Foto: scx.hu
Najzaduženije tvrtke iz Zagreba
Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,2% prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (11,3 milijarde kn), a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14% (4,1 milijardu kn), Primorsko-goranske s udjelom od 7,1% (2,1 milijardu kn), Istarske s udjelom od 6,8% (2 milijarde kn) te Zagrebačke županije s udjelom od 6% (1,8 milijardi kn).
Na poslovne subjekte navedenih pet županija odnosilo se 72,1% svih neizvršenih osnova za plaćanje u Republici Hrvatskoj. Ostalih 27,9% iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,4% u Požeško-slavonskoj i 0,9% u Ličko-senjskoj do 3,5% u Zadarskoj i 3,6% u Osječko-baranjskoj županiji.
Neizvršene osnove za plaćanje po županijama (Izvor: FINA)
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba sa 937,97 tisuća kuna, a slijede oni Ličko-senjske županije sa 848,51 tisuću, Splitsko-dalmatinske sa 669,44 tisuće te Dubrovačko-neretvanske sa 634,45 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.
Prosječan iznos navedenih osnova na razini Republike Hrvatske iznosi 618,15 tisuća kuna, što je za 14,8% više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 538,66 tisuća kuna.
Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj (272,12 tisuća kuna) i Šibensko-kninskoj županiji (287,88 tisuća kuna).
Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao gotovo u svim županijama, i to od 4,2% u Krapinsko-zagorskoj županiji do 21,8% u Gradu Zagrebu, 30,3% u Splitsko-dalmatinskoj, 36,3% u Međimurskoj i 82,5% u Ličko-senjskoj županiji. Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je jedino u Šibensko-kninskoj (51,7%) i Požeško-slavonskoj županiji (6,9%).
Građevinari dužni 7,3 milijarde kuna
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se na dan 31. prosinca 2014. odnosilo 7,3 milijarde kuna ili 24,5% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,7 milijardi kuna duga i udjelom od 22,7%.
Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, sa 3,2 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,8%, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na četvrtom, sa 2,7 milijardi kuna ili 9,3% udjela u ukupnim neizvršenim osnovama, a slijedi poslovanje nekretninama sa 2,4 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 8%.
Neizvršene osnove za plaćanje po djelatnostima % (Izvor: FINA)
Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od najmanjeg od 0,12 milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 0,94 milijuna kuna u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, 1,07 milijuna kuna u građevinarstvu, 1,59 milijuna u području rudarstva i vađenja, 2,39 milijuna u poslovanju nekretninama i 2,44 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.
Znači, u prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, kod kojih je, od ukupno 154, najviše onih koji su blokirani više od 360 dana, njih 113, s tim da je njihov prosjek veći i iznosi 2,68 milijuna kuna po poslovnom subjektu.
Još je veći prosjek onih koji su u blokadi neprekidna trajanja od 181 do 360 dana, kod kojih samo 16 poslovnih subjekata duguje prosječno 4,44 milijuna kuna.