Autor je neovisni vojni analitičar i autor nekoliko stručnih knjiga iz domene naoružanja i vojne opreme
DOLASKOM ljeta počela se ostvarivati jedna od najgorih noćnih mora Kijeva – rat u Ukrajini više nije bio na naslovnicama dnevnih tiskovina i udarnim prvim minutama televizijskih vijesti. Energetska kriza još je držala Ukrajinu na naslovnicama zbog povezanosti rata, sankcija i ruskih plinskih ucjena. Međutim, najave sve više inflacije, valovi ekstremnih vrućina, požari i suša potpuno su je istisnuli. Pa još tajvanska kriza.
Američkoj javnosti od svega su najzanimljivija događanja oko bivšeg predsjednika Trumpa, pretresa njegove rezidencije Mar-a-Lago i optužbi za špijunažu. Trump je, između ostalog, sa sobom iz Bijele kuće navodno ponio i dokumente o američkom nuklearnom arsenalu koji su klasificirani kao državna tajna – vrlo tajni. Zbog toga američki mediji nagađaju hoće li se Donald Trump naći na optuženičkoj klupi zbog špijunaže i/ili izdaje.
Čak ni kriza s najvećom europskom nuklearnom elektranom Zaporižjom nisu se odveć dojmili europske javnosti. Ni približno onoliko koliko su se nadali u Kijevu.
Zamor europske i američke javnosti
Prirodni proces zamora europske i američke javnosti uglavnom istim vijestima o teškim borbama i ruskim osvajanjima, koji bi naposljetku doveo do sve veće nezainteresiranosti, ubrzan je domaćim problemima. Trend se činio nezaustavljiv. Jedan od načina da se preokrene bio je da ukrajinska vojska krene pobjeđivati. Drugi je bio da se dogodi čudo.
Narodno mudroslovlje kaže: "Bolje se roditi bez nosa (ili nečeg drugog) nego bez sreće. Jer ako imaš sreće, narast će ti." Upravo se to dogodilo Ukrajincima. Iz čistog mira, bez njihove krivice, ukazala im se ogromna sreća.
Lijep sunčan dan, rano popodne (oko 15 i 20). Ruskinje se s djecom brčkaju u muljevitoj vodi Crnog mora dok očevi u hladovini probavljaju ručak. Kad odjednom ogromna eksplozija. Idućih pola sata odjeknut će ih još jedanaest. Svaka popraćena ogromnom "gljivom". I dok muškarci usmjeravaju mobitele kako bi snimili što se događa, žene vrište i skupljaju djecu. Ubrzo će krenuti masovna "bežanija". Tolika da će most preko tjesnaca Kreč biti zagušen te će nastati kolone dugačke desetke kilometara.
Ništa manje od ruskih turista nisu bili iznenađeni ni u Kijevu. Iznenađenje je bilo toliko da su krenule potpuno nekoordinirane izjave. Dio visokih dužnosnika tvrdio je da su eksplozije posljedica ukrajinskog napada. S obzirom na to da se mjesto napada nalazi više od 200 kilometara od crte bojišta, u nekim zapadnim vojno-stručnim medijima odmah su krenula nagađanja koje su oružje Ukrajinci upotrijebili.
Iznenađeno rusko ratno zrakoplovstvo
Oni pametniji, pa samim time i oprezniji, u ukrajinskom političkom vrhu, u strahu od ruske odmazde za nešto što nisu učinili negirali su ukrajinsku umiješanost. Na kraju se u svom redovitom noćnom obraćanju ukrajinskom narodu i svijetu ukazao i predsjednik Zelenskij, ustvrdivši tek: "Ovaj ruski rat protiv Ukrajine i protiv cijele slobodne Europe počeo je s Krimom i mora završiti s Krimom – njegovim oslobađanjem."
Na kraju će sam predsjednik Zelenskij morati javno upozoriti visoke vladine dužnosnike da prestanu razgovarati s novinarima o vojnoj taktici Kijeva protiv Rusije, rekavši da je to neodgovorno. "Ako želite pobjedu Ukrajine, trebali biste biti svjesni svoje odgovornosti za svaku riječ koju izgovorite o planovima naše države za obranu ili protunapade", upozorio ih je Zelenskij.
A kako je tek bilo iznenađeno rusko ratno zrakoplovstvo. Jer u dvanaest eksplozija u zrak im je otišla jedna od najvećih zrakoplovnih baza na Krimu – Saki. U eksplozijama su doslovno u zrak otišle tisuće tona skupog zrakoplovnog streljiva i kerozina. Iako su Rusi ustvrdili da niti jedan zrakoplov nije nastradao, snimke koje su se neposredno nakon eksplozija uspjele provući kroz rusku cenzuru pokazale su barem tri uništena Su-24.
Jedna snimka pokazala je desetke uništenih osobnih vozila, što potvrđuje da su eksplozije bile dostatno snažne da raznesu cijelu bazu. Iako vrlo slabe rezolucije, komercijalne satelitske fotografije pokazale su da su razaranja ogromna te da na stajankama stoje mnogobrojni uništeni i teško oštećeni zrakoplovi. Zelenskij će dan poslije tvrditi da je uništeno devet aviona, dok britanski izvori navode osam.
Rusi razlog eksplozije proglasili državnom tajnom
Rusi su razlog i posljedice eksplozija koje su uništile bazu Saki proglasili državnom tajnom tako da će svatko moći imati svoju teoriju. Po svemu sudeći, vrućina, iscrpljenost nakon više od pet mjeseci ratovanja i ponešto votke bili su dostatni da neki Rus zaspi s čikom u ruci. Pa čik izazove požar i ostalo je već legenda... S time se slaže i ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, koji je izjavio: "Mislim da su ruski vojnici u bazi zanemarili vrlo jasno poznato pravilo: ne puši na opasnim mjestima."
Tu verziju potkrepljuju i ruske tvrdnje (iako njima baš i nije za vjerovati) da je u svim tim silnim eksplozijama poginula samo jedna osoba. Najvjerojatnije upravo taj pijani Rus s čikom.
Nova velika europska pomoć Ukrajini
U četvrtak je 26 europskih država u Kopenhagenu odlučilo da će nastaviti vojno pomagati Ukrajini te su za tu namjenu spremni izdvojiti 1.5 milijardi eura u gotovini, opremi i obuci vojnika. Dio novca iskoristit će se za povećanje proizvodnje oružja za Ukrajinu, obuku vojnika i razminiranje područja pogođenih ratom. No veći dio novca potrošit će se za isporuku dodatnog oružja i ponajviše artiljerijskog streljiva.
Podosta tog novca otići će u Poljsku, Češku i Slovačku za povećanje proizvodnje naoružanja i streljiva. Namjenska industrija ove tri države idealna je za zadovoljenje skoro svih ukrajinskih potreba, naročito na području artiljerije. To je nasljeđe zajedničke povijesti kad je Ukrajina bila unutar SSSR-a, a Poljska i Čehoslovačka pod okupacijom.
Poljska će novac usmjeriti u povećanje kapaciteta za proizvodnju samovoznih haubica na gusjenicama AHS Krab (Ukrajina je već dobila 18 primjeraka i naručila još 54), a Slovačka u proizvodnju samovoznih haubica na kotačima Dana (kalibra 152 mm) i Zuzana (155 mm), također namijenjenih Ukrajini. Sve tri države povećat će i proizvodnju streljiva u skladu s ukrajinskim potrebama.
Rusija se priprema na dugotrajan rat
Za dugotrajan rat priprema se i Rusija preusmjeravanjem industrijskih kapaciteta prema zadovoljavanju ratnih potreba. Rebalansom državnog proračuna, najavljenim za rujan, sredstva za naoružanje i streljivo trebala bi biti povećana za 600 do 700 milijardi rubalja (oko 10 milijardi dolara).
Najavljene su zakonske promjene kojima će se omogućiti veći nadzor države ne samo nad vojnim sektorom već i na civilnim tvrtkama čija se proizvodnja može iskoristiti za vojne potrebe. Ruskom ministarstvu obrane je trenutno, uz povećanje obima proizvodnje, jednako važno pronaći načine kako zaobići zapadne sankcije koje onemogućavaju uvoz proizvoda visoke tehnologije, prije svega elektronike. Osim zaobilaženja sankcija, u suradnji s prijateljskim državama Moskva se nada da će Peking (zbog tajvanske krize) biti spremniji za dublju vojno-tehničku suradnju.
U međuvremenu nastavlja se ukrajinska ofenziva. Ukrajinski general-bojnik Dmitro Marčenko u intervjuu za BBC ustvrdio je da će do kraja godine osloboditi Herson. Marčenko kaže: "Nažalost, ne mogu vam dati točan vremenski okvir ili datum. Ali želim poručiti narodu u Hersonu: neće to trajati toliko dugo koliko svi očekuju, bit će brzo."
U međuvremenu Rusi su objavili da su osvojili Spirnu, Berestovu, Bilogorivku, Hladosovu, Krasnohorivku, Marinku, Zaitsevu i Piskij te su ušli u predgrađa Bahmuta. Dobro je da ukrajinska ofenziva na jugu napreduje jer tko zna što bi još Rusi osvojili da je nema.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala