ruske Federacije, samo u zadnja dva tjedna veljače 143.000 ukrajinskih državljanina je zatražilo azil u Rusiji."
Što se tiče situacije u Krimu, s povijesnog, kulturološkog i geopolitičkog gledišta to je poseban teritorij sa stanovnicima koji imaju tijesne veze sa Rusijom, navodi veleposlanstvo. "Pokušaji današnjeg Kijeva da uspostavi kontrolu nad Krimom, imenuje nove činovnike, kao i informacija o slanju naoružanih odreda logično izazivaju žestoku reakciju lokalnih stanovnika", kaže se u priopćenju i naglašava da se unatoč tome ne postavlja pitanje o separaciji Krima od Ukrajine, već se radi o želji tamošnjih stanovnika da sačuvaju pravo na široku autonomiju.
U komentaru se također tvrdi da se ruska Crnomorska flota, koja se nalazi na području Krima, ne miješa u ukrajinske unutarnje političke događaje. "Sva kretanja pripadnika flote su vezana isključivo uz osiguranje objekata flote... njihovu zaštitu od mogućih napada ekstremista i radikala."
"Računamo da ćemo zajedničkim naporima cijele međunarodne zajednice uspjeti vratiti situaciju u Ukrajini u ustavne okvire. Želimo vidjeti Ukrajinu kao prosperitetnu, stabilnu i modernu državu. Uvijek smo zagovarali i ćemo dalje zagovarati strateške, bliske, prijateljske odnose sa Ukrajinom, sa kojom nas vežu mnogostoljetna povijest, opća kultura i religija", stoji u komentaru veleposlanstva.
Građani nameću Rusiji vlastite sankcije
Dok diplomati u Bruxellesu raspravljaju kako odgovoriti na rusku intervenciju u Ukrajini, građani zemalja koje graniče s Rusijom uzimaju stvari u svoje ruke.
U Litvi, građani ljuti na ruske vođe potiču bojkot ruske robe, a u sjevernoj Poljskoj, otkazani su posebni događaji čiji je cilj bio privući turiste iz Kalinjingrada za vikend.
Mjere su sporadične i neslužbene ali iz njih se iščitava do koje mjere su građani ljuti zbog onog što čini Moskva.
Prosvjednici na pro-ukrajinskom skupu u Vilniusu u ponedjeljak su uzvikivali "Bojkotirajte Lukoil", te su dijelili savjete kako prepoznati rusku robu.
Tijekom zadnjih tjedan dana, skupine na Facebooku koje pozivaju na bojkot ruskog uvoza privukle su više od tisuću članova.
"Ako danas kupim litavski ili ukrajinski kečap umjesto ruskog, tada će Rusija izgubiti nekoliko centi .. Nije puno ali je pravedno", kaže jedan Litavac na Facebooku.
U poljskom Gdanjsku, regionalna turistička agencija najavila je da je odlučila otkazati programe čiji je cilj bio privući ruske posjetitelje za 8. ožujka, što je praznik u Rusiji. Šef tvrtke kazao je da su bili bombardirani pritužbama oko tih programa.
Gdanjsk se nalazi na dva sata vožnje od ruskog teritorija Kalinjingrada na Baltiku, koji je okružen Poljskom i Litvom. Kalinjingrad je sjedište ruske Baltičke flote.
Pusić iz Bruxellesa: Osuđuje se agresija na suverenitet i teritorijalni integritet
Zaključci izvanrednog Vijeća za vanjske poslove o Ukrajini u Bruxellesu su da se osuđuje agresija na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine od strane vojske Ruske Federacije, izvijestila je po završetku sastanka prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
"Osuđuje se i autorizacija koju je Vijeće Ruske Federacije dalo predsjedniku Putinu za upotrebu oružanih snaga na teritoriju Ukrajine. Govori se o sankcijama kojima podliježu i o kojima će se raspravljati u slučaju da se ne smiri situacija u Ukrajini", kaže Pusić.
Novi sastanak o Ukrajini zakazan je za četvrtak. Bit će to sastanak Europskog vijeća i na njemu bi se ministrima vanjskih poslova trebali priključiti i predsjednici ili premijeri, a među ostalim, razgovarat će se o: "Potezima, takozvanim, ciljanim mjerama vezano na, između ostalog, razgovore između Europske unije i Ruske Federacije o pitanju liberalizacije viza, novom Ugovoru i suradnji između Rusije i zemalja Europske unije i ciljanim mjerama koje mogu pogoditi i druge aktivnosti, naročito vezano za ekonomsku aktivnost Ruske Federacije".
Do četvrtka će se vidjeti kako će se situacija u Ukrajini razvijati, a na izvanrednom Vijeću za vanjske poslove odlučeno je i o prekidu priprema za sastanak G8 planiran u Sočiju u lipnju, kazala je ministrica.
Poljska zahtijeva konzultacije NATO-a u vezi s Rusijom
Zbog ukrajinske krize NATO će u utorak održati hitne razgovore, druge u tri dana i to na zahtjev Poljske, objavljeno je u ponedjeljak.
Poljska graniči s Ukrajinom, a pozvala se na NATO-ov propis, tzv. "4. članak" koji svakoj članici omogućuje konzultacije s ostalima osjeti li prijetnju sigurnosti, teritorijalnom integritetu ili nezavisnosti.
"Razvoj događaja u i oko Ukrajine smatraju se prijetnjom susjednim članicama NATO-a i imaju ozbiljne implikacije na sigurnost i stabilnost euroatlantskoga područja", kaže se u NATO-ovu priopćenju.
NATO-ovi sastanci zbog "4. članka" rijetki su, i dosad se na taj članak pozivala jedino Turska i to triput. Prvi put u ratu u Iraku 2003., a dvaput prije dvije godine, zbog straha od prelijevanja sirijskoga sukoba.
U nedjeljnim konzultacijama NATO je pozvao Rusiju povuče vojsku u baze, ali nije unutar NATO-a postignuta suglasnost o nekim konkretnim koracima.
NATO je zatražio i sastanak s Rusijom u srijedu, a ruski veleposlanik u NATO-u Aleksandar Gruško rekao je kako će razmotriti taj prijedlog.
SAD obustavlja vojnu suradnju s Rusijom
SAD je u ponedjeljak prekinuo vojnu suradnju s Rusijom, uključujući vojne vježbe i posjete lukama, priopćio je Pentagon uoči za utorak planiranog dolaska u Kijev državnog tajnika Johna Kerryja koji donosi podršku svoje zemlje novoj ukrajinskoj vlasti, suočenoj s ruskim "ultimatumom" na Krimu.
SAD je "prekinuo sve vojne veze" Washingtona i Moskve nakon ruske intervencije na Krimu, objavio je Pentagon samo nekoliko sati nakon što je Bijela kuća iznijela prijetnju diplomatskim ali i gospodarskim sankcijama.
"Poruka koju šaljemo Rusima je da ćemo, ako nastave sadašnjim putem, razmotriti skup gospodarskih i diplomatskih mjera koje će izolirati Rusiju", upozorio je u ponedjeljak američki predsjednik Barack Obama.
"Pozivamo Rusiju da smanji napetosti i krizu u Ukrajini te vrati ruske snage na Krimu u svoje baze", rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby u priopćenju.
Američka vojska ne poduzima olako ovakve korake i takav korak, primjerice, nije poduzela prošle godine tijekom nemira u Egiptu. Vojni kontakti pomažu uspostaviti mostove između nacija i smanjuju mogućnosti za međusobno nerazumijevanje, ističu dužnosnici.
Nekoliko dužnosnika Američkog kongresa u želji da podrže Kijev u odnosu na Rusiju također je u ponedjeljak izrazilo namjeru brzog usvajanja mjera gospodarske pomoći Ukrajini koje bi mogli uključivati posudbu od milijardu dolara. John Kerry već je prošlog tjedna iznio plan koji bi zajamčio eventualnu međunarodnu posudbu istog iznosa.
Kao znak rata živaca koji suprotstavlja Ukrajinu i Rusiju, dužnosnik ukrajinskog ministarstva obrane iznio je novi ultimatum koji primorava ukrajinske vojnike da se predaju u utorak, pod kaznom da budu napadnuti. "Ultimatum je sljedeći: priznati nove (proruske) vlasti na Krimu, položiti oružje i otići ili biti spreman podnijeti napad", kazao je Vladislav Seleznev, regionalni glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane u Simferopolju.
Informaciju je smjesta opovrgla Moskva kao "totalni delirij", a predsjednik ruskog parlamenta je kazao da Rusija još ne mora koristiti "pravo" na pokretanje vojne operacije u Ukrajini.
Diplomatska aktivnost u pokušaju pronalaženja izlaza iz "najgore krize u Europi od pada Berlinskog zida" po šefu njemačke diplomacije Frank-Walteru Steinmeieru ostaje intenzivna.
Putinov savjetnik upozorava SAD na ruski odgovor u slučaju sankcija
Ako američki Kongres uvede sankcije Rusiji zbog Ukrajine, ona će biti prisiljena odbaciti dolar kao rezervnu valutu i prestati vraćati kredite američkim bankama, izjavio je u utorak savjetnik ruskog predsjednika Sergej Glazjev, a prenose mediji.
Njegova je izjava uslijedila nakon što je senator Chris Murphy, predsjednik Odbora za Europu u američkom Senatu, ranije rekao da bi Senat mogao uvesti sankcije Rusiji zbog situacije u Ukrajini.
Glazjev, kojega vlasti često koriste kako bi iznio oštre stavove, ali koji ne kreira politiku, također je rekao da će, ako SAD zamrzne račune ruskim gospodarstvenicima i pojedincima, Moskva preporučiti svima koji posjeduju američke obveznice da ih prodaju.
"Pokušaj objavljivanja sankcija protiv Ruske Federacije pretvorio bi se u kolaps financijskog sustava SAD-a koji bi označio kraj američke dominacije u svjetskom financijskom sustavu", rekao je Glazjev.
"U slučaju primjene sankcija protiv državnih struktura, mi ćemo biti prisiljeni priznati nemogućnost vraćanja tih kredita koje su državne strukture dobile od američkih banaka. Sankcije su dvosjekli mač...", istaknuo je.
Putin naložio snagama na vojnoj vježbi povratak u bazu
Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je snagama koje sudjeluju u vojnim vježbama ovoga tjedna da se vrate u bazu, objavile su u utorak ruske novinske agencije pozivajući se na glasnogovornika Kremlja.
Glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je da je predsjednik Putin, glavni zapovjednik oružanih snaga Ruske Federacije, naložio snagama koje su sudjelovale u vježbama povratak u bazu te da su vježbe, koje su se održavale diljem zapadne Rusije u području koje graniči s Ukrajinom, bile uspješne.
Moskva opovrgava da su vježbe, koje su počele prošloga tjedna, povezane s događajima u Ukrajini, u vezi s kojima je Putin ranije rekao kako ima pravo rasporediti snage da bi zaštitio svoje ruske sunarodnjake.
Vježbe su završile prema planu.
Putin je nadgledao vježbe posljednjeg dana u ponedjeljak, ne pokazujući zabrinutost upozorenjima zapadnih sila da bi se Rusija mogla suočiti sa sankcijama zbog preuzimanja nadzora nad ukrajinskom južnom regijom Krimom.
Istodobno nema nikakvih navoda o pokretima ruskih snaga na Krimu.
SAD pomaže Ukrajini s najmanje milijardu dolara
Američki senat podržao je pružanje financijske pomoći novoj ukrajinskoj vladi, te sankcije protiv Rusije zbog njezine vojne akcije na Krimu, ali je zatražio od europskih zemalja da se više angažiraju u ukrajinskoj krizi.
"Samostalne sankcije SAD-a prema Rusiji neće imati toliki učinak ukoliko Europa ostane raj za ruske banke i ruske oligarhe koji tamo mogu investirati svoj novac", rekao je demokratski senator Chris Murphy, predsjednik Odbora za Europu u američkom senatu.
Vođa senatske većine, demokrat Harry Reid izjavio je kako je vrlo zabrinut zbog stanja u Ukrajini, te se pozitivno izrazio o prijedlogu predsjednika Baracka Obame koji je zatražio ekonomsku pomoć za novu vladu u Kijevu. "Bio bih sretan kada bismo Ukrajini pružili bilo kakvu pomoć, ali preporučio bih da ona bude usklađena s našim saveznicima".
Članovi senata, pripadnici obiju najvećih američkih stranaka, pripremaju zakonsku odredbu kojom bi se ukrajinskoj ekonomiji odobrila pozajmica od najmanje milijardu dolara.
Senatski Odbor za vanjske poslove razmatra i mogućnost uvođenja sankcija za pojedine Ruse i njihove ukrajinske saveznike koje bi se sastojale od uskraćivanja viza i zamrzavanja njihove imovine.
"Ruska ahilova peta je njezino gospodarstvo", rekao je republikanski senator Ed Royce.
Ministri Europske unije u ponedjeljak su raspravljali o stanju u Ukrajini, ali nisu dogovorili nikakve rokove ili detalje kaznenih mjera protiv Rusije.
SAD je zbog ruske umiješanosti u krizu u Ukrajini do daljnjega odlučila zamrznuti sve vojne i gospodarske projekte s Rusijom.
Ukrajina tvrdi da Rusija šalje kamione vojnika trajektom na Krim
Rusija je u ponedjeljak zauzela kontrolnu točku ukrajinskih graničara i počela trajektom dovoziti vojnike na Krim, objavila je Ukrajina.
Rusi su zauzeli taj crnomorski poluotok i već danima okružuju trajektnu luku, ali dosad nisu bili zauzeli ukrajinsku pograničnu postaju.
Glasnogovornik pogranične straže rekao je da su ruski vojnici zauzeli kontrolnu točku kad su ukrajinski graničari htjeli zaustaviti dva autobusa sa sedmoricom naoružanih muškaraca. Zatim je trajekt dovezao tri kamiona puna vojnika.
U ponedjeljak su ukrajinski graničari već objavili da se ruska oklopna kolona stvara s ukrajinske strane Kerča, 4,5 km širokog tjesnaca koji Krim dijeli od juga Rusije.
Ukrajinski veleposlanik pri UN-u Jurij Sergejev rekao je u ponedjeljak kako je Rusija sa svoga teritorija već razmjestila oko 16.000 vojnika na Krimu od prošloga tjedna.
Ruske snage zauzele su ukrajinski Krim, a objava predsjednika Vladimira Putina da Moskva ima pravo intervenirati u Ukrajini radi zaštite ruskih građana u toj zemlji, izazvala je najtežu krizu između Rusije i Zapada od Hladnoga rata.
Janukovič zatražio od Putina rusku vojsku u Ukrajini
Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič uputio je pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tražeći da upotrijebi rusku vojsku kako bi se obnovio red i zakon u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak ruski veleposlanik pri UN-u.
"Pod utjecajem zapadnih zemalja događaju se otvoreni akti terora i nasilja", naveo je ruski veleposlanik Vitalij Čurkin iz Janukovičeva pisma Putinu na izvanrednom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.
"Ljude se progoni zbog jezika i političkih razloga", rekao je on da stoji u pismu. "Zato bih zamolio predsjednika Rusije, g. Putina da upotrijebi oružane snage Ruske Federacije kako bi se uspostavila zakonitost, mir, zakon i red, stabilnost i obrani narod Ukrajine".
Čurkin je držao primjerak pisma da ga vide članovi vijeća.
U Beogradu 150 sudionika potpore ruskoj intervenciji na Krimu
U Beogradu se u ponedjeljak navečer okupilo oko 150 pristaša ruske intervencije na Krimu i izrazilo potporu Moskvi za vojnu akciju u Ukrajini.
Kako je izvijestila agencija Beta, oko 150 pristaša pokreta "Dveri", "Srpski kod" i udruge "Ćirilica" poduprlo je rusku intervenciju u Ukrajini skupom ispred ruskog veleposlanstva u Beogradu.
Sudionici su privremeno zaustavili promet ispred veleposlanstva u širem središtu Beograda uzvikujući: "Rusija, Rusija!" i "Putine, Srbine, Srbija je uz tebe!".
Nositelj liste "Dveri" na prijevremenim izborima u Srbiji Vladan Glišić izjavio je za Betu da proeuropski prosvjednici u Ukrajini provode "NATO puč" uz potporu predsjednika SAD-a Baracka Obame i visoke predstavnice za vanjsku politiku Europske Unije Catherine Ashton.
"Dveri su danas pozvale sve srpske antifašiste i domoljube da se okupe i daju potporu predsjedniku (Rusije Vladimiru) Putinu i ruskoj državi u borbi protiv nacizma u Ukrajini", rekao je Glišić.
Sudionici skupa potpore Rusiji za intervenciju na Krimu optužili su "ukrajinske desničare i Zapad" za nemire u Ukrajini.
Kako je izvijestila agencija Beta, sudionici skupa su ruskim diplomatima u veleposlanstvu u Beogradu uručili "pismo potpore narodu Rusije i politici ruskog rukovodstva".
OESS poziva na smirivanje situacije u Ukrajini
Predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Ranko Krivokapić pozvao je u utorak sve članice te organizacije na poštivanje načela i duha Helsinškog završnog dokumenta, navodeći da je ozbiljno zabrinut događajima u Ukrajini te pozivajući Rusiju i Ukrajinu na smirivanje situacije.
Krivokapić je u priopćenju OESS-a rekao da je ozbiljno zabrinut pogoršanjem situacije u Ukrajini, koja ugrožava sigurnost i mir u cijeloj regiji, prenose podgorički mediji.
"Svako ugrožavanje suvereniteta države članice OESS-a je kršenje Helsinškog završnog akta, koji propisuje poštivanje nepovredivosti granica i teritorijalnog integriteta članica, kao i nemiješanje u unutarnje poslove i posvećenost mirnom rješavanju sporova. Nepoštivanje ovih obaveza je neopravdano", rekao je Krivokapić.
On je pozvao Rusiju i Ukrajinu da poduzmu hitne korake na smirivanju situacije, dodajući da će Parlamentarna skupština OESS-a nastaviti pratiti situaciju u Ukrajini.