ŠEF HZJZ-a Krunoslav Capak jutros od 9:15 na N1 televiziji odgovarao je na pitanja o koronavirusu.
Capak je prije dva dana kazao kako on očekuje da će stroge mjere potrajati do početka lipnja. Jučer je malo objasnio svoju izjavu rekavši da je to njegovo mišljenje i mišljenje nekolicine ljudi s kojima je razgovarao, a da mjere mogu trajati i kraće i duže, ovisno o tijeku epidemije.
Kad govorimo o talijanskom scenariju, je li potrebno izbjeći da bude više pacijenata nego bolnice mogu podnijeti?
Kao što vidite, radimo na tome. Ono što se dogodilo na sjeveru Italije, to je najgori scenarij, da oni koji su najteži bolesnici nemaju mjesta.
Možete li nam reći nešto više o lokalnoj transmisiji?
Mi imamo 44 liječnika, 10 zubara i tridesetak medicinskih sestara. Imamo skoro 1000 njih što su u samoizolaciji. Ne možemo reći da zdravstveni sustav nije okrznut, ali sve se radi na tome da se zaustavi. Nema preminulih u zdravstvenom sustavu.
Razmišlja li se o testiranju na blef?
Rekli smo da povećavamo testiranje u zdravstvenom sustavu. Svi koji se vrate na posao se testiraju, da se ne dogodi da je netko bio kliconoša bez simptoma. Također, češće ćemo testirati zdravstvene djelatnike koji rade na odjelima s rizičnom populacijom.
HZJZ postao je glavna institucija, ljudi se pouzdaju u nju. Mislite li da bi funkcioniranje Imunološkog zavoda pomoglo u ovoj krizi?
Da imamo Imunološki zavod imali bismo puno manje problema. Općenito, a i sada. Oni, nažalost, dugo već ne funkcioniraju kako treba. Rade neke poslove u vanjskim pogonima. Mi smatramo da uvijek postoji nada, radi se na tome da se Imunološki pokrene, pa makar i u onim segmentima koje nisu cjepiva, to je najteže pokrenuti. Mi smo se dogovorili da nam rade podloge, uz malo problema jer godinama to nisu radili, oni su to pokrenuli. Pomažu nam.
Očekujete li cjepivo?
Ja sam siguran da će se napraviti, ali za to treba vremena. Mi se sad moramo boriti s ovim oružjima koje imamo.
Imamo saznanja o simptomima, međutim oni variraju.
Ima jedna lepeza simptoma, može biti prisutna, a i ne mora. Imamo osobe koje nemaju nikakve simptome, a mogu biti širitelji. Ali ako nemaju simptome, onda se virus teže širi. Teško je na temelju simptoma postaviti dijagnozu. Prava gripa počinje bez respiratornih simptoma, oni se jave kasnije. Ovdje je obrnuto, prvo se jave respiratorni simptomi, a ovi se jave kasnije. Na kraju, jedini možemo biti sigurni kad se napravi test.
Jučer je bilo 27 osoba na respiratoru. Koliko ih je danas?
Ne znam vam to reći, mi to znamo prije presice. Od danas imamo jednu platformu gdje ćemo moći imati sustav koji će pratiti primanje ljudi u bolnicu i stanje.
Koliko je osoba ove godine umrlo od gripe?
Ove godine imamo 25 službenih prijava smrti od gripe. To je manje od jedne četvrtine od prošle sezone. Imamo 59.000 slučajeva gripe, to je isto jedna četvrtina od lani. Ove godine smo nešto više ljudi cijepili, oko 400.000. Time ne možemo biti zadovoljni, prije smo cijepili po 700.000. Ljudi polako vraćaju vjeru u cjepivo. Od umrlih je jedna osoba bila cijepljena. Umrlo je i jedno dijete.
Kolika je prosječna dob ozdravljenih od covida-19?
Oni koji obole, ti i ozdrave. To je otprilike isto, oko 50 godina. Prvi oboljeli i prvi ozdravljeni bili su prilično mladi.
Do sada nemamo nijedan slučaj da je netko opet obolio?
To je bio jedan slučaj u Japanu na početku epidemije, ali kasnije nismo vidjeli nijedan slučaj.
Koliko je realan povratak epidemije na jesen?
To su sezonski virusi, javljaju se u hladno doba godine, kad smo više u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti na jesen i zimu, to nitko ne zna. Hoće li se ponašati sezonski kao gripa ili će kao SARS iznenada nestati, postoji i taj scenarij. Ili će možda mutirati i neće biti više opasan kao sada. Ili ćemo na jesen imati cjepivo. To nitko ne može predvidjeti. Ako će se ponašati kao do sada, onda je moguće, ako bude nedovoljan broj ljudi imun na njega, da se opet vrati.
Koja država se najbolje nosi?
Ne pratim sve države. To je sad globalni problem, ne mogu to više pratiti. Ja sam Hrvatsku uspoređivao s Japanom, kod njih je nakon kruzera iznenada krenula epidemija. Oni su najmanje od svih testirali, ali su je uspjeli držati na niskoj razini. Južna Koreja je uspjela suzbiti epidemiju. Švedska ima oko 4000 slučajeva i oko 100 mrtvih, mislim da bi se trebali zapitati što će biti dalje. Treba naglasiti da su oni nacija koja se ne druži previše, oni su nacija s malo socijalnih kontakata. Tako da su oni očito dopustili da daju prednost ekonomiji. A kako će se epidemija razvijati, vidjet ćemo. Ove brojke mi ne zvuče baš dobro.
Sudac Ustavnog suda kaže da su mjere prerepresivne.
Ja kažem da su zdravlje i životi ljudi važniji od svega drugoga. Ove mjere nisu uvedene da se nekoga spriječi u nečemu, nego da se spase životi. Ako se pokaže da stvar držimo pod kontrolom, mi možemo popuštati te mjere. Ja nisam rekao da će ovo trajati do lipnja. Ako ovo počne padati, vrlo brzo ćemo pustiti one koji trebaju putovati.
O slučaju u Splitu...
Mi nismo tu da sudimo. Često, ako nas novinari prozovu, mi damo neki odgovor pa se to krivo shvati. Mi nismo komunikolozi. Mi nismo dobri u procjeni naše situacije.
Što je kolektivni imunitet?
Pojam u epidemiologiji kad imamo malo osoba koje su osjetljive na neki virus ili bakteriju. Osobe koje imaju imunitet okruže tu osobu da ne može dođi u kontakt s nositeljem virusa. Pojam imunitet krda je poznat pojam. Primjerice, ospice su jako prijenosne, a ne možete uvijek sve cijepiti. Pa onda te cijepljenje osobe štite one koji se ne mogu cijepiti.
Jesu li rizična skupina osobe bez štitnjače, osobe koje su izvadile štitnjaču?
Ti ljudi dobivaju hormone štitnjače, ja ne vidim nikakav razlog da to bude rizična skupina.
Treba li postrožiti mjere, hoće li zabraniti šetati pse?
Neće. Ponovili smo milijun puta: izlazak je dopušten, ali ne i socijalni kontakt.
Bi li koristilo da se pred dućane postaviti tepih s dezinficijensom. Treba li namirnice oprati?
Dezinficijensi su moćno oružje. Antiseptici i dezinficijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i uništavamo okoliš. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezinficijense. Zato oprezno s njima. Građanima savjetujem da kad donesu namirnice koje nisu slagane u rukavicama, neka ih operu. Tako će se teško prenijeti. Ono što donesete iz dućana, što se termički obrađuje, nećete tako prenijeti bolest, virus se razgrađuje na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima je nemoguće iza svakog korisnika, naprimjer kolica. Puno je bolja mjera prati ruke.
O mjeri zabrane kretanja.
Kad su svi naglo krenuli prema jugu, zabrana kretanja je bila epidemiološki korisna mjera. Mi ćemo sukladno situaciji i sukladno tome kako se građani drže, mjere ublažavati, odnosno pojačavati. Mislim da sad moramo zadržati ovu razinu, a kroz tjedan dana ćemo to ponovo evaluirati. Dolazi Uskrs i svakome bi bilo u cilju da malo popuste te mjere. Svi ćemo se dogovoriti.