Europska unija znatno je smanjila uvoz plina u drugom tromjesečju, a kupovala ga je uglavnom od Norveške, pokazalo je danas izvješće Eurostata.
U razdoblju od travnja do lipnja EU je uvezla ukupno 177.9 milijuna tona energenata, što odgovara smanjenju neto mase od 9.7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestio je Eurostat. Ukupna vrijednost uvezenih energenata iznosila je 94.9 milijardi eura i bila je za 10.7 posto niža nego prije godinu dana.
Vrijednost uvezenog prirodnog plina u plinovitom stanju smanjena je za 31.4 posto u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje, uz količinski pad za 9.5 posto.
Sličan trend zabilježen je i kod ukapljenog plina, uz pad vrijednosti njegova uvoza od čak 41.2 posto. Obujam uvoza smanjen je pak za petinu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Zemlje EU obvezale su se smanjiti potrošnju plina za najmanje 15 posto. Plan EU prvotno je obuhvaćao razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. godine, ali je produljen za godinu dana, do 31. ožujka 2024.
Vrijednost uvezenih naftnih ulja porasla je u drugom tromjesečju za 5.6 posto, dok je obujam uvoza smanjen za 2.2 posto, izračunao je Eurostat.
Ključni dobavljači Norveška i SAD
EU je u drugom tromjesečju najviše plina u plinovitom stanju uvezao iz Norveške, čiji je udio u tržištu u drugom tromjesečju iznosio 43.5 posto.
Na drugom je mjestu Alžir s udjelom od 21.6 posto, a na trećem Rusija s 15.5 posto. Glavni dobavljač ukapljenog plina bile su pak Sjedinjene Države s gotovo polovinom udjela u tržištu EU u drugom tromjesečju.
Na drugom je mjestu Rusija s udjelom od 16.8 posto, a na trećem Katar s 11.9 posto.
SAD je pak s Norveškom dijelio poziciju glavnog dobavljača naftnih ulja s udjelom u tržištu od 15.1 odnosno od 14.1 posto.
Blizu je i Kazahstan čiji je udio u drugom tromjesečju iznosio 11.7 posto, izračunali su statističari.