Foto: AFP
"Prema podacima izborne komisije do 11 sati je glasovalo 211 354 birača i biračica, što iznosi 12, 36 posto. Za usporedbu, u prvom krugu je do 11 sati glasovalo 14,9 posto birača, što znači da je za sada odaziv nešto manji", rekao je ravnatelj slovenskog Državnog izbornog povjerenstva Dušan Vučko.
"Prijatelju Hrvatske" smiješi se pobjeda
Uoči drugog kruga ankete prednost daju upravo Pahoru sa 60 posto, iako je riječ o padu s ranijih 70 posto podrške od prije nekoliko dana. Ipak Pahor se ne treba u potpunosti opustiti jer je odaziv u prvom krugu bio slab i to je navodno razlog zbog kojeg su ankete promašile rezultate. Davale su prednost Tuerku, a sada daju veliku prednost Pahoru.
I dok je Pahor oduvijek s kolegama iz Hrvatske razvijao vrlo dobre odnose, isto se ne može reći i za Tuerka. Njegov odnos prema Hrvatskoj se može nazvati suzdržanim. Podsjetimo, Tuerk je još u svibnju kritizirao Vladu RH zbog ponovnog pokretanja rasprave o Ljubljanskoj banci, nazvavši taj potez neugodnom i neočekivanom iritacijom te rekavši kako bi Hrvatska u ovoj situaciji, neposredno prije ratifikacije pristupnog ugovora i ulaska u EU, trebala paziti na svoju vjerodostojnost.
Gjenero: Najnepovoljnije za Hrvatsku je pobjeda Tuerka
Politički analitičar Davor Gjenero smatra da rezultat izbora neće puno utjecati na proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora. Unatoč tome, kao najnepovoljniji ishod za Hrvatsku vidi pobjedu aktualnog predsjednika Tuerka.
"Eventualni reizbor predsjednika Turka koji je sudjelovao u dizajniranju blokade hrvatskih pristupnih pregovora."
Tuerkove pogreške i Pahorovo izbjegavanje ideoloških tema
Ljubljanski Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u istraživanju koje je proveo na temu najnovijih predsjedničkih izbora u Sloveniji, procjenjuje da je sadašnji predsjednik Tuerk, unatoč velikim očekivanjima od njegovog predsjednikovanja, podbacio, pa su ga stoga glasači kaznili u prvom krugu ovih izbora.
"Slovenski birači očekuju, da je predsjednik iznad stranačke politike. U slučaju aktualnoga predsjednika Tuerka je to trajalo samo prvih nekoliko mjeseci, kasnije je počeo s uplitanjem u stranačku politiku i time je izgubio povjerenje birača", procjenjuje su u istraživanju IFIMES-a.
Za razliku od tadašnjeg hrvatskog predsjednika Mesića, koji je bio najugledniji i prepoznatljiviji predsjednik u regiji i cijenjen u međunarodnim okvirima, slovenski se predsjednik Tuerk nije uspio nametnuti ni u regiji ni u međunarodnim okvirima, piše DW.
Kao izazivač na ovim izborima mu sada stoji Borut Pahor. On je bio slovenski premijer od 2008. do 2011. godine, a prema ocjeni analitičara bila je to najslabija vlada u samostalnoj Sloveniji. Unatoč tomu, Pahor je u prvom krugu ovih predsjedničkih izbora osvojio najveći broj glasova.
"Analitičari smatraju da je Pahorova kvaliteta... izbjegavanje ideološki tema i konflikata, koja razdjeljuju slovensko društvo. Iako je službeno stranački kandidat, njegovi nastupi u javnosti su prepoznati kao nestranački i autonomni", analiziraju u IFIMES-u dodajući kako je Pahor jedan od rijetkih političara koji priznaje vlastite pogreške u prošlosti.
Po prvi put od proglašenja neovisnosti Slovenije, u drugom su se krugu našla dva predstavnika lijevog političkog spektra. Kandidat desnog centra Milan Zver, inače blizak vladi premijera Janeza Janše, je u prvom krugu bio završio na trećem mjestu. Predsjednik u Sloveniji ima uglavnom reprezentativnu ulogu. Od 1991. na toj funciji u Sloveniji bili su Milan Kučan (dva mandata), Janez Drnovšek i Danilo Türk.