SDP je danas u Zagrebu obilježio 35 godina od odlaska hrvatske i slovenske delegacije s 14. izvanrednog kongresa SKJ, što je, kazao je predsjednik Siniša Hajdaš Dončić, vodilo u neizbježan kraj socijalističke Jugoslavije i osamostaljenje republika.
Na skupu na kojem su govorili sudionici 14. Kongresa SKJ, Hajdaš Dončić je podsjetio na povijesnu okolnost da su hrvatski i slovenski komunisti zajedno otišli na Drugo zajedanje AVNOJ-a u Jajcu 1943., kad je stvorena Jugoslavija i 47 godina kasnije, kad nije više bilo mogućnosti zajedničkog dogovora o Jugoslaviji, zajedno napustili kongres SKJ.
Bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan kazao je da je svaka republika u Jugoslaviji, koja je bila u teškoj krizi, tražila tada izlaz za sebe, gledajući na svoje nacionalne interese.
Srbi, koji su bili vođeni tada Slobodanom Miloševićem, imali su platformu koja je u stvari bila ispisana u Memorandumu Srpske akademije nauka i umjetnosti i tražili su veću centralizaciju. Slovenska partija je donijela program nacionalne komunističke partije s ciljem da se Savez komunista Jugoslavije pretvori u savez republičkih organizacija.
"Mi smo se na to pripremali. Rekli smo ako ništa od onog što mi smatramo bitnim ne bude prihvaćeno na tom Kongresu, da ćemo napustiti Kongres", kazao je Kučan.
Ribičič: Ekonomski aspekt problema u Jugoslaviji za Sloveniju bio presudan
Voditelj slovenske delegacije na Kongresu u Beogradu Ciril Ribičič kazao da je ekonomski aspekt problema u Jugoslaviji za Sloveniju bio presudan. "Bila je najrazvijenija republika i zainteresirana za jugoslavensko tržište da na njemu prodaje svoje proizvode jer inače ne bi mogla financirati Federaciju, nerazvijene i Armiju", kazao je.
Naglasio je važnost procedure koje su poduzimali na Kongresu za kasnije osamostaljivanje, a na kojem su odbačeni svi slovenski prijedlozi.
"To da je svaki naš prijedlog za promjene, za Europu sada, za demokratizaciju sistema i tako dalje, odbačen, sve to je bila investicija u podršku koju smo trebali dobiti za osamostaljivanje", kazao je Ribičič.
On je izrazio zadovoljstvo držanjem hrvatskih delegata na Kongresu, koji su nakon slovenske odluke također napustili Kongres. Smatra da je Ivica Račan nakon odlaska slovenske delegacije, kazavši da za njega nema uvjeta za nastavak kongresa bez Slovenaca, zaslužio samo divne uspomene na obje strane granice.
Član hrvatske delegacije Branko Caratan je kazao da je hrvatska partija u vrijeme Kongresa bila reformirana unutarnjim demokratskim izborima s više kandidata i da je na čelu stranke s Račanom došla reformistička struja.
Podsjetio je na odluku da hrvatski komunisti postanu samostalna politička stranka u Hrvatskoj, koja je odlučila da Jugoslaviju priznaje samo pod uvjetom apsolutne ravnopravnosti. Samu odluku da napusti 14. kongres hrvatska delegacija donijela je u pauzi kongresa u vrlo kratkoj raspravi.
"Svi smo bili jedinstveni na tome da idemo i mi skupa sa Slovencima. Naša solidarnost je bila uvjetovana činjenicom da smo bili svjesni da nije u pitanju samo Slovenija, da nije u pitanju samo Hrvatska, nego život u Jugoslaviji, sloboda naroda, pravo na nacionalno samoodređenje, činjenica da je komunistički projekt postao potrošen i da političke stranke trebaju biti nacionalne, a ne jedinstvena politička stranka", kazao je Caratan.